Sabor odbio biti pokrovitelj 70. obljetnice pokolja u Potkamešju: svaka strana svojata 1500 žrtava

Umjesto da se nakon 70 godina u dostojanstvu i punom pijetetu poklone sjenama 1500 nevinih civilnih žrtava Potkamešja, uglavnom djece, žena i staraca koje su pripadnici zloglasne SS divizije “Princ Eugen” i pridruženih snaga pobili, poklali i zapalili 28. i 29. ožujka 1944. godine, nad kostima tih istih žrtava rasplamsavaju se ideološki rat i nove podjele.

Obilježavanje u Voštanima

U najnovijem skandalu sol na ranu onih kojima te žrtve doista nešto znače dodalo je Predsjedništvo Hrvatskog sabora koje je u utorak jednoglasnom odlukom odbilo pokroviteljstvo komemoracije zatraženo od Odbora za obilježavanje 70. obljetnice stradanja civila, koji su formirali grad Trilj i općina Otok, s obrazloženjem da je taj događaj nedovoljno istražen!?

- Svaka im čast što su odbili pokroviteljstvo. Ti isti iz Trilja koji su tražili pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i ovu komemoraciju pripremaju po istom scenariju kao otkrivanje spomenika ubijenim civilima iz Košuta, Turjaka i Brnaza na Kukuzovcu u rujnu kada su nama iz županijskog Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) zabranili sudjelovanje – kaže član županijskog SABA Mirko Anić.

Iz te izjave jasno je kako novi sukob ima korijen u komemoraciji na Kukuzovcu. Anić tvrdi kako mu je Ivan Žolo, triljski dogradonačelnik, uoči te komemoracije poručio kako antifašisti vijence mogu položiti naknadno. I onda je Anić hitno nazvao Predsjedništvo Hrvatskog sabora kao pokrovitelja, o svemu ih izvijestio, pa je predsjednik Josip Leko tada uskratio svoje pokroviteljstvo.

- Kada sam saznao da su Trilj i Otok osnovali Odbor za ovu komemoraciju iz kojega su nas ponovno isključili, nazvao sam Ured predsjednika Hrvatskog sabora i kazao da se ponavlja scenarij iz rujna. U isto vrijeme mi iz županijskog SABA uputili smo molbu predsjednicima RH Ivi Josipoviću i Hrvatskog sabora Josipu Leki da budu pokrovitelji i nazoče komemoraciji 29. ožujka u Voštanima. Očekujemo da će svi doći na tu centralnu komemoraciju – kaže Anić.

Ivan Žolo ima drukčiju priču.

- Smatram da Predsjedništvo Hrvatskog sabora naš zahtjev nije valjano razmotrilo. Odbijajući pokroviteljstvo, ocijenili su, kažu, da taj zločin iz 2. svijetskog rata još nije dovoljno istražen. Kako nije? Zašto nisu zatražili da im taj općepoznati događaj argumentiramo dokumentima i imenima ubijenih osoba o čemu imamo objavljene i tri knjige.

Tragedija ravna Hirošimi

Broj žrtava ovoga zločina u odnosu na broj stanovnika ravan je holokaustu ili Hirošimi. Stoga mi ne ide u glavu da 1500 nevinih civilnih žrtava nije od državnog značenja, a 800. obljetnica korčulanskog Statuta, uz dužno poštovanje naše baštine, to jest – kaže Žolo.

A što se tiče komemoracije na Kukuzovcu iz rujna koja je bila povod ovih zbivanja, Žolo kaže da je zabranio antifašistima da sudjeluju u službenom dijelu i drže govor, ali im je ponudio da polože vijenac na kraju s ostalim građanima.

A što se tiče komemoracije u Potkamešju, u Odbor uz predstavnike grada Trilja i općine Otok zvali smo još samo predstavnike svih potkamešničkih sela u kojima su se dogodili zločini nad nevinim civilima – zaključuje Žolo.

Toni Paštar

Počinitelji iz SS-a Triljski dogradonačelnik Ivan Žolo veli kako se ne mogu povezivati komemoracije na Kukuzovcu i Potkamešju jer su se zločini dogodili u razmaku od pola godine i nemaju ništa zajedničko osim počinitelja iz iste SS divizije.