Promina: bit će struje iz prve solarne termoelektrane u Hrvatskoj

− Sa stručnjacima Instituta “Ruđer Bošković” elaboriramo najvažnije stavke ovog projekta kako bismo uvjerili Vladu da nam pruži potporu za početak gradnje. Bila bi to, poslije Španjolske, druga solarna elektrana u Europi. Također, ubrzali smo poslove na utemeljenju zasebne tvrtke “Solar-Steam 60“, koja bi vodila gradnju, a potom i gospodarila elektranom − kaže Matija Jager, koji vodi operativno-tehničke poslove na gradnji solarne termoelektrane.

Jager kaže da su započeli razgovori s uglednim hrvatskim tvrtkama koje bi realizirale ovaj projekt.

− Uz “Končara“, koji bi proizveo generatore, transformatore i drugu opremu, u ovaj bismo projekt uključili Tvornicu parnih kotlova, “Đuru Đakovića” iz Slavonskog Broda, nekadašnji ATM koji bi nam proizvodio ventile, a bilo bi posla i za Zagreb-Montažu.

Jedino što bismo uvezli bilo bi staklo, koje bi prije ugradnje savijale domaće tvrtke. Na gradnji, koja bi u sve tri faze potrajala oko pet godina, a možda i kraće, bilo bi na terenu angažirano najmanje tristo radnika. Mi procjenjujemo da bi takva solarna termoelektrana gotovo sto posto bila hrvatski proizvod koji ćemo izvoziti i u druge zemlje, poput Bliskog istoka i Srednje Amerike.

Upravo su nam stigle izvanredne informacije iz Srednje Amerike. U Panami su pokazali neočekivano veliki interes da im izgradimo jedan ovakav energetski objekt. Iznenađeni su da bi naša elektrana bila gotovo za sto milijuna eura jeftinija od one u Španjolskoj − kaže Jager.

Poslovi u Južnoj Americi

− Uspijemo li napraviti pravi posao u Promini, a potom u Panami, otvara nam se veliko tržište Srednje i Južne Amerike, kao što su Kostarika, Honduras, Nikaragva, Venezuela, Ekvador, zemlje u kojima je snaga sunčeve energije dvostruko jača od ove u Dalmaciji. Naravno, tu su i zemlje Bliskog istoka. Zapravo, dobili bismo izvanredan izvozni proizvod koji bi donio velike poslove i zaradu hrvatskom gospodarstvu − zaključuje Jager.

Gradnja solarne elektrane snage 60 megavata stajala bi oko 150 milijuna eura, a izvodila bi se u tri faze. U prvoj, koja bi trebala biti gotova do travnja 2011. godine, instalirali bi se agregati snage 20 megavata.

− U izgledu je da se elektrana proširi i na drniško područje, pa bi u konačnici njezina snaga bila 120 megavata. Gradnjom ovog solarnog parka pod Prominom, Šibensko-kninska županija, s već izgrađenim hidroelektranama i vjetroelektranama, te planiranih 17 vjetroparkova, postala bi lider u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora u ovom dijelu Europe − kaže Matija Jager.

Prve dvije solarne termoelektrane u kojima se sunčeva energija koristi za zagrijavanje visokotermičkih ulja do 400 stupnjeva, a potom vode čija para pokreće turbine i proizvodu struju, izgrađene su SAD-u kod Los Angelesa i u Kaliforniji. Prva u Europi je u Španjolskoj, koja je stajala 250 milijuna eura. Upravo se jedna gradi i u Egiptu.