StoryEditor
OtociOBITELJSKI SMJEŠTAJ

Poduzetnica Vilma Plazonja: U kategorizaciju je nužno uvrstiti zelene površine i uredan pristup

24. lipnja 2020. - 07:51
Vilma Plazonja, poduzetnica iz Sv. NedjeljeMirko Crnčević

Posljednjih dana na otoku Hvaru na svakom se koraku mogu čuti žalopojke o propasti turizma.

Neki govore da bi bili sretni kad bi škoj ostvario 15 posto lanjskog prometa i da ovu, već izgubljenu godinu treba iskoristiti za sasvim drugačiju pripremu turističke sezone 2021. godine.

Mi smo stoga odlučili zaviriti u područje obiteljskog smještaja i u tom smislu porazgovarati s Vilmom Plazonja, koja se u vili "Perka" u Svetoj Nedjelji duži niz godina bavi upravo tim poslom.

Kako vi vidite daljnji razvoj toga segmenta, očekujete li neke konkretne mjere i pomake?

– Otok Hvar vidim kao odredište u kojem će uredi turističkih zajednica bliskije surađivati, kada već do sada nismo doživjeli bitnije restrukturiranje i reformu sustava TZ-a na način da smo za cijeli škoj trebali dobiti jedan zajednički menadžment, pri čemu bi turistički uredi preuzeli ulogu infopunktova, kako se svojevremeno najavljivalo. To bi bio velik iskorak u smjeru formiranja otočnog klastera u turizmu, koji bi nametnuo određene standarde i pod svoj krov okupio najbolje iz turizma i svih djelatnosti koje se naslanjaju na turizam. Udruga iznajmljivača još je prije 10 godina razradila ideju klastera i stavila je na papir, međutim, ideja je očito bilo preuranjena, a hvarsko turističko tržište nespremno za njezinu realizaciju. Nadam se da smo u međuvremenu puno toga naučili, te da su čelni ljudi otočnog turizma shvatili da bez udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu naš, u svakom pogledu prebogat otok neće ni približno iskoristiti svoj turistički potencijal u kojem bi trebao zaživjeti cjelogodišnji turizam, a lokalni proizvođači tijekom cijele godine mogli plasirati svoje proizvode na kućnom pragu.

A što je s nacionalnom razinom?

– Na nacionalnoj razini nadam se skorom osnivaju udruge iznajmljivača obiteljskog smještaja, a voljela bih doživjeti i bolju koordinaciju i suradnju između ministarstava, tako da se u situaciji kad Institut za turizam donese izvrsnu dugoročnu strategiju razvoja turizma, sva ministarstva svojim odlukama i dugoročnim projekcijama uklope u tu strategiju. Da nam se preko institucija ne događaju "uplivi" i pritisci interesnih skupina i krupnog kapitala, koji često ruše sam koncept održivog razvoja, te tako zapravo režu jednu od glavnih grana našega gospodarstva. U tom smislu vjerujem da će Ministarstvo turizma što prije u Pravilnik o kategorizaciji uvrstiti kvalitetu okoliša i pristupa objektu, te da će u tom procesu poštovati i uvrstiti naputke struke, odnosno Udruženja arhitekata. Kao što smještajni objekt više ili visoke kategorije trebaju imati minimalnu kvadraturu određenih prostorija, tako treba imati i minimalnu kvadraturu zelene površine, uredan pristup, privatni parking i slično. Ovakva dopuna Pravilnika uvelike bi olakšala rad i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, jer bi se mnogi trebali prilagoditi "humanijem" i civiliziranijem načinu uređenja svojih okućnica žele li izgraditi objekt više kategorije, a također bi puno više vodili računa o urednosti i stanju javnih površina u njihovu okruženju.

image
Duje Klarić/Hanza Media

Imamo i nove ljude koji tek kreću u taj posao, što biste im savjetovali?

– Savjeti su svima nama potrebni, prvo neka svijet oko sebe pokušaju promatrati očima turista. Bezbroj puta smo se uvjerili da se njihov sustav vrijednosti u mnogočemu razlikuje od našega. Ono što mi uzimamo zdravo za gotovo za njih je vrlo često raritet i vrhunska atrakcija. Mnogima je promatranje vedrog zvjezdanog neba, branje limuna ili rajčica vlastitom rukom, jahanje magarca, izlazak iz automobila na parking koji je zemljani, a ne asfaltni... događaj po kojem će pamtiti boravak na škoju. S druge strane, nemojmo biti među onima koji će na kritike koje upute gosti reagirati ljutnjom i odmahivanjem rukom. Prihvatite ih sa zahvalnošću i iskoristite kao smjernice za poboljšanje svoje usluge, pa i za povećanje zadovoljstva budućih gostiju.

To je dobar put, ali što s onima koji turizam gledaju samo kroz zaradu?

– Novac i zarada ne bi smjeli biti prvi na listi prioriteta. Neka to bude zadovoljstvo gostiju, ne samo vašim smještajem i uslugom, nego svime što će gost doživjeti u destinaciji. Zato mu uvijek pristupite kao dobrom prijatelju i uputite ga na ljude koji pružaju najbolju i najkvalitetniju uslugu. Pobrinite se da gost vaš smještaj i odredište napusti s osjećajima koji će ga ponovno vratiti na otok. Ne nasjedajte na priče da je u ovom poslu lako zaraditi novac i da je zarada golema jer ćete se brzo razočarati. Ako želite biti koliko-toliko uspješni te se na tržištu s velikom ponudom i jakom konkurencijom izboriti za svoj dio turističkog kolača, trebat ćete savladati puno vještina, konstantno se educirati, biti na raspolaganju gostu 24 sata dnevno, svake godine investirati u nekretnine te dugoročno graditi svoj brend i reputaciju.

Čini nam se da brojni vlasnici obiteljskog smještaja godinama rade po svome, bez inovacija i suradnje s onima koji bi im mogli pomoći?

– Ja bih im, nasuprot tome, poručila da budu proaktivni i da se uključe u komunikaciju s nadležnim institucijama, na primjer kroz suradnju s lokalnom turističkom zajednicom, nekom udrugom ako postoji na njihovu području, regionalnom zajednicom obiteljskog turizma...

image
Mirko Crnčević

Reći ću i to da ovaj segment turističke ponude u Lijepoj našoj, nažalost, još uvijek ne uživa tretman i poštovanje koje mu pripada, kako po broju turista koje ugošćavamo u svojim smještajnim kapacitetima i potrošnji koju ti gosti ostvaruju u destinaciji, tako i po konstantnim ulaganjima u naše nekretnine, iz čega se silna sredstva slijevaju u državni i lokalne proračune. Vrijeme je za promjenu takvog pristupa i prelazak s riječi na djela. Manje deklarativne podrške i tepanja tipa "vi ste naše bogatstvo" te smišljanja najrazličitijih nameta da bi se neracionalan i preglomazan birokratski aparat održavao na životu, potrebne su nam konkretne i korjenite mjere, a ne kozmetičke reforme – poručuje ova iskusna poduzetnica s južne strane otoka Hvara.

Izdvojeno

11. srpanj 2020 23:31