Posvemašnje zatišje riječi su kojima bi se u najkraće mogla opisati "zimska" slika mjesta na Jadranu, posebice onih na otocima, s naglaskom na najvažniju, turističku djelatnost.
S jednom iznimkom, koja, reklo bi se, potvrđuje pravilo - tržištem nekretnina na srednjodalmatinskim otocima, koje je krajem prošle i početkom ove godine iznimno aktivno i zanimljivo!
Pokazao je to već kratak pregled ponude kuća na Braču, Hvaru, Šolti i Visu na nekretninskom portalu Njuškalo, a potvrdili naši sugovornici o ovoj temi.
Tako su podaci s Njuškala ovih dana pokazali da su na Šolti u ponudi 52 kuće na prodaju, na Braču čak njih 500, a na Hvaru samo njih 79. Analizirali smo ponudu kuća, imajući u vidu da ih je na promatranom tržištu neusporedivo više u odnosu na stambene jedinice.
Ovome treba dodati i podatak da agencije i vlasnici ponude oglašavaju i na svojim web-stranicama, odnosno bez posrednika, tako da su ukupne brojke sigurno veće. To se odnosi ponajprije na Vis, za koji je bilo teško utvrditi preciznije podatke.
Na sva četiri navedena otoka ponuda je raznolika po površini, opremljenosti, cijeni i lokacijama na kojima se kuće, često vile, nalaze. Najzanimljivije su pak one koje odskaču po nekom od ovih kriterija ili svima.
Na Šolti, Splitu najbližem škoju, izdvaja se tako oglas o prodaji prizemnice u Gornjoj Krušici, površine 29 kvadrata, po cijeni od 180.000 eura, što je po kvadratu 6206 eura! Prizemnica, istina, ima okućnicu od 306 kvadrata, manju terasu i ljetnu kuhinju od šest kvadrata te konobu od 12 kvadrata; od mora je udaljena 30 metara, ali do kuće nema ceste. U oglasu je još naglašeno da je cijena fiksna.
Dopala te Šolta
Kad već govorimo o Šolti, u isto vrijeme, u Donjem Selu prodaje se kamena kuća od 191 kvadrat po cijeni od 198.000 eura ili 1036 eura po kvadratu.
Nije da Šolta nema i skupljih nekretnina, pa smo za primjer izdvojili kuću u Stomorskoj, u drugom redu do mora, od 260 kvadrata, s okućnicom od 700 kvadrata koja se prodaje po traženoj cijeni od 870.000 eura.
- Upita ima, radi se, a posebno je živo tržište na Braču, dok je Šolta zanimljiva manjem broju ljudi, više onima koji bi tu provodili samo vikende kao i umirovljenicima – komentirala je iznesene podatke Jasminka Biliškov iz Biliškov nekretnina, predsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri Županijskoj komori Split, te dopredsjednica istog udruženja na nacionalnoj razini, dodajući:
Na Braču se živi
- Kad se na Braču gledaju Supetar, Milna, Postira i ostala mjesta sve su to atraktivna turistička područja, a osim toga na Braču se i gradi jer je zanimljiv investitorima. Naseljen je, ima puno ljudi koji tu žive, a i onih koji putuju na posao u Split i obrnuto. Tu su i oni koji imaju kuću na Braču i manji stan u Splitu pa kombiniraju, kuću ljeti iznajmljuju, a zimi u njoj žive. Hvar je velik i zanimljiv otok pa bi se očekivala bogatija ponuda.
Vjerojatno su aerodrom na Braču kao i blizina Splita s kojim je dobro trajektno povezan išli u prilog Braču, koji zbog toga ima i bolje uvjete za život od Hvara. Hvar je prelijepa destinacija koju prvenstveno vole turisti, a posebno tamo kupuju Englezi i Amerikanci – kaže Biliškov, napominjući da su od Europljana najčešći kupci Česi, Slovaci, Ukrajinci, Poljaci, a standardno su tu Nijemci, Austrijanci i Slovenci.
Velika okućnica i moderna opremljenost
Cijene su veće za nekretnine uz more, kao i za vile na uzvisini. Ako imaju veliku okućnicu, ne manju od dvije tisuće kvadrata, moderno su opremljene, mogu biti i dva kilometra od mora, a prodaju se po cijeni od milijun eura i više - kazala nam je Biliškov.
- Na Hvaru imamo veliku potražnju za kućama i jako malu ponudu – kazao nam je Ivo Drinković iz agencije MyHvar iz Jelse, koja se desetljećima bavi posredovanjem u prometu nekretninama isključivo na ovom otoku.
Kao najveći razlog takvoj situaciji Drinković navodi komplicirane vlasničke odnose na nekretninama rješavanje kojih često potraje pet do šest mjeseci, a uvjet su da bi se prodaja uopće mogla obaviti.
Kupci su, međutim, često nestrpljivi pa je tako jedan, naveo nam je primjer, kupio kuću prije nego što su i riješeni, na način da je to regulirano kupoprodajnim ugovorom. Posebna su pak tema cijene.
Problemi s papirima
- Kad se kaže kuća to nije dovoljno, bolje je koristiti opširniji pojam, bolje je reći građevina jer su neke stare kamene bez krova, pojedine "u rasulu", neke odmah useljive, od čega im zavisi i cijena koja se kreće od 500 eura do 3000 eura po kvadratu. A uz vlasničke odnose problem je često sentiment vlasnika kojemu je to naslijeđe od oca, dida… što im u njihovim očima diže cijenu. Unatoč tomu su tražene, iako je gotovo lakše sagraditi novu nego kvalitetno obnavljati staru kamenu.
Pomama za stanovima
- Strani kupci, međutim, sada najviše traže stanove – otkriva nam novi trend na tržištu naš sugovornik, dodajući da ih se ovoga trenutka u Jelsi gradi 50-ak u više zgrada koje, po prostornim planovima Jelse, ne mogu biti više od devet metara.
Cijena stana u novogradnji je 3500 do 4000 eura po kvadratu.
- Kad stranci kupe stan ne mora biti ni velike površine, jer i kad dođu na Hvar, ionako, realno u stanu samo spavaju, uglavnom su na plaži, u restoranima, u obilascima otoka… Zanimljivo je da ih i ne iznajmljuju kad tu ne borave. Problem imaju i oni koji bi dio godine nekretninu željeli iznajmljivati turistima, jer nema radne snage.
I kad nađu nekog mještanina koji bi kuću punio gostima, nema čistačica koje bi odradile svoj dio posla. Za kuće su zainteresirani oni koji na otoku žele živjeti cijelu godinu – naglašava Drinković.
Naš sugovornik je, ipak, optimist jer se na otoku odvijaju radovi projekta Aglomeracije Jelsa - Vrboska - Stari Grad kojim je predviđena izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje i vodoopskrbe za Stari Grad, Jelsu i Basinu, osnovni preduvjet za nova ulaganja i u nekretnine što bi ponudu obogatilo.
Basina za 1,8 milijuna eura
Ako i nije bogata, ponuda na Hvaru je raznolika. Primjeri su novosagrađena kuća iznad uvale sela Basina na sjevernoj strani otoka, od 235 kvadrata s unutarnjim i vanjskim bazenom, okućnicom od 107 kvadrata i cijenom od 1,8 milijuna eura. U Jelsi se prodaje kuća od 74 kvadrata s okućnicom od 363 kvadrata za 270.000 eura. U oglasu stoji i napomena: za renoviranje je. Za renoviranje je i kamena dvojna kuća u Starom Gradu, Dolu, od 117 kvadrata, s okućnicom od 645 kvadrata te cijenom od 69.000 eura.
Iz svog iskustva u radu upravo na otocima, Josipa Serdarušić iz agencije EUROVILLA, također ocjenjuje da je Brač i dalje najatraktivniji otok zbog blizine kopnu te stoga i ima najveću ponudu na analiziranom dijelu tržišta nekretnina.
- Kad je potražnja u pitanju, na Braču ili bilo kojem otoku, traži se kuća što bliže moru, može biti i ruševna s potrebom kompletne renovacije - kazala nam je Serdarušić, ističući neriješene vlasničke odnose ili nedostatak "čistih papira", problem prisutan i na Hvaru, koji usporavaju prodaju.
- Veliki problem su vlasnički odnosi kuća u bloku. Imali smo situaciju gdje vlasnik kuće koristi dvor koji je na susjedovoj čestici. Susjed je odobrio da tako bude, ali kupcu kuće to nije dovoljno – naglašava naša sugovornica pa nastavlja:
- Problem je izražen budući da puno klijenata traži upravo nekretnine uz more, vide da se ne koriste, da su napuštene i zapuštene, a ne mogu do njih. Vlasnici, međutim, često ne surađuju, dovoljno je da jedan od sedmorice na primjer ne želi surađivati i posao padne u vodu.
Važnost lokacije
Zato se, prema riječima Serdarušić, na otocima kuće s apartmanima brzo prodaju jer ih se gradi daleko manje nego na kopnu gdje je gradnja jeftinija.
- Dobra lokacija i "čisti papiri" su 80 posto obavljenog posla – slikovito predočava, navodeći zanimljivo zapažanje:
"Strani kupci se često "zaljube" u otok na koji dođu prvi put, na primjer na Vis, oduševe ih čist zrak, čisto more, kvaliteta življenja u smislu mira koji traže, Mediteran je po tome poseban, pa krenu tražit odgovarajuću nekretninu. Na Visu se grade i prodaju luksuzne vile. Stranim kupcima lakše ih je kupiti, nego se upuštati u gradnju dok se naši ljudi, ako ne nađu što traže, odlučuju za gradnju. Treba podsjetiti i na nautičare koji migriraju otocima. Puno kupaca ima svoje jahte, brodove što im omogućava da uživaju u svom miru, a da nisu ovisni o prijevozu trajektima".
Josipa Serdarušić ističe da se stanovi grade i na Braču, u Bolu, mali stanovi u malim zgradama s cijenom do 3000 eura po kvadratu, ovisno o blizini mora, kvaliteti gradnje i opremljenosti, dok je u Postirima cijena od 2000 do 3000 eura po kvadratu.
Za razliku od Hvara, stanove na Braču kupuju naši ljudi iz sjevernog dijela zemlje da mogu doći preko ljeta. Priušte si one koji koštaju 100.000 do 150.000 eura. Strani kupci pak i dalje kupuju vile.
Pa kad već govorimo o vilama navodimo primjer dvokatnice u Supetru površine 147 kvadrata, s bazenom i traženom cijenom od milijun eura. U Supetru, u Škripu prodaje se i kuća od 120 kvadrata, također s bazenom, okućnicom od 565 kvadrata, za koju se traži 775.000 eura.
Na Visu se na tržištu nekretnina događa što i na ostalim otocima, makar se, iz dobro znanih razloga prisutnosti vojnih objekata bivše države, formiralo nešto kasnije baš kao što se i turizam počeo razvijati tek u samostalnoj Hrvatskoj. Iz ponude izdvajamo kamenu dalmatinsku kuću u Visu, u predjelu Kut, od mora udaljenu 35 metara, smještenu u staroj jezgri grada. Ima površinu 249 kvadrata, potrebna je kompletna renovacija, a tražena cijena je 900.000 eura.
U Komiži se pak izdvaja prodaja nekoliko objekata u uvali, ukupne površine 950 kvadrata, na parceli od 55.000 kvadrata, što upućuje da je riječ o bivšoj pomorskoj bazi. Cijena je na upit, a navodi se da se radi o poljoprivrednom zemljištu, te da je objekte moguće adaptirati u skladu s postojećim gabaritima jer su građeni prije 1968. godine.
