Ni uloženih 44 milijuna eura ne spašavaju Valjaonicu

Iako je Hypo Alpe-Adria banka, koja je prije četiri godine neizravno preko svoje zadarske tvrtke AluFlexPack postala stopostotni vlasnik Tvornice valjanih proizvoda TLM-a, u tu šibensku tvrtku za njezin oporavak uložila najmanje 44 milijuna eura, na iznenađenje mnogih, ovaj jedan od najvećih dalmatinskih izvoznika, na žalost, i ovu će godinu, kao i prošlu, završiti u gubicima.

O tome zašto je to tako i kuda plovi brod šibenskih aluminijaša, prvi put ekskluzivno za čitatelje “Slobodne” govori Slovenac Matjaž Gorjup, menadžer s bogatim međunarodnim iskustvom kojega je nedavno Hypo Alpe-Adria banka ustoličila za kormilo ove tvrtke. Kad su Austrijanci, u zajednici s konzorcijem, preuzeli Valjaonicu, najavili su nova ulaganja, restrukturiranje i njihovo ozdravljenje. Danas se malo toga vidi, barem kad je u pitanju ozdravljenje.

− Da ne bude zabune, novi je vlasnik do sada u potpunosti ispunio svoje obveze iz ugovora potpisanog pri preuzimanju tvornice. Precizirano je da će u dvije faze uložiti 75 milijuna eura. Do sada je samo u obrtni kapital uloženo 30-ak milijuna, dakle pet milijuna više nego što je planirano, te 13 milijuna u nove strojeve i opremu. U tijeku je još jedno manje ulaganje od 400.000 eura u valjački stan za proizvodnju folija. Ostatak novca obvezao se uložiti do 2015. godine.

Sanirali probleme

Uz tolike uložene milijune eura, otkud gubici?

− Spomenutim novcem sanirali smo vrlo ozbiljne probleme. Rekonstruirali smo postojeći valjački stan i povećali mu kapacitet za 20 posto, nabavili smo novu peć za žarenje, a u pogonu za proizvodnju folija u novu smo prematalicu investirali dva i pol milijuna eura. U tom smo pogonu, od tri valjačka stana, dva također već rekonstruirali, a treći još čeka na rekonstrukciju. Dakle, uklonili smo uska grla u proizvodnji i stvorili bitne preduvjete da dostignemo projektirane kapacitete valjaonice od 100.000 tona. Već ove godine sve do kraja kolovoza bili smo na dobrom putu da ovu poslovnu godinu završimo bez gubitaka. Na žalost, gospodarske prilike, a prije svega financijska previranja u Europi unijeli su nervozu na tržište, zbog čega su u rujnu i listopadu neočekivano drastično pale narudžbe. Planirali smo da ćemo do kraja godine proizvesti i prodati najmanje 60.000 tona, no to se, međutim, neće ostvariti. Do sada smo proizveli 47.000 tona i do kraja godine očekujemo da ćemo doći do 55.000.

Te količine, uz ovakve uvjete poslovanja i marže, nisu dovoljne za pozitivno poslovanje. Koliki bi mogli biti gubici?

− Na to vam pitanje, zbog poslovnih razloga, ne mogu odgovoriti. Učinit ćemo sve da budu što manji.

Talijani ne plaćaju redovito

Koliko je točno da gubitke generiraju i banke koje prate Valjaonicu?

− Puno je novca uloženo u obrtna sredstva. Međutim, ovo je takva proizvodnja u kojoj u kontinuitetu stoji zaleđeno najmanje 15 milijuna eura. A kad bismo htjeli imati komforniju situaciju i kad bismo proizvodili zahtjevnije proizvode, kao npr. austrijski konkurent AMAG, onda bi nam s ovakvim volumenom proizvodnje trebalo i tri puta više obrtnih sredstava. Aktualni vlasnik i Jadranska banka taj nam novac osiguravaju po doista prihvatljivim kamatama. Problemi se pojavljuju kad u dva mjeseca ne uspijemo zatvoriti akreditive, naplaćuju se visoke zatezne kamate. Na žalost, nelikvidnost je velika, a i naši kupci Talijani, gdje izvozimo trećinu proizvodnje, nisu baš revni platiše, što dodatno generira gubitke.

Ali uloženih 30 milijuna eura u obrtna sredstva nije malo?

− Da je svih 30 milijuna bilo upotrijebljeno izravno za obrtni kapital, imali bismo velike probleme s obrtnim kapitalom. Na žalost, dio tog novca potrošen je za vraćanje kredita starog TLM-a, veliki dio zarobljen je u sustavu PDV-a, a nešto se potrošilo i na otpremnine i ostala davanja.

Je li se brod šibenskih aluminijaša toliko nagnuo da ga Austrijanci sada žele prodati?

− Ne mogu vam ništa govoriti o tome zašto žele prodati Valjaonicu, to morate pitati vlasnika. Međutim, uvjeren sam da Valjaonica ima dobru budućnost, bez obzira na to tko je kupi. Riječ je o modernoj tvornici koja se može nositi sa svojom konkurencijom u Europi.

 marijan džambo