StoryEditorOCM
Otociimaju velike planove

Majka i kći iz Mađarske sada su naše otočke: ‘Svako ljeto sve teže nam se bilo vratiti s Hvara. Onda smo odlučile...‘

Piše Mirko Crnčević
21. veljače 2023. - 12:25

Hrvatsku i u novijem dobu karakterizira depopulacija, uvjetovana iseljavanjem i prirodnim padom broja stanovništva, a tom negativnom pojavom naročito su pogođena ruralna područja, pa i otoci.

Mnogi kažu da se u Lijepoj našoj prije teško dolazilo do posla, a sada posla ima dosta, ali nema tko raditi. Stoga se trendovi migracija ljudi sve više mijenjaju, primjerice sezonsku radnu snagu na otoku Hvaru već brojimo u tisućama na razini jedne godine, a glavnina sezonaca stiže iz tzv. trećih zemalja.

Razvojem IT sektora, na biserima Jadranskoga mora sve se više pojavljuju “digitalni nomadi”, no istina je da se stranci povremeno i doseljavaju. Ranije su doseljavanja najčešće bila povezana sa sklapanjem brakova ili radi zapošljavanja.

Pretežito bi to bile nevjeste/turistkinje, koje su najčešće bile iz Njemačke, Češke, Slovačke..., a sada su u Jelsi i dvije Mađarice iz Budimpešte. To su majka i kći, Tünde Enéh Ódor i Csillag Ódor, koje su se smjestile u jednoj od privatnih kuća, makar su Jelšani u početku mislili da su one prijateljice, ponajviše zbog majčina mladolikog izgleda.

image

Tünde Enéh Ódor slikarica je i grafička dizajnerica 

Privatni album

Imali su dojam da su i one “digitalni nomadi”, jer što bi inače zimi radile na škoju, ali ipak nisu, njihov je plan ostati tu za stalno, a da ne bi bile besposlene, razrađuju svoj projekt zanimljivog naziva “TerraMare”, kojim kane sebi osiguravati sredstva za život.

– Jelsu smo prvi put posjetile prije 10 godina zahvaljujući našem prijatelju i poznatom mađarskom kolekcionaru umjetnina Karlu Molnâru, u čijim su apartmanima godinama boravili brojni umjetnici iz naše zemlje. Kasnije smo se svake godine iznova s obitelji vraćali na otok jer nam se svima svidjelo to mjesto.

Na škoju za stalno

A kući odlaziti nakon ljetovanja uvijek je bilo vrlo teško i zato smo se odlučile preseliti ovdje, za stalno – pripovijeda nam Tünde, slikarica i grafička dizajnerica, iza koje su brojne skupne i samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu (Budimpešta, Pariz, Udine...).

image

Csillag Ódor violončelistica je koja zimi prevodi filmove 

Privatni album

U Mađarskoj je, kako dodaje, više od dva desetljeća vodila školu slikanja za djecu i odrasle. A i kći Csillag je glazbenica obrazovana na konzervatoriju – violončelistica i prevoditeljica s talijanskog jezika. Radila je kao izvjestiteljica u Talijanskom institutu za kulturu u Budimpešti i zapažena je kao vrsna solistica.

Ona sudjeluje u raznim kulturnim događajima, a nastupala je s više orkestara, između ostalog i s čuvenim talijanskim ansamblom “100 violončela” (Palermo, Torino, Ravenna, Como, Pavia, Budimpešta...).

– Na otok smo došle smišljeno i planski! Trenutačno imamo online poslove – mama radi grafički dizajn, a ja prevodim filmove, ali glavni nam je cilj ove godine oživotvoriti ranije osmišljeni umjetnički projekt pod nazivom “TerraMare” – bit je stvoriti djela inspirirana ovim lijepim mjestom, okolišem i prirodom, uglavnom od prirodnih ili lokalnih materijala, te ih prezentirati široj publici.

Isto tako bismo u budućnosti željele surađivati sa sve više lokalnih kulturnih zajednica i mjesta, naravno u kreativno-glazbenom kontekstu, a neke inicijative u tom smislu već su na vidiku – raduje se Csillag, komunikativna djevojka.

image

Mađarice Tünde Enéh Ódor i Csillag Ódor dobro su se udomaćile, već su se uklopile i među balotaše 

Privatni album

Tijekom ljeta provedenih u Jelsi, kao i u proteklih nekoliko mjeseci, koliko je prošlo otkako su se doselile, zadovoljne su ljubaznošću, neposrednošću i gostoljubivošću mještana. Uvijek ih dočekuju s osmijehom iako ih tek površno poznaju, zovu ih na čašicu prošeka ili travarice u svoje domove, a iskusile su i igru na balote.

Zasad im, vele, dobro gre, jer su već poprilično naučile hrvatski, mada im se dijalektalni izričaj puno više sviđa. Hvale strpljivost otočana i svojih susjeda koji ih podučavaju jeziku, a oduševljavaju ih kulturna i prirodna baština, mediteranska prehrana i osobito izvorna klapska pjesma.

– Bog je, prema svemu sudeći, Hvar stvorio po svojoj mjeri i “predao” ga ljudima da u njemu uživaju. More, čisto i kristalno plavo, naša je vječita inspiracija, ono uvijek pokazuje svoje novo lice, a očaranost njime očita je i kod mještana koji žive tu s njim ili pokraj njega.

Nije slučajno toliko aktivna gradska grupa na Facebooku, gdje svi prijatelji Jelse svakodnevno objavljuju fotografije svoga voljenog mjesta. I naše divljenje toj ljepoti stalno raste, pa nam se nekako čini da ćemo i mi već uskoro postati dobre mađarske Dalmatinke – uglas će Tunde i Csillag. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2023 05:40