StoryEditorOCM
S mora i krajaplan bez - plana

Sve propalo? U prostornim planovima županija je 600 turističkih zona. Ali većini je istekao zakonski rok za realizaciju!

Piše Mr. sc. Davor Njirić
11. lipnja 2024. - 09:55

Hrvatska je do sada donijela nekoliko strategija razvoja turizma za pojedino razdoblje. Zadnja je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Premda su strategijama bili određeni strateški ciljevi, oni nisu realizirani jer nisu donesene mjere turističke politike za njihovu realizaciju.

Zbog toga su sve strategije bile "mrtvo slovo na papiru", odnosno "popis lijepih želja". Očito je da je problem u tome što su kreatori strategija znali odrediti ciljeve, što je lako, ali ne i mjere za njihovo ostvarenje, što nije lako. Svi su znali reći "što bi trebalo postići", ali ne i "kako se to može postići". Da bi se donijele mjere svake politike, pa i turističke, potrebni su politička volja za to odraditi i znanje. Strateški ciljevi uvijek su bili i ostat će isti. Podsjetimo se samo tri osnovna cilja.

Prvi strateški cilj uvijek nam je bio imati kvalitetnu, tj. konkurentnu strukturu kapaciteta smještajnih objekata u kojoj prevladava udio hotelskih kapaciteta. Međutim, mi, za razliku od izravnih konkurenata, imamo najnepovoljniju strukturu u kojoj apartmani u višestambenim zgradama i u obiteljskim kućama imaju udio od 61 posto, a hoteli oko 10 posto. Posebno zabrinjava sve intenzivniji trend pogoršanja strukture na štetu hotelskih kapaciteta, a u korist apartmana.

Što zanima investitore

Zašto se pogoršava struktura smještajnih kapaciteta?

Prvi razlog su institucionalne prepreke, od kojih je najveća zastarjeli model prostornog planiranja zbog kojeg investitori moraju pripremati projekte gradnje turističkih naselja 15, 20 i više godina. Poznato je da, stoga, ozbiljne investitore u Hrvatskoj ne zanimaju "green field", nego samo "brown field" projekti.

Posebno treba istaknuti problem da u prostornim planovima županija imamo oko 600 turističkih zona od kojih je većini istekao zakonski rok za realizaciju. Te se zone nikada neće realizirati jer investitorima nisu atraktivne ili je teško riješiti vlasničko-pravne odnose itd. Prema zakonu, dok se postojeće zone ne realiziraju, ne mogu se planirati nove. Dakle, neperspektivne zone, tzv. dinosauri, blokiraju planiranje novih perspektivnih zona.

Drugi razlog je što se dopušta da se stanovi u višestambenim zgradama preko noći registriraju kao apartmani, premda se pri tome krši šest zakona, prije svega Zakon o prostornom uređenju, i što je to u suprotnosti s ciljevima stambene i demografske politike. I o tome se šuti?! Čak se apartmanizacija višestambenih zgrada potiče poreznim paušalom.

image
Niksa Stipaničev/Cropix

Izgradnja hotelskih smještajnih kapaciteta planira se prostornim planovima, a izgradnja apartmana u višestambenim zgradama se ne planira, ona se događa stihijski. Dok se izgradi jedno turističko naselje s tisuću postelja, registrira se tisuće apartmana u višestambenim zgradama. Izgradnja apartmana u obiteljskim kućama je zanemariva u odnosu na apartmanizaciju višestambenih zgrada i ne utječe značajno na nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, te je stoga ne treba ograničavati.

Do sada – više od 25 godina – nije donesena niti jedna mjera za zaustavljanje rasta apartmana u višestambenim zgradama i niti jedna mjera za otklanjanje prepreka rastu hotelskog smještaja u turističkim naseljima. Što se čeka?

Drugi strateški cilj uvijek nam je bio imati raznovrsnu ponudu, prije svega onu koja značajno pridonosi produžetku sezone, a to su novi turistički proizvodi koje nemamo: golf-naselja, park-naselja (bez golfa), kamp-parkovi itd., kakve naši konkurenti planiraju u zonama mješovite građevinske i negrađevinske namjene s oko 15 posto građevinskog zemljišta i 85 posto negrađevinskog zemljišta za rekreaciju u prirodi.

Aktivirati ‘mrtvi kapital‘

Do sada – više od 25 godina – nije donesena niti jedna mjera za promjenu zastarjelog modela prostornog planiranja zbog kojeg nije moguće planirati zone za gradnju turističkih naselja s "parkovima za rekreaciju u prirodi" na negrađevinskom dijelu turističke zone. Postojeći model planiranja je ishodište svih ostalih prepreka izgradnji objekata takve suvremene turističke ponude. Što se čeka?

Treći strateški cilj uvijek nam je bio aktivirati mrtvi kapital zemljišta u državnom vlasništvu, a prije svega neperspektivnih (napuštenih) vojarni koje su planirane kao zone turističke namjene. Samo u nekoliko najvećih zona: Tustica, Šepurine, Jasenovo i Konavoska prevlaka je oko 6.000.000 metara četvornih zemljišta velikog razvojnog potencijala, koji bi promijenio strukturu smještajnog kapaciteta.

Do sada – više od 25 godina – nije donesena niti jedna mjera za aktiviranje ovog mrtvog kapitala. Što se čeka?

Umjesto da pripremi mjere turističke politike kojima će se realizirati ciljevi Strategije razvoja održivog turizma do 2030., Ministarstvo turizma i sporta izradilo je Zakon o turizmu (stupio na snagu 1. siječnja 2024.) koji bi, u bitnome, trebao biti temelj za donošenje pet pravilnika koji će sadržavati mjere koje mogu poduzimati jedinice regionalne i lokalne samouprave za sprječavanje prekomjernog turizma. Nikome nije jasno zašto te mjere nisu propisane zakonom, nego će biti propisane pravilnicima – koji kasne pet mjeseci, što znači da toliko kasni i provedba zakona. Hoće li i zakon biti kao strategija, još jedan dokument koji imamo, ali ga ne provodimo?

O mjerama na nacionalnoj razini za provedbu strategije razvoja i o mjerama na nacionalnoj razini za sprječavanje prekomjernog turizma nadležno ministarstvo ništa ne govori. Stječe se dojam da ministarstvo namjerava svu brigu i odgovornost za razvoj turizma prebaciti na jedinice lokalne i regionalne samouprave prema načelu "brigo moja, prijeđi na drugoga".

Na temelju svih navedenih činjenica mogu se ministru turizma postaviti sljedeća pitanja:

Kada će se na nacionalnoj razini donijeti mjere za zaustavljanje apartmanizacije višestambenih zgrada i njihovu deapartmanizaciju u primjerenom roku?

Kada će se donijeti mjere za uklanjanje institucionalnih prepreka za gradnju turističkih naselja, a prije svega uklanjanje neperspektivnih zona "dinosaura" iz prostornih planova?

Kada će se promijeniti zastarjeli model planiranja da se mogu početi graditi objekti suvremene turističke ponude: golf-naselja, park-naselja (bez golfa), kamp-parkovi itd. u zonama mješovite namjene s građevinskim i negrađevinskim zemljištem za rekreaciju u prirodi?

Puno posla za novog ministra

Kada će se donijeti mjere za aktiviranje mrtvog kapitala u turističkim zonama nekadašnjih neperspektivnih vojarni?

Kada dobijemo odgovore na ova pitanja, znat ćemo kada će Hrvatska početi upravljati razvojem turizma.

Očito je da je pred novim ministrom turizma Tončijem Glavinom iznimno težak zadatak da odradi sve što su propustili njegovi prethodnici. Poželimo mu, stoga, puno odvažnosti i ustrajnosti.

Nedvojbeno je da Zakon o turizmu ne može biti alternativa mjerama turističke politike na nacionalnoj razini koje treba donijeti da bi se realizirala Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. srpanj 2024 08:11