U punoj kino dvorani Centra za kulturu u Korčuli predstavljena je 17. knjiga najplodonosnijeg otočnog publicista Dušana Kalogjere. "Korčula i ja" posebna je i različita od svih njegovih dosadašnjih djela budući da govori o autoru i njegovoj vezi s rodnim gradom.
Malo je Korčulana zadužilo grad i otok kao Dušan Kalogjera, istaknuti publicist, političar, ekonomist, društveni aktivist, suprug, otac i nono. Sve je svoje životne uloge doživljavao ozbiljno, a tako im se i posvećivao pa kad kažemo da je davao cijeloga sebe u svemu što je radio i kad tu činjenicu usporedimo s onim što je otoku ostavio u dotu, čini nam se da koristimo eufemizam. "Korčula i ja" njegova je autobiografija u kojoj je na četristotinjak stranica sažeo sve ono što je dao svom voljenom gradu, a dao mu je doslovno cijeli život.
- Knjiga govori o mom životu, angažmanu u raznim sferama društva, većim dijelom govori o mom publicističkom opusu. Ovo mi je 17. knjiga koju sam napisao u 50 godina rada, u njoj možete pročitati o mom životu od rođenja do danas. Pokušao sam na pregledan način prikazati svoje djelovanje posljednjih 70 godina - objasnio nam je Kalogjera.
Ovaj je istaknuti otočanin rođen u Korčuli 1941. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je kao jedan od najboljih studenata na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iako je dobio nekoliko ozbiljnih poslovnih ponuda, odlučio se vratiti u Korčulu gdje osniva obitelj i započinje dugogodišnju političku i društvenu karijeru.
Povratak pod svaku cijenu
- Kad sam odlazio na studij imao sam jasnu viziju svoje budućnosti, pod svaku sam se cijenu želio vratiti u Korčulu i kao školovani, mladi čovjek doprinijeti gradu i domovini.
Među nama, u klubu studenata iz dubrovačkog podneblja 50-ih i 60-ih godina, vladala je vrlo ozbiljna zakletva: ‘Svatko kome je društvo pomoglo da se školuje, a nije se vratio u svoje rodno mjesto, smatran je izdajicom!‘.
Većina se vratila kako bi poboljšala razvoj i položaj svog mjesta - prisjetio se Kalogjera koji je odbio znanstvenu karijeru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i Fulbrightovu stipendiju na Harvardu.
Bio je na Korčuli odgovoran za niz rukovodećih dužnosti vezanih za brodogradnju i bankarstvo, nekadašnji je dugogodišnji generalni direktor tvrtke Inkobrod na čijem je čelu bio tijekom najuspješnijih godina brodogradilišta, u to vrijeme najvećeg i najvažnijeg gospodarskog subjekta na otoku.
Nekadašnji je predsjednik Općine Korčula koja je obuhvaćala cijeli otok i dio poluotoka Pelješca, predsjednik Zajednice otočnih općina i općina koje su u svom sastavu imale otoke, zastupnik u Saboru SRH i član Predsjedništva konferencije gradova i općina Jugoslavije.
Inicijator je brojnih kulturnih manifestacija, ali i nekadašnji visoki sportski dužnosnik Hrvatske i Jugoslavije, inicijator je Igara otoka svijeta. Posebno se istaknuo i kao humanitarac, dugogodišnji je dobrovoljni darivatelj krvi kao i vatrogasac te član Crvenog križa. Kao glavni direktor korčulanskog brodogradilišta za vrijeme Domovinskog rata dao je značajan doprinos logistici hrvatskih obrambenih snaga. Dobitnik je više od sto priznanja, diploma i odlikovanja.
Teško je izdvojiti njegovo najznačajnije djelo, ali izdvajamo "Korčulansku brodogradnju" koju je pisao deset godina i prvu "Monografiju otoka Korčule i Pelješke rivijere" prevedenu na tri svjetska jezika te tiskanu u više od tri tisuće primjeraka.
Obol turizmu dao je u "Monografiji grada Korčule" koja je uručena svim svjetskih dužnosnicima i važnim gostima prilikom službenih posjeta, ali i elaborat o glasovitom, korčulanskom, viteškom plesu na temelju kojeg je moreška proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom RH.
Moramo spomenuti i njegovu prvu knjigu koja mu je otvorila vrata publicistike, a to je prvih 50 godina KPK u kojoj je zabilježio velike uspjehe malog plivačkog kluba, ali i "Na putu bez povratka" koju je pet godina pisao običnom olovkom ne bi li se odužio svojim prijateljima, iseljenim Korčulanima u Australiji.
Cijena k‘o kilo hobotnice
Radi se o čovjeku s bogatim životnim, profesionalnim, društvenim i međunarodnim iskustvom koji je sudjelovao u svim bitnim događanjima u lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i Jugoslaviji od polovine šezdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća.
Na predstavljanju se okupila intelektualna krema otoka. Predstavljanje je moderirala ravnateljica korčulanskog Centra za kulturu Lana Filippi Brkić, a knjigu su predstavili novinar i kolumnist Branimir Pofuk, Kalogjerin prijatelj koji je napisao i predgovor, te novinarka Slobodne Dalmacije Silvana Uzinić.
Večer je uveličala klapa Smokvica. Slučaj je htio da je dan promocije ujedno bio i autorov 83. rođendan. Bogato ilustriranu knjigu "Korčula i ja", praćenu mnoštvom dokumenata i fotografija, kvalitetno uvezenu i tehnički opremljenu može se kupiti za tek 30 eura. "K‘o kilo hobotnice", komentirao je duhovito Kalogjera.