StoryEditor
Otocivelika šteta

Problemi s kadrovima u turizmu neće nestati ni u godinama koje su pred nama: mladi otočani ne pokazuju interes za ugostiteljska zanimanja, nitko ne želi biti konobar ili kuhar

Piše Marijana Cvrtila
22. srpnja 2022. - 08:01

Ljetni rok upisa u prvi razred srednjih škola je završen, pravo upisa ostvarila su 41.282 učenika, a svi kojima to nije pošlo za rukom sreću mogu potražiti na jesenskom roku.

Prema okvirnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), za jesen su u cijeloj zemlji slobodna ostala 6592 upisna mjesta, i to mahom u strukovnim školama - čak 5408, dok je u gimnazijskim programima preostali kapacitet 1186 mjesta.

Nije to ništa novo, samim tim što upisna kvota za gimnazijske programe čini manje od 25 posto ukupne upisne kvote, a iz priloženih tablica sa slobodnim mjestima, barem kada je u pitanju Dalmacija, vidljivo je kako su ona mahom preostala u onim gimnazijama čiji su vlasnici privatni subjekti ili vjerske zajednice, ali ih (ponešto) ima i u javnim školama, prije svega u manjim gradovima, osobito u brdsko-planinskim područjima i otocima. Dakle, one popularne, pa i elitne gimnazije u županijskim središtima, kako ih rado zovemo - zaboravite za jesen. Podsjetimo kako, primjerice, prema CARNetovoj statistici, među deset prvih gimnazija u zemlji koje su ovogodišnji osmaši navodili kao prvi prioritet za upis njih tri dolaze iz grada Splita - III. gimnazija (MIOC), IV. gimnazija "Marko Marulić" i II. gimnazija.

Više mjesta nego učenika

Ponovimo i kako je ove godine ukupna upisna kvota za cijelu Hrvatsku iznosila 46.377 mjesta, dok su osmi razred završila 39.422 učenika, dakle upisnih je mjesta bilo gotovo sedam tisuća više nego redovitih učenika završnih razreda osnovne škole. Također, ovogodišnja je generacija osmaša nešto brojnija od prošlogodišnje, bilo ih je oko tisuću više nego lani.

Što se tiče četiriju dalmatinskih županija, za jesen su ukupno preostala 1063 slobodna mjesta, što govori da su škole u ljetnom roku solidno popunjene budući da je ukupna upisna kvota u cijeloj Dalmaciji iznosila 9077. Najviše dostupnih mjesta je, naravno, u najvećoj Splitsko-dalmatinskoj županiji (561), u Zadarskoj ih je 220, Dubrovačko-neretvanskoj 159 te u Šibensko-kninskoj 123. Opet, ponavljamo, najveći broj tih mjesta (ako izuzmemo muzičke škole te privatne i vjerske gimnazije s pravom javnosti) dolazi izvan županijskih središta. Na popisu dostupnih upisnih mjesta u Dalmaciji za jesenski rok nema ni zdravstvenih škola, rijetko će se pronaći i četverogodišnja strukovna zanimanja, ali opet to ovisi od mjesta do mjesta. Primjerice, u 4-godišnjem zanimanju strojarski računalni tehničar u Srednjoj školi kneza Branimira u Benkovcu upisna kvota iznosila je 22, a slobodno za jesen čak je 16 mjesta. U Imotskom je u Tehničkoj školi upisano samo devet ekoloških tehničara, a predviđeno je bilo njih 24.

Dobar dio slobodnih mjesta, očekivano, preostao je u trogodišnjim strukovnim školama, a ono što posebno iznenađuje za Dalmaciju - brojna nepopunjena mjesta odnose se na školovanje za zanimanja (trogodišnja) kuhar i konobar, i to osobito u otočnim školama! Od Zadarske do Dubrovačko-neretvanske županije situacija je prilično loša. Recimo, u Srednjoj školi Bartula Kašića na otoku Pagu u Zadarskoj županiji bilo je ponuđeno 14 mjesta za upis budućih kuhara, a slobodno za jesen je 9 mjesta, dok je od deset mjesta za konobara nepopunjeno ostalo čak njih sedam. U Srednjoj školi Vela Luka na Korčuli za trogodišnje školovanje kuhara bilo je predviđeno 15 upisnih mjesta, a slobodno za jesen ostalo je njih 11.

- Žao nam je zbog toga jer smo dosta uložili u promociju tog zanimanja, otvorili smo i novi praktikum. To je deficitarno zanimanje, a vidimo da je i u široj javnosti ono postalo popularno, snimaju se televizijski showovi i slično. Ali, nama se dogodilo da je ove godine nešto malobrojnija generacija učenika osmih razreda iz naše baze u Osnovnoj školi Vela Luka, samo 34 učenika završila su osmi razred. Imamo na otoku još dvije srednje škole, osim toga dio učenika nastavlja školovanje u Dubrovniku, Splitu. Sve ovisi o generaciji - prepričava Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka. Međutim, dodaje ona, nije u pitanju samo to.

- Općenito, roditelji i djeca češće se odlučuju za četverogodišnja zanimanja jer to otvara mogućnost odlaska na fakultet. Trogodišnja zanimanja još se uvijek gledaju kao manje vrijedna, ne samo za kuhara. Fale nam meštri svih vrsta. U našoj školi, na primjer, već dvije godine ne upisujemo brodske mehaničare jer je interes nikakav - kaže O. Dragojević.

Zlatni keramičari

Teškoća s upisima imali su ponovno i u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču, gdje se u trogodišnji JMO program za klesara upisalo samo dvoje učenika, a ukupna kvota iznosila je 16, dok je u 4-godišnjem programu klesarskog tehničara popunjeno 10 od ukupno 16 upisnih mjesta. Nadalje, jedina škola u Dalmaciji koja školuje zidare – splitska Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju – ove je godine planirala upis njih desetero, a popunjeno je pet mjesta.

- To je velik uspjeh! Čak smo i mi iznenađeni - priznaje ravnatelj te škole Ivan Kovačević, ravnatelj s 30-godišnjim stažem, koji uskoro odlazi u mirovinu.

- Nije dosad bilo velikog interesa za to zanimanje, dvoje, troje godišnje. Računamo da ćemo ove godine upisati barem još dvojicu, ili ukupno sedam, što će biti najviše u posljednjih deset godina - kaže on. U toj školi nepopunjeno za jesen ostala su još samo tri mjesta za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i jedno za soboslikara-ličioca, dok su ostala, pa i graditeljska i obrtnička zanimanja - popunjena u prvom roku.

- Nema mjesta više ni za keramičare! Keramičar je danas skoro postao zlatar, skuplji je sat rada u tom zanimanju nego u zlatara. Čini mi se kako napokon roditelji i djeca shvaćaju da nije loše upisati i takva zanimanja, osobito ako su dobro plaćena. Po meni, krenulo je. Možda se ipak mijenjaju vremena - optimističan je ravnatelj Kovačević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2022 04:41