Slavu Sinjske Gospe po svijetu su proširili - Turci

Sinj se zagrijava za veliki jubilej – proslavu tristote godišnjice oslobađanja grada od osmanlijske opsade 1715., te isto toliko razdoblje zahvalnosti liku Gospe Sinjske i održavanja viteške igre Alke. Nerazdvojive su ovo manifestacije vjere i junaštva; slavlje Velike Gospe u Sinju na koje hodočasti cijela Dalmacija i obrana sinjske tvrđave koju je prema turskim legendama obranila upravo žena ‘odjevena’ svjetlom u čiju se čast otada trči Alka u njezinu mjesecu kolovozu uoči svetkovine.

Dr. don Josip Dukić, profesor crkvene povijesti na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i suradnik na kulturnim projektima Viteškog alkarskog društva, govori nam o važnom pothvatu – prikupljanju građe iz povijesnih arhiva u Carigradu, Mlecima, Berlinu i Beogradu koja se tiče svih povijesnih zbivanja u kontekstu Cetinske krajine, posebno turske vladavine, Alke i slavljenja Gospe.

- Ako želimo iskorak i ozbiljnost, moramo ići u arhive i pokušati izdvojiti povijesna vrela koja se izravno tiču onoga što mi danas obilježavamo i što držimo svojom najznačajnijom baštinom. Koliko tamo ima važnih podataka svjedoči samo nekoliko primjera koje ću navesti.

Prof. dr. Nenad Moačanin, predavač na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pronašao je u carigradskom arhivu, među ostalim, popis turske posade u sinjskoj tvrđavi prije 1686. godine, upravo u vrijeme uoči prvog oslobađanja grada.

Akrobatsko jahanje

Iz obilja materijala koji je u Veneciji istražila dr. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica Hrvatskog instituta za povijest, ističem popis Cetinjana u mletečkoj konjici, označenih kao “Croati a cavallo”, potom izvještaje providura Angela Ema o dnevnim zbivanjima u sinjskoj tvrđavi, te pisma splitskog nadbiskupa Stjepana Cupillija kojim od pape traži pomoć u vrijeme gladi, a uz to i njegove pozive na molitve za obranu sinjskoga grada 1715. godine.

Dr. Daniel Rafaelić, predavač filmske povijesti na Filozofskom fakultetu, pronašao je u Berlinu i Beogradu filmove koji se bave našom tematikom. Tri su dokumentarca i jedan njemački igrani film iz 1934. godine o dva brata zaljubljena u istu djevojku, koji svoju ljubav dokazuju pobjedom na Alci.

Dr. don Josip Dukić neumorni je istraživač

Zanimljivo je kako nije riječ o Alci u današnjem poimanju, nego akrobatskom jahanju koje je postojalo u našim primorskim gradovima – objasnio nam je dr. Dukić, a upravo u ovom zadnjem materijalu našao je i dokaze za svoja istraživanja, a to je povezanost viteških igara na konjima sa Sinjskom alkom.

Naime, na Sardiniji se, u gradu Oristanu, već 548 godina izvodi viteška igra nazvana “sartiglia” u kojoj maskirani konjanici gađaju u središte metalne osmerokrake zvijezde! To je bila igra tradicionalno rezervirana za plemiće, dok je puk izvodio akrobacije na konjima, a dr. Dukić smatra kako su slične manifestacija bile održavane na cijelom prostoru Mediterana.

Simpozij s 55 stručnjaka

Zanimljivo je i kako se “sartiglia” održava u zadnju nedjelju prije korizme, dakle u Pokladama, upravo tada se nekoć odigravala i Alka u Sinju, a do pomicanja u datumu je došlo kako bi se svečanost približila značajnom događaju za Cetinsku krajinu; oslobađanju sinjske tvrđave i blagdanu Velike Gospe. To se može zaključiti i po alkarskoj odjeći koja doista nije ljetna.

Razlike između plemića i pučana koji su sudjelovali na igrama vide se i na Alci, po različitim nošnjama vitezova kopljanika i njihovim momcima.

U kratkim crtama dr. Dukić nam je opisao i kulturni dio priprema za tristoti jubilej, ponajprije ističući veliki simpozij koji će organizirati Samostan Gospe Sinjske, Viteško alkarsko društvo i gradovi i općine na području Cetinske krajine 2015. godine: pozvano je 55 stručnjaka iz različitih područja koji će izložiti znanstvene radove na temu Alke, Gospe i Cetinske krajine, a sve će se naći u velikom zborniku radova.

Hrvatske televizija snimit će četiri dokumentarna filma, Hrvatska pošta objaviti prigodnu marku, a HNB iskovati zlatnike. Organizirat će se i natječaj za umjetničke radove na temu Alke, a najbolji će se izraditi i izložiti u Alkarskim dvorima koji bi s Muzejom alke trebali definitivno biti završeni do tada.

DAMIR ŠARAC

Alkarski konj sa Sardinije Bili smo na “sartigliji” na Sardiniji, a njihovi predstavnici posjetili su alkarske svečanosti i mogu reći kako je to vrlo korisna suradnja od koje će biti i konkretnih koraka. S njihovim veterinarima dosta se razgovaralo o konjskoj ergeli i mogućnosti uzgoja “alkarskog konja” koji će nositi odlike izdržljivosti, elegancije i brzine. U dane “sartiglie” u Oristanu se okupi i više od 120 tisuća posjetitelja i njihovi savjeti o promociji mogu nam vrlo dobro doći – kaže dr. Dukić.