StoryEditorOCM
Otocidrama NA HVARU

Nastavlja se bitka za vrijednu nekretninu, Sarajlije sad traže cijelu zgradu, otočani bijesni: Ovo je nasilje, neviđeno!

Piše Mirko Crnčević
4. veljače 2024. - 09:35

Jelsa i dalje bruji o upadu predstavnika Tvornice čarapa “Ključ” iz Sarajeva čiji su radnici, pod zaštitom splitske tvrtke “Pitbull”, nasilno zaposjeli drugi kat zgrade “depadansa” u Maloj Bandi (ukupna površina 333 četvorna metra) i dvorište (površine 409 četvornih metara).

Da ponovimo riječ je o atraktivnoj javnoj zgradi, gdje je Općina Jelsa upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik na 1/2 idealnog dijela nekretnine, dok hotelska kuća Jelsa d. d. za ugostiteljstvo drugu polovicu nekretnine ima u posjedu više od 50 godina i ona je upisana u temeljni kapital Društva. U zgradi se momentalno nalaze prostorije Lučke kapetanije, OTP banke, Lučke uprave SDŽ, Zavoda za zapošljavanje, županijskih ureda, matičara, braniteljskih udruga...

Propali ugovor

O ogorčenosti otočana dovoljno govori izjava općinskoga načelnika Nikše Peronje: “...Možete pitati bilo kojeg Jelšanina, od najstarijih ljudi koji su ovdje bili veliki funkcionari, svi će vam reći da tvornica čarapa tu nikada nije bila. Ovakav čin nasilja, ovo je neviđeno. Jelšani su se svi digli na noge, od najmlađih do najstarijih, od branitelja do udruga i sportskih klubova, do svih. Jelšani su ujedinjeni o ovoj temi i znat će u svakom trenutku što trebaju napraviti.”

Poduzetnik koji je nasilu zaposjeo dio zgrade u Jelsi ratovao je s opasnom mafijom, a ovo vjerojatno planira na Hvaru...

Prvi čovjek Jelse također je objasnio da je istini za volju ostao nekakav stari upis, zato što se 1960. godine, kada je bilo plansko gospodarstvo, razgovaralo da bi se u Jelsi trebala otvoriti tvornica čarapa i bio je joj je dodijeljen prostor na korištenje preko društvenog vlasništva. Budući da ta tvornica čarapa nikada nije pokrenula proizvodnju, zaposlila ljude ili bilo što drugo učinila, taj ugovor i takva rješenja se, kako je istaknuo, po mišljenju Vrhovnog suda smatraju se kao da nikada nisu ni postojala.

Na takve načelnikove tvrdnje odgovorio je prof. dr. Bido Dolovac. On na neki način mijenja većinskog vlasnika sarajevske tvrtke Fehima Seleka, koji je i predvodio upad u zgradu, a rekao je sljedeće:

“...Zgradu smo kupili za odmaralište svojih radnika te smo na osnovu kupoprodajnog ugovora upisani još 1960. godine. Kada je privatizirana firma mi smo tu došli još 2002. godine, međutim, s načelnikom se nije moglo razgovarati. On je rekao ‘To je naše i tu neću da vas vidim’. Što se tiče jedne polovine, mi smo sto posto vlasnici, a sada ćemo i za drugu polovinu dokazati da je Općina Jelsa ne može držati. Ona je uzurpirala našu imovinu, drži je, a s njima se ne može čovjek dogovoriti, ni ljudski, ni pravno.”

image
Mirko Crnčević

U ovom slučaju postupala je i policija koja provodi kriminalističko istraživanje povodom zaprimljene prijave za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari te narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora. Načelnik Peronja je naglasio i to da je o događaju obaviješteno Državno odvjetništvo, a da njihovi odvjetnički timovi poduzimaju sve pravne radnje za vraćanje posjeda.

No, Selekovi ljudi su i dalje u zgradi, doduše sada bez električne struje - nešto se čisti i radi, dok je na dvorištu posječena stara smokva i paljeno smeće. Hvarani se čude kako se to moglo dopustiti da strani državljani nasilno upadnu u zgradu koja nije ni etažirana, bez rješenja nadležnog suda, sudskog izvršitelja, zapisničara te predstavnika Općine i “Jelse” d. d. za ugostiteljstvo.

O svemu smo pitali Nikolu Hrastu, pravnog zastupnika Tvornice čarapa “Ključ” iz Sarajeva.

- U zgradi se momentalno obavlja čišćenje smeća i drugog komunalnog otpada. Naime, drugi kat zgrade nalikovao je na odlagalište otpada zbog čega će biti nužno provesti dezinfekciju i deratizaciju, a poznato mi je da su neki od radnika Tvornice zadobili osipe po tijelu zbog visokog stupnja infestacije.

Kotili se miševi

Doista mi nije jasno da je itko mogao živjeti, odnosno raditi u donjim etažama a da im se nad glavom kote miševi i druge životinje. Ne želim se upuštati u komentiranje otvorenih sudskih procesa s obzirom na veličinu lokalne sredine i pritiske s kojima se suočavaju djelatnici redarstvenih vlasti te zaposlenici na sudovima – odgovorio je odvjetnik Hraste.

Rekao je i to da u svakom slučaju može potvrditi da većinski vlasnik Tvornice “Ključ” želi zgradu u cijelosti obnoviti u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH. Konačno, poznato mu je i to da je vlasnik Tvornice u ozbiljnim pregovorima s Mađarima koji drže hotelsko poduzeće u Jelsi radi razrješenja cjelokupne situacije. A evo što kažu u “Jelsi d. d. za ugostiteljstvo”.

- Mi ostajemo predani zaštiti svojih prava te poduzimamo sve pravne mjere da bismo to postigli. Zgroženi smo nepoštivanjem hrvatskih zakona od strane Tvornice “Ključ” i njihovim prisilnim preuzimanjem posjeda. Takvim postupcima ne samo da se krše zakonske norme, već se podrivaju i načela poštenog i etičkog poslovnog ponašanja – poručuju iz Mađarske.

Nadalje navode da Jelsa d. d. potvrđuje svoju predanost najvišim standardima poslovne etike i osuđuje svaki oblik nasilnog stjecanja imovine ili kršenja zakonskih propisa. 

image
Mirko Crnčević

Grgevčić: O tome nikad nije bilo govora

- Još kao dječak sam negdje 1958. godine čuo da se planira u zgradi, koja je naknadno preadaptirana u “depadans”, otvoriti pogon tvornice čarapa da bi se tamo zaposlilo žensku radnu snagu.

Međutim, do toga nije došlo, pa je palo u zaborav te se naprosto smatralo da je ta društvena imovina mjesna. O tome da je Tvornica čarapa “Ključ” u njoj namjeravala otvoriti svoje odmaralište nikad nije bilo ni govora.

Inače, ja sam se 1967. godine zaposlio u Ugostiteljskom poduzeću, a glavni direktor Hotelskog poduzeća Jelsa bio sam od 1975. do 1980. godine, nakon čega sam vodio Mjesnu zajednicu Jelsa sve do 1988. godine, i za taj period pod punom odgovornošću mogu izjaviti da apsolutno nikad nismo s predstavnicima sada ‘iskrsle’ tvornice bili u nikakvom službenom ni neslužbenom kontaktu, isto tako ni s njihovom radnicima radi ljetovanja – kazao je Prosper Rino Grgevčić iz Jelse, čovjek koji je s obzirom na dugogodišnji gospodarski i društveni angažman vrstan poznavatelj prilika na otoku Hvaru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 17:31