Kada se sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća počelo urušavati imotsko gospodarstvo i kada je bez posla ostalo 4-5 tisuća Imoćana, nitko u toj zoni sumraka nije vidio tračak svjetla...
Tek poneki nepopravljivi optimisti govorili su da je konačno došlo vrijeme da Imotski i Imotska krajina započnu iskorištavati svoje prirodne resurse, jedanaest prirodnih jezera, plodno polje, netaknuto i ekološki čisto okružje, zdravu hranu, jednostavno, da se okrenu turizmu i poljoprivredi.
Ali, kako? Loše prometnice, neiskustvo s turističkim tržištem, slaba turistička infrastruktura, tek dva hotela, jedno prenoćište, samo stotinjak kreveta za goste i ono najvažnije, nerazumijevanje države u pogledu poticaja te potpuno zanemareni resursi Dalmatinske zagore.
A gosti su ipak prolazili kroz Imotski, ponajviše zahvaljujući blizini Međugorja.
I onda je sve krenulo otvaranjem tunela "Sveti Ilija" 2013. godine i dolaskom autoceste. Tako je 2006. godine u Imotskom evidentirano 2100 noćenja, a deset godina poslije....
- U prvih 9 mjeseci u 112 smještajnih objekata u Imotskoj krajini evidentirano je 5220 dolazaka i 37.271 noćenje. Porast je to od 112 posto. Najviše noćenja ostvareno je na području grada Imotskog, u 31 smještajnom objektu zabilježeno je 13.150 noćenja, zatim slijede Podbablje (7986), Zmijavci (5010), Proložac (4033) i druga mala mjesta. Iduće godine očekuje se novih 30-40 objekata pa bi se ukupan broj mogao popeti na 150 kuća za odmor i novo povećanje broja noćenja u 2017. za 50-60 posto. Tako bi brojka noćenja mogla prijeći 60 tisuća - kaže Luka Kolovrat, direktor TZ-a Imotski.
Do kraja godine, inicijativom TZ-a, planira se utemeljiti udruga iznajmljivača Imotske krajine, a posebnu pozornost želi se posvetiti razvoju biciklističkih staza u suradnji s TZ-om Splitsko-dalmatinske županije.
Kruna svega bit će idućeg proljeća start etape međunarodne utrke “Tour of Croatia” iz Imotskog. Jer, na svakom dijelu Imotske krajine grade se prekrasne vile. Od Ciste Velike, do Slivna, od Vinjana Gornjih do Zagvozda. Sustav pozajmnica, darovština, vraćanja starih dugova pretočio se u turizam kao posao stoljeća za Imoćane.
- Splitsko-dalmatinska županija i TZ županije već više od 10 godina organiziraju aktivnosti za potporu ruralnom turizmu i razvoju Dalmatinske zagore. Kuće za odmor su idealne za Dalmatinsku zagoru, ali u svemu moramo sačuvati našu autohtonost. Zagori tek predstoji jaki turistički razvoj, koji će se temeljiti na domaćim proizvodima, cikloturizmu, pješačkim stazama i raznim kulturno-povijesnim lokalitetima - riječi su Joška Stelle, direktora TZ-a županije.
- Bazeni, saune, teretane, teniska i malonogometna igrališta, obilježene biciklističke staze, mir, gostoljubivi ljudi, čist zrak, zdrava hrana. Bio sam na odmoru u Španjolskoj, na Azurnoj obali, u Engleskoj, Škotskoj, na Bliskom istoku, no ovdje mi je najljepše. Ali nemamo gdje potrošiti novac kada želimo izaći, pojesti autohtono jelo, a čuli smo da vam je gastronomija na visini. To vam je jedina zamjerka - riječi su kojima svoj odmor u Imotskoj krajini opisuje gost iz Francuske koji je petnaest dana proveo s obitelji u kući za odmor.
Iskusni turistički djelatnici s jadranske obale to bi opisali kao lošu izvanpansionsku potrošnju. Jer kako objasniti činjenicu da je samo ovoga ljeta imotsko Modro i Crveno jezero, dva svjetski poznata kraška fenomena, posjetilo 70 posto više gostiju nego prije, a da je inkasirano tek 200 tisuća kuna od njihovih dolazaka, kupanja, šetnji, razgledavanja.
Autohtona mala poljoprivredna gospodarstva polako ulaze u suradnju s vlasnicima kuća za odmor, pa bi tako uskoro gostu mogao na stol doći zdrav i svjež proizvod voća, povrća, meda, sušenih domaćih mesnih proizvoda, domaće kokoši, jaja, mlijeko, sir, a primjer je jedne takve suradnje u Ekoselu Grabovac u Prološcu Gornjem.
I konačno, Imotski i Imoćani zaboravili su propast firmi i nezaposlenost. Otvorili su radna mjesta kod svoje kuće. Procjenjuje se da je samo ovoga ljeta u Imotskoj krajini ostalo između dva i tri milijuna eura. Uz više iskustva i konkretniju ponudu, ta bi se brojka mogla i udvostručiti - kažu domaćini.
Najviše Nijemaca
Prema podacima sustava eVisitor, najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u gradu Imotskom, 2419 dolazaka s 12.862 noćenja. Najbrojniji su gosti iz Njemačke, Hrvatske, Poljske, Austrije i Belgije.
Među općinama Imotske krajine najbolje rezultate bilježe Podbablje, Zmijavci, Proložac, Zagvozd, Cista Provo, Lovreć te Runovići. Već su izvršene i brojne rezervacije stranih gostiju za boravak u kućama za odmor za sljedeću godinu.