StoryEditor
Otocipropali projekt

Maslinar Roko Tomić nezadovoljan je državnom administracijom i problemima koje ona stvara: Zar na Hvaru, Visu i Braču nije dovoljna samo jedna općina?

Piše Mirko Crnčević
23. veljače 2021. - 16:34
Pogled s Vidove gore, s Brača rascjepkanog na 'stotinu' lokalnih vlasti, prema jednako 'razlomljenom' HvaruNikola Vilić/Cropix

Vrsni maslinar Roko Tomić iz Jelse na otoku Hvaru jedan je od rijetkih koji se ne boje kritizirati propali projekt navodnjavanja u najvećoj plodnoj ravnici na jadranskim otocima (1350 hektara), koja se u dužini od 10 kilometara proteže od Staroga Grada do Vrboske i Jelse.

Naš sugovornik ističe kako se zbog toga na tom području gotovo stotinu milijuna kubika oborinske vode svake godine slijeva u more, a za zalijevanje nasada se koristi skupa pitka voda koja podmorskim cijevima stiže s kopna, iz Cetine. Sada i dalje očajava što se navodnjavanje plodne zemlje na njegovu rodnom škoju sasvim izvjesno neće ostvariti, premda živimo u jednoj od vodom najbogatijih zemalja na svijetu.

- Naši političari na svim razinama slažu se taman kao rogovi u vreći. Za sadašnje stanje u Hrvatskoj nitko od njih navodno nije kriv, nego su to okolnosti u kojima se stvarala država. Zato kao već stariji čovjek, običan otočni maslinar, tim ljudima predlažem da se okane prošlosti i da je ostave povjesničarima - ističe umirovljeni diplomirani inženjer brodostrojarstva koji je svoju poslovnu karijeru desetljećima gradio upravo u Zagrebu.

Prema njegovu mišljenju, i ne samo njegovu, temelj pravednije države bila bi bolje, funkcionalnije i svrsishodnije uređena državna administracija.

- Naši su se ljudi dokazali kad je bilo najteže, obranili smo domovinu od agresora. Naši ljudi hrabro ratuju i u drugim državama ako su dobro plaćeni. Naš narod je jedan od najboljih kada treba pružiti ruku humanosti prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, a nalazimo se i među vodećima u svijetu kada je riječ o darivanju ljudskih organa. Unatoč svim tim odlikama, nije jasno zašto svatko od nas napokon ne da neki dobar prijedlog kako urediti tu državnu administraciju, kako smanjiti izdatke za njezino djelovanje, a da ona istodobno bude efikasnija i profesionalnija. Danas je to uz raspoloživa tehnička rješenja moguće ostvariti - smatra Tomić.

Jedna od rak-rana sustava koji je daleko od učinkovitog jest i prekomjeran broj gradova i općina koji nijedna vlast, unatoč nebrojenim najavama, nije uspjela smanjiti i reformirati. Da ne govorimo o 20 županija plus Grad Zagreb koji ima status regije.

Ne zaboravimo da je trenutno ustrojeno čak 555 jedinica lokalne samouprave, od čega je gotovo svaka peta na području četiriju dalmatinskih županija (bez ličkog dijela Zadarske županije) ili preciznije 428 općina i 127 gradova. Primjerice veći škoji su u bivšoj državi, kao zasebne teritorijalne cjeline, u pravilu bili "okupljeni" pod kapom jedne općine, a sada neki poput Brača imaju osam lokalnih vlasti, Hvar ih ima četiri, Ugljan tri, a Pag je poseban slučaj, jer je podijeljen na dvije županije, te na po dva grada i općine.

Administracija se na svim razinama namnožila i u nju nitko ne dira, pa se inženjer Tomić pita zar otoci Hvar, Brač i Vis ne bi trebali imati jednu općinu, ako tako funkcionira i crkvena vlast u trootočnoj biskupiji.

- Volio bih da nam primjer budu druge slične države (Austrija, Švicarska, Nizozemska, Irska...) koje imaju učinkovitu administraciju. Siguran sam da bi nas ti rezovi dosta koštali, ali bi građani imali veće povjerenje u svoju državu i njezinu vlast, a mladi nam se, radi nepravde, više ne bi toliko iseljavali u inozemstvo kao što je to već godinama slučaj - zaključuje maslinar Roko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 16:39