StoryEditorOCM

Porušene dvije ville rustice u faroskoj hori

Piše PSD.
7. listopada 2008. - 13:10

Faroska hora je već nekoliko mjeseci na Listi svjetske kulturne i prirodne baštine, a osim sačuvane starogrčke parcelacije u UNESCO-ovu obrazloženju su kao njene jedinstvene vrijednosti navedeni još putovi, suhozidine i gomile koje još uvijek dijele poljoprivredna zemljišta, odnosno plodne terase.

U spomeničkom polju je i više od 60 antičkih arheoloških ostataka, prije svega villa rustica, ali i drugih oblika tradicijske gradnje (trima i sl.), koje su ljudi
oblikovali kroz posljednja 24 stoljeća, a vrlo su dragocjeni za kulturni krajolik.

Nasilnim promjenama koje se u novijem vremenu događaju  lokalitet se u velikoj mjeri devastira, a najnoviji je slučaj rušenja villa rustica.

- Don Frane Bulić je još 1906. na položaju Carevac, unutar Starogradskog polja,
registrirao arheološki lokalitet gdje su bili vidljivi ostaci rimske kulture iz I.
stoljeća veći od jednog metra, na kojima se spominje neki villicus, odnosno
nadstojnik imanja. Dakle, na tom mjestu su pronađene ostaci zgrade, tegule i zlatni trias Aeliae Pulchierie, no nepoznati počinitelj (najvjerojatnije vlasnik) je sada na zemljište ušao bagerom radi vađenja loza i pripreme zemljišta za sadnju maslina, pa je da bi valjda dobio nešto više zemlje razorio antičke zidove ville rusticae i kamenje pomaknuo na drugi kraj posjeda – kazao je prof. Aldo Čavić, ravnatelj Muzeja Starog Grada, napomenuvši kako je to u zadnjih nekoliko godina jedan od najgrubljih načina devastacije arheoloških ostataka u glasovitoj Faroskoj hori.

Isto tako je nedaleko od uzletišta već dugi niz godina poznat zid druge villae
rusticae, međutim, i taj je zatrpan divljim odlagalištem grubog građevinskog
materijala. Radi se o položaju Ivončeve njive što se nalazi uz glavnu cestu,
zapravo najprometniji dio polja kojim nerijetko prolaze turisti biciklima ili
pješice u želji da na najposredniji način dožive susret s antičkom prošlošću.

Prema tome, jedna villa rustica je razrušena uklanjanjem zidova, a druga oštećena zatrpavanjem građevinskim materijalom.

- Agencija za upravljanje Starogradskim poljem je s obzirom na spomenute okolnosti zaista jedna nužnost, ali se u tom važnom poslu ne bi smjeli oslanjati isključivo na lokalnu samoupravu koja je financijski i kadrovski poprilično slaba da bi se nosila s tako ozbiljnim problemima. Navedeno područje ne pripada samo Gradu Starom Gradu, nego i Općini Jelsa, pa bi tu agenciju i zbog tog razloga čim prije trebalo osnovati Ministarstvo kulture, po uzoru na Javnu ustanovu za upravljanje parkom prirode Lastovo – dodao je Čavić, naglasivši da je isto tako nužno donošenje zakonskog okvira zaštite, tako da čuvari polja (nadzornici), arheolozi i konzervatori imaju snažne ovlasti kako bi mogli intervenirati u svim pokušajima devastacija kulturnog krajolika.

                                                                                                 Mirko CRNČEVIĆ / EPEHA

Intervenirali i konzervatori

U ponedjeljak su u Faroskoj hori, vezano za najnovije devastacije, intervenirali i djelatnici Konzervatorskog odjela u Splitu, Silva Grković i Saša Denegri, a njihov postupak prema ustaljenoj praksi podrazumijeva utvrđivanje činjeničnog stanja i donošenje rješenja da se stvari vrate u prvobitno stanje.

Ipak, poteškoću u službenom postupku konzervatora predstavlja identifikacija katastarskih čestica na kojima se arheološki ostaci nalaze, jer se stanje na terenu u pravilu ne poklapa s trenutno važećim katastarskim izmjerama, što nam je rečeno i u Ministarstvu kulture.

S druge strane to znači da bi posla u smislu utvrđivanja identiteta počinitelja mogla imati i policija, međutim, vraćanje u prijašnje stanje
kod ovakvih napada na baštinu je gotovo nemoguće .

Ostatke nužno obilježiti

- Devastacije su uistinu veliki problem i ne samo kad je po srijedi Carevac, nego jednako tako još 140 arheoloških nalazišta u Starogradskom polju i šire, od Lompića do Tora.

 Istini za volju Carevac je jedan od najvažnijih rimskih lokaliteta i poznat
više od 100 godina, a razmjeri napada na kulturnu baštinu govore da su nam neophodni odgovarajući mehanizmi zaštite– komentirao je dr. Branko Kirigin, savjetnik Arheološkog muzeja u Splitu, jedan od najboljih poznavatelja povijesti drevnog Farosa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. lipanj 2026 12:56