Dalmacija Split županija

More kao kontejner

Alarmantni rezultati istraživanja Jadrana: jedemo ribu punu plastike!

More kao kontejner
Do sada se u Jadranu nisu provodila nikakva istraživanja vezana uz mikroplastiku i ovim se projektom prvi put sa znanstvenog stajališta pristupa ovoj problematici. Čestice mikroplastike više ne predstavljaju zanemariv problem u morskom okolišu zbog svojstava plastičnog materijala i mogućnosti absorpcije raznih toksičnih spojeva iz okolnog medija, kao i otpuštanja različitih aditiva koji su sastavni dio njezine strukture tijekom procesa degradacije - kaže naš sugovornik.

Minule tri godine brojni stručnjaci iz zemalja Jadransko-jonske regije radili su na projektu DeFishGear, odnosno „Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u jadranskoj regiji“, laički rečeno istraživanjem problematike morskog otpada kojeg je nažalost u Jadranu iz godine u godinu sve više.

Same projektne aktivnosti, financirane iz EU-ovih fondova u visini od 5,3 milijuna eura, provodio je tim osoba iz istraživačkih instituta, nacionalne i lokalne vlasti, pa nevladine udruge iz Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Grčke i Hrvatske, a sve s jednim ciljem: zajedničke akcije za Jadran bez otpada!

Hrvatski predstavnici u ovom itekako važnom istraživanju za budućnost našeg mora bili su stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split te djelatnici Javne ustanove RERA za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Detalje o samoj provedbi i radu u tri godine „snimanja“ situacije u Jadranskom moru, te rezultate tih istraživanja otkrio nam je dr. sc. Pero Tutman, predstavnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo na projektu DeFishGear.

More kao kontejner

Naime, provedenim analizama i metodologijom praćenja stanja morskog otpada na plažama, morskoj površini i dnu, samo se još jednom nažalost potvrdilo kako svi, i domicilni i turisti, smatraju more savršenim kontejnerom za smeće. Tek su nijanse pokazivale i otkrivale tko je boravio na kojoj plaži, tko je preko „bande“ broda bacio smeće i to koju vrstu.

- Odabrane su četiri lokacije koje su zadovoljavale zadane parametre projekta. Dvije plaže u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zaglav na otoku Visu, te gradska plaža Punta u Omišu, uz dvije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, plaža uz deltu rijeke Neretve te plaža Saplunara na Mljetu.

Ukupno je na svim lokacijama prikupljena i prema projektnim zahtjevima stručno obrađena tona morskog otpada. Najopterećenija morskim otpadom se pokazala plaža Zaglav na otoku Visu, gdje je ukupno prikupljeno 34.539 komada morskog otpada, od čega su 97 posto umjetni polimerni materijali.

Znakovito je kako su u sakupljenom morskom otpadu najučestaliji pronađeni predmeti bili komadići umjetnih polimernih materijala, odnosno plastike i stiropora veličine od 2,5 do 50 cm, pa štapići za uši, te plastični čepovi svih namjena - nanizao nam je brojke Tutman, otkrivajući i jedan kuriozitet:

- Opušci od cigareta, koji inače na svjetskoj razini zauzimaju visoko mjesto na ljestvici kategorije otpada u moru, bili su razmjerno malobrojni na otočnim plažama Zaglav i Saplunara. Ove su pilot-lokacije udaljene od kopna i tamo otpad uglavnom dospijeva morskim strujama s otvorenog mora.

U ukupnoj količini prikupljenog morskog otpada opušci su razmjerno bili brojniji na pilot-lokaciji u Omišu, usprkos tome što se ona u turističkoj sezoni redovito čisti, ručno i strojno. Vjerojatan razlog tome je puno veći broj korisnika plaže u odnosu na one nekoncesionirane, poput Zaglava i Saplunare.

Papir i drvo

No stručnjaci nisu samo stali na analiziranju otpada na samim plažama, već su pratili i stanja plutajućeg morskog otpada, i to na lokacijama Brački kanal i akvatorij sjeverno od otoka Hvara. Praćenje stanja je provedeno na ukupno deset mjesta, po pet na svakoj lokaciji.

- Opet se pokazalo kako najviše otpada u moru otpada na – plastiku. Više od 90 posto pronađenih predmeta bilo je plastičnog podrijetla, slijede papirnati predmeti i oni od obrađenog drva. Ujedno smo u suradnji s ribarima i korištenjem ribarice-koće proveli i dva praćenja stanja otpada na morskom dnu, u akvatoriju sjeverozapadno od Hvara, te u akvatoriju zapadno od Dubrovnika, gdje je oko 85 posto prikupljenih predmeta opet pripadalo kategoriji umjetnih polimernih materijala, nakon čega slijede gume i tkanine s po 5 posto.

Tako smo opet, naglašava znanstvenik sa splitskog Instituta, došli do plastike i nove opasnosti za ljudske živote i zdravlje – mikroplastika!

- Do sada se u Jadranu nisu provodila nikakva istraživanja vezana uz mikroplastiku i ovim se projektom prvi put sa znanstvenog stajališta pristupa ovoj problematici. Čestice mikroplastike više ne predstavljaju zanemariv problem u morskom okolišu zbog svojstava plastičnog materijala i mogućnosti absorpcije raznih toksičnih spojeva iz okolnog medija, kao i otpuštanja različitih aditiva koji su sastavni dio njezine strukture tijekom procesa degradacije - kaže naš sugovornik.

Tako se količina i sastav mikroplastike istraživao na području srednjeg Jadrana, kao i na ušću rijeke Neretve i unutar ovog područja uzeti su i uzorci sedimenata s pješčanih plaža različite namjene i izloženosti otvorenom moru. Radi se o plaži Bačvice u Splitu, koja je jedna od najpopularnijih turističkih plaža na ovom području, pa plaži Zaglav na otoku Visu, koja je direktno izložena južnim vjetrovima i otvorenom moru, te plaži u neposrednoj blizini ušća rijeke Neretve.

Bačvice i sezona

- Uzorci pijeska pregledani su tijekom i nakon turističke sezone, kako bi se odredili sezonski utjecaji raspodjele mikroplastike. Na plaži Bačvice nalazimo nešto veću količinu mikroplastike nakon turističke sezone, međutim sastav mikroplastike je vrlo sličan u obje sezone, što upućuje na iste izvore kontaminacije plaže.

Znatno veće koncentracije, kao i potpuno različit sastav mikroplastike nalazimo u jesen na plaži Zaglav, što se može objasniti direktnim utjecajem otvorenog mora, jakih južnih vjetrova i valova. Plastične pelete zabilježili smo samo na ovoj plaži, a kako u blizini nema mogućeg izvora ovog tipa umjetnih polimernih materijala, prisustvo se može objasniti transportom morskim strujama s otvorenog mora.

U uzorcima s plaže na ušću Neretve nalazimo vrlo sličan sastav mikroplastike kao na površini mora, s većom količinom plastičnih fragmenata po kilogramu sedimenta, što upućuje na zajedničke izvore onečišćenja – niže nam rezultate istraživanja u sklopu trogodišnjeg projekta dr sc. Tutman, pa dodaje:

- Nakon što je ustanovljena prisutnost mikroplastike u različitim odjeljcima morskog okoliša, postojao je preduvjet da mikroplastika može dospjeti u probavni trakt organizama koji naseljavaju ovo područje. Istraživali smo tri komercijalno važne vrste riba s različitim stanišnim i prehrambenim preferencijama.

Ispitana je prisutnost mikroplastike u probavnom traktu trlje, Mullus surmuletus, te arbuna Pagellus erythrinus i srdele Sardina pilchardus. Kod svih vrsta su u određenom postotku pronađene čestice koje bi potencijalno mogle biti mikroplastika.

Pošto se uglavnom radi o vrlo sitnim filamentnim vlaknima, nije moguće sa sigurnošću govoriti radi li se o mikroplastici, stoga će izdvojene čestice naknadno biti podvrgnute kemijskoj analizi. Kemijska analiza će pokazati radi li se o plastici, kao i o kojem je polimeru riječ.

Poznavanjem sastava čestica moguće je odrediti podrijetlo i potencijalne izvore mikroplastike, te time i opasnost za ljudsko zdravlje.


Analizirana tona smeća na četiri plaže

Na četiri lokacije, četiri plaže, sakupljena je i analizirana tona smeća. Bilo je oko 470 kg umjetnih polimernih materijala – plastike (39.399 komada), oko 275 kg obrađenog drva (399 komada), oko 90 kg metala (414 komada – pretežno čepovi boca), oko 55 kg tekstila (384 komada), oko 25 kg gume (193 komada – pretežno obuća), oko 20 kg stakla i keramike (656 komada), te oko 5 kg papira (226 komada).

Koćarice ulovile 23 tone morskog otpada

- U aktivnosti sakupljanja morskog otpada ulovljenog kao prilov tijekom koćarskog ribolova sudjelovalo je osam koćarica sa 14 ribara iz RZ-a „Hvar“ i 12 koćarica s 25 ribara iz RZ-a „Adria“ iz Tribunja, prosječne dužine 15 m.

Ukupno su od studenoga 2014. do ožujka 2016. u akvatoriju srednjeg Jadrana prikupljene oko 23 tone morskog otpada iz koćarskih lovina, odnosno u prosjeku 50-100 kg po koćarici mjesečno, odnosno u 15-ak dana ribolova. Ili u prosjeku oko 5 kg po koćarici po jednom ribolovu.

Tijekom cijelog perioda najzastupljeniji tip otpada bili su umjetni polimerni materijali, naša plastika, u postotku od 42 posto od ukupnog morskog otpada sakupljenog od ribara – naglašava naš sugovornik.


 

 

 

Naslovnica Split županija