Na Sv. Mihovila dizalom, s utvrde na utvrdu - žičarom

Bašićeve idejne skice pokretnih stuba prema kaštelu sv. Mihovila i žičare koja bi trebala povezivati gradske tvrđave  /Nikša Stipaničev /CROPIX

Za šibenski kaštel sv. Mihovila, tu prepoznatljivu kotu, i uz katedralu sv. Jakova, najčešći vizualni simbol grada, u prošlosti se držalo da je neosvojiv. Građen je solidno, a siguran kaštel bio je osnovni preduvjet za tada, u 12. stoljeću, oživljenu “gospodarsku djelatnost” – gusarstvo, kojim su se Šibenčani toga vremena vrlo intenzivno bavili.

Kada su Mlečani došli u Šibenik, postavili su uvjet da se sruši i nikad ne obnovi. No, brzo su se predomislili i uvidjeli da je tvrđava itekakav generator sigurnosti pa je početkom 15. stoljeća utvrda obnovljena. Ali, da bi se u slučaju opasnosti s mora moglo bježati u okrilje tvrđave, ili u slučaju opasnosti s kopna, s tvrđave na more pa u brodove, Mleci su uz obnovljenu utvrdu sazidali i pristup do mora, zvali su to “strada socorso” iliti “cesta spasa”.

Dvojni bedemi unutar kojih je vjerojatno postojalo drveno stubište, još su 1992. godine, poslije stoljetnog zatrpavanja svim i svačim, očišćeni i konzervirani, a taj put od mora, iz najstarijeg šibenskog kvarta Dolac, do Tvrđave sv. Mihovila, danas je jedan od najsačuvanijih gradskih povijesnih detalja. “Cesta spasa” bila je pravi graditeljski pothvat: u 40 metara dužine trebalo je svladati visinsku razliku od 28 metara, i to preko strmih i teško svladivih litica.

‘Cesta spasa’

Intrigantna povijesna arhitektura bila je pravi izazov suvremenom arhitektu sa snažnim osjećajem za atrakciju – Nikoli Bašiću, Murterinu sa zadarskom adresom, autoru svjetski poznatih “Morskih orgulja” i ‘Pozdrava Suncu” u Zadru. Pa je još prije nekoliko godina napravio idejni projekt posve futurističkog rješenja prolaza kroz dvojni bedem i “cestu spasa” s obale do Tvrđave sv. Mihovila.

To je svojevrstan eskalator, pomično stubište, dizalo, pod kupolom od prozirnog pleksiglasa. A kako gradska uprava priprema natječaj za uređenje Tvrđave sv. Mihovila, logičnim se činilo iz škafetina izvaditi Bašićevo rješenje.
Prije nekoliko dana održan je sastanak Nikole Bašića i aktualne šibenske vlasti, a dogradonačelnik Franko Vidović kaže:

– Naravno da smo zainteresirani za Bašićevo rješenje za dvojne bedeme.
Ako on nije dokazao što je u stanju napraviti svojim rješenjima u tkivu starih gradova, ne znam tko je!

Mi smo u gradskoj upravi itekako zainteresirani za razradu Bašićeva idejnog projekta, dogovorili smo s njim da pošalje ponudu jer moramo znati koliko bi sve to koštalo. Naravno da Šibenik za to nema novca, ali radimo dokumentaciju za pretpristupne fondove EU-a.

Nikola Bašić proslavio se i zadarskim ‘Morskim orguljama’

Inače, Niko Bašić u svojoj viziji nije stao samo na eskalatoru za dvojne bedeme. Oduvijek oduševljen Šibenikom, ima i širu ideju: žičarama povezati sve tri šibenske gradske tvrđave. No to je, za razliku od dvojnih bedema, ipak dosta daleki, premda ne i nedostižni futur.

piše Jordanka grubač / EPEHA