StoryEditor
Otocipazite što kupujete!

I janjetinu za uskrsni stol plaćat ćemo ‘po zlato‘, brački stočar previđa pošto će biti kilogram i upozorava: Uvoznu vam podvaljuju pod domaću, a ovako ćete prepoznati prijevaru

11. travnja 2022. - 17:45

”Na, na, na, na, ajde mala, na i na.” I evo ti ga na, tko je ono rekao glup si kao ovca?

Nema šanse, jer ovo što vidimo, čujemo, ruši sve objede na račun mile i drage životinje. Čim je Mario Gospodnetić, stočar iz Nerežišća, počeo nanalicu i samo zazvockao kesicom punom kukuruznih zrna, Rumenka, Roga, Biloška, Maška, Ćeloška, Mile, Ljube, Jadranka, Kolinda..., brzim su se korakom počele spuštati s obronaka Vidove gore.

U trku su im se pridružili i jasličari, janjad, i ona od dva dana još baby meketava, do one od tjedan, radosne suze u oku svakog janjofila. Nije ovca glupa, ne, ne, zna ona svoju misu, zna ona kome se treba dodvoriti. I zato nemojte nam protiv ovaca, jer ćete naljutiti bračkog ovčarskog vojvodu Marija.

- Svi ovi šta kažu da je ovca glupa životinja, ti su ljudi gluplji od ovce. To ti je točno tako, ovca je iznimno inteligentna. Ovca se nikada ne bi napila ledene vode, a čovik će bez problema uzet i onu najladniju iz frižidera. Zna ovca šta je zdravo, a šta nije. Pa da vidimo tko je glup, a tko nije. Da je iti malo glupa, ne bi se toliko tisuća godina održala uz toliko predatora oko nje. Sve one razume i znaju.

A šta su dobre matere, od njih bi neke žene mogle puno naučiti. Nećeš ovcu lako prevarit - kaže Mario iz Udruge stočara otoka Brača, u kojoj je prosječna starost članova viša od 70 godina.

Sa svojih 60 on je među njima još momčić. Uskrs nam stiže na vrata, u loncima i tećama, u pećnicama tradicionalno će skončati puno janjeće mladeži. Krčkat će se s bižima, žariti pod pekom, neko će je staviti na ražanj, neko nabosti na špic, tamaniti je s mladom kapulicom.

image

Janjetina sa špice
 

Duje Klaric/Cropix

Osnovno je pitanje kolika će joj biti cijena, a bogme i odakle dolazi... Iako, sve više kupaca oko njezina mjesta rođenja neće puno razbijati glavu. U valu rastuće inflacije, dapače, samo će gledati onu što jeftiniju.

- Ali, prijatelju dragi, svaka priča ima svoju pozadinu - kaže Mario.

A to znači da će se cijena ove godine, 2022., ratne, inflacijske, udomaćenoj nam rumunjskoj janjetini, koja već dugo tradicionalno preplavljuje naše tržište od travnja do kraja ljeta, izjednačiti s domaćom. Onom baš našom, bračkom, kojoj vrijeme janjenja starta u travnju.

Prema Gospodnetićevim pretpostavkama, i početna cijena rumunjske mogla bi biti oko 85 kuna po kilu čistog mesa, što je znatan skok od lanjskih 55 do 59 akcijskih kuna. Rat u Ukrajini joj je, veli, odredio budućnost, donio je poskupljenje goriva, žitarica, svega što se veže uz janjeći život.

Ovako stoje stvari

- Ovako stoje stvari. Krenulo je s novozelandskom, ali i ostalo na pokušaju, jer je naše tržište nije prihvatilo. Iako je bila jeftina. Neće ona više baš tako lako ni dolazit jer je kontejner od dole prije bija dvi tisuće dolara, a sada je skočio na šest. Nema tu velike štete, nikad se nije ni po čemu mogla usporediti s ovom našom.

Pa je počela dolazit rumunjska. Ni ta nam uz bok ne može stat, ali lani je bila za jedno 15 do 20 kuna jeftinija od naše. Onda je rat u Ukrajini diga cine gorivu, ali i žitaricama. Pa su Talijani, kako čujem, svu rumunjsku janjad zakupili za pet eura po kilu žive vage. I Rumunji su digli cine. To odma znači i kod nas njeno poskupljenje - kaže Mario.

image
Vojko Bašić/HANZA MEDIA

E, u čemu je caka? Rumunjska janjad u Hrvatsku dolazi šleperima, živa. I kako se odvoji od materine sise, priča nam Mario, dotovljuje se u hrvatskim oborima, hrani se gotovom spizom, stočnom hranom koja joj stvara teško masno tkivo. A onda na kraju, kada dosegne određenu težinu, ovo je važno, kazuje Gospodnetić, profesionalni stočar, u trgovinama se prodaje kao domaća janjetina.

- Ima dikod di će se naznačiti da je to zapravo rumunjska janjetina, ali najviše se nudi ka domaća, lička, otočka, slavonska, naša. A nije. Samo se pretvara da je takva. Iza toga se krije falsifikat koji će onaj ko zna šta je pravo domaće meso odma po kvaliteti uočit. Čim je stavi u usta.

A šta ćeš, većina ide da manje potroši. Samo ove godine neće imat tu logiku. Jer kako raste cina gorivu, raste i uvoznom janjetu. I lani smo na početku prodaje bračku janjetinu nudili za 65 kuna, a kako je sezona nadošla, i bila je odlična, bome je skočila na 70 do 75. Ove godine iće će gore, na početnih 85 kuna - kaže.

Bročka je boja od paške

Kako prepoznati domaću, pravu, našu janjetinu. Pašku je lako skužiti, manja je, trupovi su joj šest do sedam kila jer je to mahom jednomjesečno janje. Bračkoj, s obzirom da se kasnije ovce janje, a do tri mjeseca drže na sisi, težina bude 10 do 13 kila. Novozelandska je dolazila bez glave i iznutrica, kraćih je nogu i širih trupova. Rumunjska je izgledom slična našoj. No, okus joj je, kaže Mario, drugačiji.

image
Vojko Bašić/HANZA MEDIA

Ipak je razlika kada se janje drži mjesecima na sisi, od one u kojoj se janje tovi stočnom hranom. A ako ćemo picajzlit, idemo malo i po paškoj. Tu se Bračani ponašaju u stilu svaki Cigo svoga konja hvali. I po njima je meso sorte pramenke s Brača u odnosu na pramenku s Paga čisti par excellence. Hoće reći, ova bročka bolja je od paške za jedno tri koplja, tako vele Bračani. Zašto?

- Zato što mi imamo više raslinja, ima prirodni vegetacijski švedski stol. Jer se kod nas na Braču janje janji u proliće kada je zelenilo najbujnije i ne traži do ljeta dohranu.

Pa ona hoda deset, 20 kilometara dnevno, trči za materom, i nakon 21 dan i samo počne grickat list ovde, dva tamo. Za razliku od Mjesečeva izgleda na Pagu, mi imamo više od 200 vrsta eteričnog bilja. Mi joj moramo dodavati samo sol. Druga stvar, Vidova gora je s četiri strane okružena morem, a planina je i ima posebnu klimu.

Toga nema nigdi u Hrvatskoj. I treća stvar, kasnije se kolje, jer je na Pagu janje nusprodukt, njima je bitno mliko za sir. I četvrta, bračka pramenka je jača od svega, i od klimatoloških promjena. Ona istrpi i žege i sve ovo šta se događa. Ona je jaka, spretna - kaže Gospodnetić, pričajući nam ne priču o običnoj ovci, nego poemu o bračkoj miljenici.

Otkriva i neke druge detalje. Kaže kako Nijemci meso zamrzavaju najviše do šest mjeseci i poslije ga uništavaju ili koriste za hranu kućnih ljubimaca. Kod nas, kazuje Gospodnetić, kupuje se smrznuto meso koje je stajalo u nekoj hladnjači tko zna koliko dugo, pa se odleđuje i prodaje kao friško. Veli da su to trgovački manevri kojima se objašnjava niska cijena mesa na tržištu. Pa educira ljude da se zapitaju malo o kvaliteti onoga što jedu.

image
Vojko Bašić/HANZA MEDIA

Bit će pramenki, ali ne i stočara

- Pripazite, kupujte kod provjerenih mesara, pogledajte deklaracije, tražite na njima klaonički broj, ime OPG-a, broj uzgajivača, distributera. Ne možete imati i kvalitetno meso, janje i pare. Vrijeme jeftinog, a kvalitetnog mesa je prošlo. To se može dogoditi jedino ako vas država opako financira. A to baš i ne ide tako. Inače, lako je falsificirati deklaracije, zapamtite to - priča nam Gospodnetić.

Još malo o blekavcima malima. Ma dok te onako milo gledaju, kako na to dignuti ruku, pitamo ga. Kaže nam da je to teško. I da ne može baš tako lako. Ima u njemu barem dva metra visine, ali isto pred janjetom nekako ustukne.

- Nije to lako učinit. Jer gledaš ga otkad se ojanji, pa kako raste onako mal, smišan, nemoćan bez matere. Nekako ne možeš. Nije lako. Radije to prepuštam ljudima u klaonici - pojašnjava.

Nedavno je jedna opet otvorila vrata, što drugim riječima znači da bi bračka janjetina mogla početi pristizati na police naših dućana.

Doduše, neće je biti puno, na Braču ima samo 12 do 14 tisuća janjaca, to je malo i za bračke ugostitelje, pokriva im tek trećinu potreba u ljetnoj sezoni. Stoga, kakva je budućnost bračke pramenke?

- Ostat će ona, jaka je, na sve se navikava, lako preživljava. Ali neće biti nas stočara. Mi smo zadnji Mohikanci. Nema mladosti koja bi se time bavila. Mladi oće zaradu odma. Ovci 365 dana moraš tepat, da bi na proliće donila janje. Niko za ovako nešto nema više strpljenja - kaže Mario Gospodnetić. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 09:25