Razgovaramo s velolučkom načelnicom Katarinom Gugić (SDP), nekoliko dana nakon što su joj oštetili auto, a ona sumnja da to ima veze s njezinim poslom.
I ko van je razbija auto?
– Pitajte policiju, on bi trebali doznati...
Čujen da imate favorita?
– Možda netko nije uspio riješiti što je naumio pa je načelnici razbio auto.
Šta je stuka?
– Vjetrobransko staklo. Našli smo i dio razbijene boce džina pokraj auta. Sve prijavili policiji. Razbijeni auto zatekao mi je suprug tog jutra u našoj ulici, krenuvši na posao.
Čije je auto, službeno ili privatno?
– Privatno. Moje, ja sam vlasnica.
Kažete da je to poruka vama upućena. Čigova i šta je pjesnik tija reć?
– Podnijela sam kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, ali budući da sam u obavljanju svojeg posla općinske načelnice u posljednje vrijeme donosila određene odluke utemeljene na zakonu i zato imala određene konflikte s osobama kojima se te odluke nisu sviđale, onda mislim da imam pravo sumnjati tko je, iako je počinitelj "nepoznat".
Ništa nije dokazano
Čega se tiču te odluke, jeste li liku rekli da znate ko je?
– Malo smo mjesto i jednom rečenicom o tim odlukama Lučani bi lako shvatili na koga pada sumnja, pa bih ja to prepustila policiji, to je njihov posao...
I šta misli policija?
– Nemam pojma! Mene nisu kontaktirali...
Nego koga, pa auto je vaše?
– A supruga mi...
Zašto njega, nije njegovo auto?
– Ne znam! On je prijavio kad je ugledao prizor. Bili su, slikali i otišli. Zvali su mi supruga opet kasnije. Ja sam samoinicijativno išla na policiju, nekidan sam podnijela i kaznenu prijavu, ali meni se nitko iz policije ne obraća niti me itko išta pita.
Pa jeste li upitali tog majstora zašto je razbija?
– Neka to napravi policija, nećemo uzimati zakon u svoje ruke.
Navodno je toga bilo i prije?
– Lani. Ali mislim da tada ipak nije imalo veze s obavljanjem načelničkog posla. Gost jedan u susjedstvu prijetio je pred svima da će mi razbiti auto ako ga ne odmaknem. A parkirala sam se na ulici, gdje i drugi ljudi. To nije privatna cesta, već je uknjižena kao javna.
Jeste li ga prijavili?
– Naravno, imenom i prezimenom. Auto je osvanuo izgreban sa svih strana.
I?
– Ništa. Nije dokazano. Osoba je tvrdila da nije ona. Iako je prethodne večeri pred više svjedoka prijetila da će nam baš to učiniti.
A ovo novo, je li povezano s građevinskon mafijon, nasrtajima na javno dobro, obalu, more, pojma neman? Jeste li komu izbili zamišljenu laku lovu, je li sprega politike i kriminala?
– Ne mogu ništa konkretnije reći. Svakako, sve odluke koje sam donosila u skladu su s propisima i u interesu općine.
Je li Korčula još "HDZ free" otok?
– Ha-ha... Tako su nas prozvali jer nigdje na otoku HDZ nije na vlasti.
Pa kako ste se rasporedili?
– U Korčuli, jedinom gradu na otoku – SDP, u općini Vela Luka isto, u Smokvici kolega iz Socijaldemokrata, iako je mandat dobio kao član SDP-a. U Lumbardi nezavisna načelnica koja je nosila listu SDP-a i u Blatu nezavisni načelnik.
Di je bija prije?
– U HDZ-u...
Aaaa, pa kako mu Bačića nije kolpalo?
– Zovite ga i pitajte! Komentirao je jednom da je HDZ dugo vodio Korčulu i da se onda malo promijenilo i da u tom nema ništa nelogično...
Pa su vama pridali štafetu?!
– Ja bih rekla da je otok Korčula njima poslao poruku na izborima 2021. godine. Kao i Ploče, Opuzen...
Danas je svak živ zadužen, a Vela Luka nije, kako to?
– Lani smo se oslobodili kredita poslije više od deset godina: jednog za kanalizaciju, drugog za sportsku dvoranu. Otplatili ih istog dana! Godišnja rata bila je oko 700.000 kuna za oba.
Pa di ćete s parama, koliki van je proračun?
– Proračun za ovu godinu je veći tri milijuna eura, mrvu više, a rastu nam i europska sredstva.
Mislin, ko je išta napravija bez kredita, ulaganja teško idu drugačije?
– Naravno. Evo primjera: nedavno smo dobili bespovratna sredstva za izgradnju vrtića, ali taj iznos nije dovoljan i sigurno će nam trebati barem još pet milijuna kuna. Kako bez kredita?!
A europski fondovi?
– Ha, pa nije to darovan novac! Morate imati i vlastito učešće, a ostalo će dati Bruxelles, ali tek kad se posao obavi.
Znači, moraš nešto imat da bi nešto dobija?
– Tako je! I kada ti se slože dva-tri veća projekta, ne možeš progutati sve, rastegneš se i moraš malo stati, doći do daha.
Udar na jaslice
I u šta će ić krediti?
– Sigurno nešto za vrtić, nešto za sekundarnu kanalizacijsku mrežu, to je projekt od 120 milijuna kuna s PDV-om, a naše učešće trebalo bi biti oko pet milijuna kuna. I nešto manji projekt modernizacije javne rasvjete.
Ima li dice za u vrtić?
– Potrebe za vrtićem su sve veće, iako nam se rađa sve manje djece...
Ajde, u vas sve naopako?!
– Ma nije, nekada je više igrao "baka-servis". Tako se živjelo. Evo, 2017. godine, u mom prvom mandatu, imali smo upisano 71 dijete, morali smo ljude vući za rukav da upišu djecu. A danas ih je 141 u vrtiću! Iako ih se puno manje rađa. Veliki je udar na jaslice, a ima i predškolaca koji imaju prednost upisa.
Koliko se rađa, a koliko umire?
– Uh, velika je razlika: lani se rodilo 20, preklani 39. A godišnje umre od 55 do 65 ljudi, lani više od 70. Bake odlaze, roditelji rade i djeca moraju u vrtić.
Koliko dajete za bebu?
– Povećavali smo. Za prvo i drugo dijete – 3500, odnosno 4500 kuna. Za treće – 5000 jednokratno, plus još 30.000 kroz pet godina, a za svako sljedeće 5000 i 60.000 kuna u pet godina.
Ima li odaziva?
– Devetnaest djece je u programu.
A koliko vas ima u Luci?
– Hm, skoro 400 manje između dva popisa: po zadnjemu, 3772.
Di odoše?
– Malo na onaj svijet, malo na studije, malo u Irsku, Skandinaviju. A manje ih se i rađa... To je najgori faktor, velika negativna razlika između umrlih i rođenih. Pada broj stanovnika od 1991. godine, kao u čitavoj zemlji već 30 godina.
Kako stojite s likarima?
– Onako... U idućih nekoliko godina ostat ćemo bez liječnice medicine rada, psihijatra i oftalmologa. Bez ginekologa i pedijatra smo odavno. Snalazimo se, svojedobno su nam se doselile tri liječnice obiteljske medicine. A obiteljska medicina, ginekolog i pedijatar su najvažniji. Specijaliste dovodimo i plaćamo nadstandard, plaćamo smještaj liječnicima. Ljeti bude i turistička ambulanta, u suradnji sa Županijom.
Kako su van uvalili ovu ružnu marinu posrid vale?! Goli beton!
– Sve je napravljeno sukladno dozvolama Županijskog ureda za prostorno uređenje i gradnju. Izmjena općinskog Prostornog plana napravljena je davno prije mene, Županija je dala koncesiju, a nisu me ni pozvali na potpisivanje ugovora.
Pa čime van sve upravlja Županija?
– Sa šest ustanova, a to su: osnovna i srednja škola, Lučka uprava, Dom zdravlja, starački dom i specijalna bolnica Kalos. Dodajte još i državne Hrvatske šume...
A šta su vama ostavili – vrtić i škovace?!
– Tako nekako...
Sve legalno
Ima li od marine koristi iko osin Šegona?
– Naravno! Neki su u marini i zaposleni, dvadesetak ljudi, marina nam je produljila sezonu, a nautičari su poznati kao dobri potrošači. Pitajte ugostitelje pa ćete čuti.
Ma je, eno van je prazna, a maj se već dobro uputija…
– Prije Uskrsa bilo je 60 brodova! Regata, događaji, zabava…
Kakvi ste sa Šegonima?
– Kao i sa svima ostalima. Imaju ovdje i hotel "Korkyra", koncesiju na jedan restoran, imali su županijsku koncesiju i na kupalište, istekla je, nisu više bili zainteresirani. A bili su ga uredili, nakon godina zapuštenosti. Sve ono čega su se dotaknuli, to su i uredili.
Vidi se, vidi, puna vala Šegonova stanja…
– Ne treba na to gledati negativno samo zato što je u pitanju obitelj Šegon. Ali, neka ljudi kažu što misle. Najbolje u pravo vrijeme, kada se nešto događa, ne kada bude kasno. U ovom slučaju, kada se mijenjao Prostorni plan. Prije moje ere. A koliko sam istraživala naknadno, sve je bilo legalno.
Aaa, šta sve nije legalno i užasno u isto vrime?!
– Pa moramo biti legalisti! I buniti se u pravo vrijeme.
Iz Splita ste prije u Zenici nego u Veloj Luci. Kad će brži i bolji trajekt?
– Što mislite, kako je onda nama svaki dan? Otočanima! Vi ste došli sada i tko zna kada opet. Svijet ode naprijed, a mi do Vele Luke putujemo jednako sporo kao i prije 20 godina. Mislili su bili uvesti novi brod, ali su odustali jer se radi novi terminal, pristanište koje je sada skoro gotovo.
Pa di su van ga ono stavili, na kraj srca i luške vale? Sad će bit dva terminala sa pet rampa, a brod star ka i prije, 20-30 godina?!
– Bit će više mogućnosti, za manje i veće brodove, male kruzere. Još kada naprave novo pristaniše na Lastovu, a upravo počinju... Prava prilika za novi trajekt!
Ko je sve to platija?
– Europski fondovi, najvećim dijelom, nešto i država. Sve skupa, više od 100 milijuna kuna. Bit će u funkciji ovoga ljeta.