StoryEditor
OtociRUGLO NA ŠKOJU

Veliki turistički kompleks već puna dva desetljeća nagrđuje dalmatinski biser, pogledajte kako izgledaju objekti koje država ne zna prodati, u njima bi se mogao bi se snimiti dobar horor

Piše Mirko Crnčević
29. lipnja 2022. - 10:15
Pogled na nekadašnji bazen bivšeg Beogradskog odmarališta i njegov okoliš govori više od tisuću riječiDamjan Tadić/Cropix

Tea Katunarić Kirjakov, podvodna arheologinja i profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sa svojim stručnim timom je tijekom prošlog prosinca u uvali Carkvica, smještenoj istočno od Jelse na otoku Hvaru, u sklopu projekta "Pomorsko je dobro" obavila podmorska istraživanja na arheološkom lokalitetu luksuznog rimskog gospodarskog objekta velikih razmjera.

Riječ je o nekretnini koja se koristila niz stoljeća, a njezini stanari su u ono doba u toj uvali imali sve uvjete za sasvim pristojan život. Lokalitet bi se prema prvim preliminarnim nalazima moglo datirati u razdoblje od 1. stoljeća prije Krista do 4. ili 5. stoljeća poslije Krista, a smisao istraživanja je da se ostvari njegova formalno-pravna i stvarna zaštita te da s vremenom bude priveden turističkoj svrsi.

U Turističkoj zajednici općine Jelsa su još ranije prepoznali taj potencijal, a u svojoj ponudi opisuju ga ovako: "...U uvali Carkvica, četiri kilometra istočno od Jelse, nalazi se crkvica sv. Luke iz 14. stoljeća. Uvala ima slikovitu šljunčanu plažu s koje se pruža pogled na kopno, ali i na crkvicu koja daje posebno obilježje toj skrivenoj uvalici, okruženoj maslinicima i borovom šumom.

Nedaleko uz more mogu se pronaći ostaci rimske 'ville rustice', a na zapadnoj strani uvale ostaci su ilirskog groblja. Šetnica vodi iz Jelse, prolazi kroz uvalu te se nastavlja sve do Prapatne. Šetnja od uvale Carkvica kroz borovu šumu idealna je za sve ljubitelje pješačenja. Uz valove i stijene okupane suncem, pronaći ćete različite mediteranske biljke: kadulju, smilje i mnoge druge".

Sve je to lijepo i "nacifrano", ali kad zavirimo u tu ljepotu prvo ćemo u uvali Zenčišće (neposredno ispred Carkvice) naići na potpuno ruglo jednog inače poznatog (i priznatog) turističkog odredišta, u ratu i poraću do kraja su devastirani objekti bivšeg Dječjeg ljetovališta i oporavilišta grada Beograda.

image

S balkona prijete betonski blokovi

Damjan Tadić/Cropix

Nadležna državna tijela godinama su najavljivala njegovu prodaju, a zatim i kakvo-takvo stavljanje u funkciju, međutim, već desetljećima se u tom smislu ništa pozitivno ne događa, sve ide po onoj "obećanje, ludom radovanje".

Dužobalna pješačka staza je odavno bila formirana upravo preko šljunčane plaže u uvali, ispod suhozida koji sprječava urušavanje zemlje s obližnjeg poljoprivrednog imanja, i dalje kroz antičku gustirnu – kud bi drugo! Budući da su se u toj zoni nedavno obavljali građevinski radovi na vodovodu Jelsa-Poljica, a da nisu dobivene suglasnosti da trasa ide nešto dalje od mora, kupalište je u potpunosti devastirano, praktično već ni ne postoji.

Naravno, u antičko doba razina mora bila je niža, tako da se sada ispod njegove površine nalaze strukture zidova, podova rađenih od mozaika, teraca, platoa, malog lukobrana... Samo korak dalje stranac je, kako doznajemo, kupio desetljećima zapuštenu kućicu te je rekonstruirao u vilu.

Naravno, nije prošlo bez betoniranja obale, jer kako bi to bilo u Lijepoj našoj imati luksuzni objekt, a ne i "mulet" za kupanje i silazak u more.

Ipak, najviše u oči bode obližnja crkvica sv. Luke, za koju kažu da je patronat najstarijeg otočnog plemstva iz 14. stoljeća. Oronula i zapuštena, unatoč velikim najavama da će biti obnovljena, zarasla u makiji, a ispod kamenih ploča krovišta sada već raste mediteransko grmlje.

A bilo je dosta dobrih ljudi koji su itekako željeli pomoći da crkvica posvećena sv. Luki Evanđelistu jednog dana osvane u novom ruhu. Među njima svakako treba spomenuti kipara Slavomira Drinkovića (Jelsa 1951. - Zagreb, 2016.), koji je pod patronatom Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu još 2008. predviđao izradu oltara, restauraciju i konzervaciju kamenog svečeva kipa, izradu svijećnjaka, kaleža, vrata, obnovu preslice i izradu zvona, te obnovu šematorija (terase) ispred crkve s velikim mozaikom u vidu "Nebeskog oka".

Umjetnik je tada u svoje projekte na škoju bio uključio niz uglednih profesora i studenata s europskih i američkih sveučilišta. Nekoliko napisa, pa ni onaj zapaženi od gospođe Vivian Grisogono, predsjednice udruge "Eco Hvar", kojima se željelo poduprijeti obnovu, baš i nisu urodili plodom.

image
Damjan Tadić/Cropix

Ipak, kao rezultat tako zamišljene suradnje izrađena su i u Jelsu dopremljena ulazna vrata za crkvicu od sibirskog ariša s vitražom u obliku križa, dar Nacionalne akademije umjetnosti iz Sofije. Mjesnom župniku, don Stanku Jerčiću, ide zahvala što je godišnju misu u nju uveo nakon čak 70 godina.

U jednom od župskih listića, kada se obnova taman trebala zahuktati, on je napisao "...Pragove vrata pribavili smo od 'Jadrankamena', s Brača ih je prebacio, to se već podrazumijeva, Božo Gamulin, u montaži su dragovoljno sudjelovali Pjero Grgičević i Jurko Bunčuga-Čugo, uređenju okoliša crkvice svojim je strojem, također bez naplate, uvelike pomogao Marko Milevčić-Fanko...

Naš Ivica Soljačić-Simo nam se, već po običaju, spremno odazvao na uslugu. Najveća pohvala i zahvala ide gospodinu Slavomiru Drinkoviću, njegovim prijateljima i marljivim studentima. Naišli su čak i na kosti uz južni zid crkvice..."

Neki jednako tako dobronamjerni ljudi su nam svojedobno skrenuli pozornost na ilegalno odlagalište otpada nešto istočnije od uvale i dokumentirali ga fotografijom, no ono je na svu sreću u međuvremenu uklonjeno. Dakle, jedno vrijeme je egzistiralo nedaleko od crkvice na kojoj su danas i ta darovana vrata poprilično zapuštena.

Samo se pitamo do kada će odolijevati naletima morskog slapa i utjecaju atmosferilija te kako bi se to u turističku ponudu moglo uključiti arheološki park u Carkvici kada je cjelokupno područje oko tog bisera hvarske kulture praktično devastirano, uključujući i antičko groblje u njegovoj neposrednoj blizini?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. kolovoz 2022 13:38