StoryEditor
Otociposebni uvjeti

Svjetski poznata procesija kao u Drugom svjetskom ratu: ‘Za križen’ bez vjernika, svećenik poziva na molitvu od doma

31. ožujka 2020. - 14:52
Vojko Basic/HANZA MEDIA

Pandemija koronavirusa dovela je u pitanje i održavanje procesije "Za križen", koja se već pet stoljeća neprekinuto događa u šest hvarskih mjesta, između Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske u noći Velikog četvrtka.

Procesiju prati Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz XV. stoljeća, kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju kantaduri, a prate je tisuće hodočasnika. Povijest ove procesije, upisane od 2009. godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine, kazuje da se nikad nije prekinula, čak i u ratnim okolnostima kad je zbog protjeranog stanovništva 1944. održana u pustinji El Shatt.

- Kako sada stvari stoje, a još dogovaramo što ćemo, procesiju "Za križen" bit će moguće održati, ali na način da u njoj sudjeluju samo križonoša s pratnjom, dakle, svjetlonoše i pjevači.

Nešto slično se dogodilo i 1943., kad su talijanski okupatori zabranili masovno sudjelovanje, pa su u procesiju išli samo križonoše i dvanaest pratitelja. I ovo je jedna povijesna iznimka, a pozvali bismo naše mještane koji ne mogu sudjelovati "izbliza" u procesiji da svijećama upaljenima na prozorima prate dolazak Križa u njihova mjesta i pridruže se molitvom od kuće.

Uza sve to, trebat će ipak organizirati i policijsku pratnju kao i dosad, budući da se procesije noću kreću prometnicama, o čemu sam već razgovarao s ministrom.

Možda će ovakva, sužena procesija biti i pravi znak skromnosti i tišine našeg vremena, budući da se ova pobožnost, nažalost, polako pretvarala u turističku atrakciju, a ne pokornički čin, kako su to obdržavali naši stari otočani – kazao nam je jelšanski župnik don Stanko Jerčić, izražavajući žaljenje što pored ove procesije, koja je ipak laičkog karaktera, neće biti "službenih" javnih obreda Velikog tjedna i Uskrsa, koji se, posebno na našim otocima, svečano slave.

image
Vojko Basic/HANZA MEDIA

Samo uživo

Milijardu i dvjesto milijuna katolika očekivalo je vijest koja je stigla iz Vatikana: prvi put u novijoj povijesti neće se održati javne proslave Cvjetnice, Velikog tjedna, Uskrsnog bdjenja i Uskrsa u zemljama pogođenima virusom, a to su gotovo sve države svijeta!

Pandemija je već odnijela živote gotovo sto svećenika i nekoliko biskupa. Jedino što je kršćanima utjeha jest da živimo u internetskom dobu, pa će se obredi, inače najposjećeniji u liturgijskoj godini, prenositi, ali važe samo – uživo!

Budući da se datum Uskrsa, ističe se u Odluci Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata pod nazivom "U vremenu Covid-19", ne može prenijeti na neki drugi datum, u zemljama pogođenim bolešću i u kojima su na snazi ograničenja vezana uz okupljanje i kretanje osoba, neka biskupi i svećenici slave obrede Velikog tjedna bez sudjelovanja naroda i na prikladnom mjestu, izbjegavajući koncelebraciju i izostavljajući pružanje mira.

- Neka vjernici budu obaviješteni o vremenu početka slavlja tako da se mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U tome su od pomoći televizijski ili internetski prijenosi uživo (ne snimke). U svakom slučaju, ostaje važno posvetiti odgovarajuće vrijeme molitvi, pridajući prije svega važnost časoslovu.

Cvjetnica se slavi unutar crkvenog zdanja; u stolnim crkvama neka se primjenjuje drugi oblik predviđen Rimskim misalom, a u župnim crkvama i na drugim mjestima treći oblik - glasi uputa, a što se tiče Mise posvete ulja, koja se obično slavi na Veliki četvrtak prijepodne, u Odluci se kaže da "pošto razmotre konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskupske konferencije moći će dati upute o eventualnom prebacivanju na neki drugi datum".

Tamo gdje su građanske i crkvene vlasti dale ograničenja za slavljenje vazmenog trodnevlja valja se držati sljedećeg: biskupi će dati upute kako bi u stolnoj crkvi i u župnim crkvama, iako bez fizičkog sudjelovanja vjernika, biskup i župnici slavili liturgijska otajstva vazmenog trodnevlja, obavijestivši vjernike o vremenu početka slavlja, da se mogu pridružiti u molitvi kod kuće.

Veliki petak

- Na Veliki četvrtak, u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, svećenici iz župe mogu koncelebrirati Misu večere Gospodnje; svim se svećenicima, iznimno, daje odobrenje da na taj dan na prikladnom mjestu slave misu bez naroda. Pranje nogu se izostavlja.

Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u svetohranište. Svećenici koji nemaju mogućnost slaviti misu mole Večernju. Na Veliki petak u katedralnim i župnim crkvama, gdje za to postoje stvarne mogućnosti, biskup ili župnik slavi obrede Muke Gospodnje.

Biskup će se pobrinuti da u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa. Čin klanjanja križu poljupcem pridržan je samo predsjedatelju – navodi se.

Vazmeno bdjenje slavit će se samo u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti. Na početku bdjenja izostavlja se paljenje vatre, pali se svijeća i, uz izostavljanje procesije, izvodi se Hvalospjev uskrsnoj svijeći. Oni koji se ni na koji način ne mogu pridružiti vazmenom bdjenju koje se slavi u crkvi, neka mole Službu čitanja određenu za Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega.

Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu biskupa, prebaciti na druge pogodne dane, primjerice 14. i 15. rujna (blagdani Uzvišenja sv. Križa i Gospe Žalosne).

Obredi Velikog tjedna za Splitsko-makarsku nadbiskupiju održat će se bez prisustva vjernika u katedrali sv. Dujma i bit će izravno prenošeni, a o terminima će vjernici biti pravodobno obaviješteni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

14. rujan 2020 17:03