ŠibenikŠIBENIK ZAPOSTAVIO SVOJ NAJJAČI GOSPODARSKI ADUT – PITKU VODU

Krka: u more ‘istekle’ milijarde kuna

Piše PSD.
7. srpanj 2008. - 22:05
Svake godine iz jednog izvorišta – iz Jaruge, u more se baci devet milijardi kuna. Upravo toliko litara pitke vode završi u moru, a da se nitko ne zapita zašto je ne izvozimo

Ostvare li se sumorne prognoze oko borbi za izvorišta pitke vode, Hrvatska će, kao 42. zemlja u svijetu, a peta u Europi po rezervama pitke vode, biti veliko bojište, a Šibenik, zasigurno, njena prva crta.

O tom strateškom resursu u Šibeniku se malo vodi računa. O vodi, kao nafti, što uistinu i jest, u strateškim planovima Županije i Grada gotovo da nema niti riječi.

- Dovoljno je tek malo poduzetničke matematike: Šibenik svake godine samo iz jednoga izvorišta – iz Jaruge, u more baci, ni manje ni više, nego devet milijardi kuna.

Zapravo, upravo toliko litara pitke vode, s mjesta odakle Šibenik i najveći dio županije gasi žeđ, završi u moru, a da se pri tome nitko ozbiljno ne priupita zašto je ne izvozimo - tvrdi Nikola Širinić, Šibenčanin koji zagovara iskorištavanje tog prirodnog obnovljivog resursa.

Širinić tvrdi da je još prije deset godina propuštena prilika da Šibenik svojom vodom osvoji arapske zemlje. - Nažalost, ne broje se propuštene prilike, već zabijeni golovi. U vrijeme dok sam bio gradonačelnik Skradina imali smo već sklopljene ugovore s Arapima.

Postojali su svi uvjeti da se preko Elemesovog pogona u Skradinu, koji ima potrebnu infrastrukturu, pune tankeri s vodom za Dubai i druge arapske zemlje. Nažalost, zbog neriješenog vlasništva, posao s vodom “pao je u vodu” - kaže Širinić.

Jaruga odakle godišnje poteče 13 milijardi litara vode, od čega 9 milijardi završi u moru 

Danas bi se slični šibenski projekti spotakli o aktualni Pravilnik o mineralnim, izvorskim i stolnim vodama. -To što su, u međuvremenu, moćni “vodeni” lobiji pravilnicima sve vode iz dalmatinskih izvorišta zabilježili pod stolne, novi je problem.

Točno je da vode s ovdašnjih izvorišta sadržavaju nešto više bakterija. Međutim, one se mogu uništavati ozonizacijom i drugim postupcima koji neće ugroziti njenu neospornu kvalitetu. Bitno je da u njoj nema teških metala. I njena tvrdoća je izvrsna.

Zagrepčani piju vodu tvrdoće 24, a ova je tvrdoće 16. Zar nije glupo da vodu koju uzimate, recimo sa Copića izvora ili nekih drugih izdašnih izvorišta na Krki, ne možete, po aktualnim propisima, deklarirati izvorskom - pita se Širinić.

O flaširanju vode s izvorišta na Krki razmišljao je i Marko Ivanović, sin vlasnika tvornice aluminija u Lozovcu, koja ima godišnju koncesiju na 130 milijuna litara vode. 

- Na Lozovcu imamo sve tehničke uvjete za takav posao, ali morali bismo se riješiti viška bakterija u njoj - kaže Ivanović. Što se tiče “viška bakterija”, čini se da su one posljedica ljudskih aktivnosti.

Ozbiljno zabrinjava što, ni država, niti lokalna zajednica, ne ulažu više u zaštitu jadranskoga sliva, gdje ulaze i vodotoci Krke. Pogotovo jer time, zapravo, izravno štitimo hrvatsku “naftu”.

Voda za žednu Afriku

U vrijeme kada tu preko puta Mediterana imamo žednu Afriku, Šibenik bi mogao, kao gestu dobre volje, tom žednom stanovništvu besplatno tankerima isporučivati pitku vodu, koja ionako završi u moru. Vjerujem da bi se našle međunarodne organizacije, pa i donatori, koji bi platili troškove dopreme vode – ideja je Nikole Širinića.

Talijani imaju 600 etiketa vode

U svijetu se odavno trguje vodom. Njemačka je kupuje u Švicarskoj, Danska u Norveškoj, SAD u Kanadi... S Aljaske se godišnje transportira 68 milijardi litara vode iz leda na flaširanje u Kanadu.

Francuska ima više od 200 domaćih brendova flaširanih voda, Njemačka čak 450, Španjolska oko 170. Talijani su, sa 600 vlastitih brendova, vodeći u Evropi u konzumiranju flaširane vode jer piju oko 190 litara godišnje. Industrija flaširane vode je jedan od najuspješnijih sektora u Indiji.

Na japanskome tržištu postoji oko 500 različitih brendova. SAD ima oko 100 domaćih brendova flaširane vode, dok se ostatak uvozi.

Žedni Kinezi

Rekordni porast potrošnje flaširane vode bilježi Libanon, Ujedinjeni Arapski Emirati i Meksiko. Procjenjuje se da će Kinezi uskoro biti najveći potrošači flaširane vode u svijetu.