StoryEditor
OtociPOGLED U BUDUĆNOST

Hvarani predstavili strategiju energetske tranzicije i potencijala razvoja otoka: cilj je postizanje energetske samodostatnosti do 2035. godine

12. kolovoza 2020. - 14:43
Gradonačelnici Hvara Rikardo Novak (lijevo) i Starog Grada Antonio Škarpa (desno)Joško Šupić/HANZA MEDIA

Strategija energetske tranzicije kao obrazac za mijenjanje paradigme ljudi, ekološke i političke svijesti, zasigurno je nešto što će u budućnosti koristiti svima nama, a posebno otocima. Otoci su izvrsna podloga za ispitivanje niza javnih politika, uključujući gospodarstvo, prijevoz, energiju, cirkularnu ekonomiju, demografiju i slično. Zbog svog geografskog položaja, veličine i pogodne klime otok Hvar je zasigurno jedan od otoka koji ima neizmjerni potencijal da bude samoodrživ...

Istaknuo je to Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara na predstavljanju strategije energetske tranzicije i potencijala razvoja otoka Hvara koje su u srijedu u hvarskom Arsenalu organizirali Grad Hvar, udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatska i Pokret otoka.
Otok Hvar je jedan od 26 europskih otoka, među kojima je deset hrvatskih otočnih zajednica uključenih u proces tranzicije prema čistim izvorima i oblicima energije, a kojima na tom putu podršku pruža Tajništvo za čistu energiju na EU otocima koje djeluje u okviru Europske komisije.

- U jeku nužnosti da se suočimo s klimatskim promjenama, upravo je samoodrživost nešto čemu svi otoci trebaju stremiti jer bez obzira na udaljenost od kopna, bez obzira na prometnu povezanost i dostupnost kopnu, na kraju dana otok je entitet za sebe. Usudio bih se reći da je energetska neovisnost otoka možda najneophodnija budući da je fosilno gorivo još uvijek vrlo bitan faktor funkcioniranja otoka. Nije za zanemariti i vodu koja će u budućnosti biti još veći problem ukoliko se ostvare prognoze o porastu temperature na Zemlji za dva celzijeva stupnja. Tu je svakako i smeće koje na otocima predstavlja problem sakupljanja, skladištenja i odvoza. I najvažnije, tu su mladi kojima na otoku treba osigurati posao i smještaj jer što će nam otok ako nema ljudi – naglasio je hvarski gradonačelnik dodajući kako upravo taj set nepovoljnih uvjeta može dati poticaj u kreativnom u rješavanju ne problema nego prepreka, jer kako je kazao “problem je nešto što se riješi i tu završava, a prepreke nas tjeraju da iz dana u dan rastemo i budemo bolji”.

image
Gradonačelnici Hvara Rikardo Novak (lijevo) i Starog Grada Antonio Škarpa (desno)
Joško Šupić/HANZA MEDIA


Novak je naglasio i kako je kroz protekle tri godine otkad se krenulo u ovaj proces bilo mnoštvo prepreka, ali ono što se pokazalo kao krucijalni faktor bila je suradnja dionika na svim razinama odlučivanja. Od visoke politike do građana koji te politike žive.

Kako je kazala Ana Marija Jakas iz tvrtke izrađivača strategije Vivo Somnia, tranzicijski plan prema čistoj energiji otoka Hvara temelji se na uključenosti lokalne samouprave, civilnog društva i organizacija, te poduzetničkog sektora i obrazovnih institucija. Svi oni dali su svoj doprinos ovoj strategiji, a još se očekuje i formalno usvajanje na tijelima gradova Hvara i Stari Grada, te općina Jelsa i Sućuraj.

Predstavljajući strategiju, Ana Marija Jakas kazala je kako je cilj postizanje energetske samodostatnosti do 2035. godine, ali kako je riječ o dugoročnom procesu podložna je revidiranju svako dvije godine. Hvar je otok s velikim potencijalom u korištenju sunčeve energije, a većina građana su energetski potrošači dok je vrlo malo onih koji su i proizvođači. Takvih je na otoku Hvaru samo 6 posto. Na Hvaru je službeno 11.077 stanovnika. Kućanstva troše najviše energije na hlađenje i zagrijavanje prostora u kojem ljudi borave.

- U dogovoru s građanima kroz radionice koje smo proveli napravljena je analiza njihovih prijedloga kroz što smo došli do zajedničke vizije otočke samodostatnost. Hvarska vizija je samoodrživ otok u svakom pogledu pa tako i energetskom. Lokalna zajednica je educirana, informirana te uključena u razvoj otoka – istaknula je Ana Marija Jakas.

Iznijela je kako je prvi stup energetske tranzicije u proizvodnji električne energije sadrži pet ciljeva: izgradnja planiranih neintegriranih sunčanih elektrana, izgradnja integriranih sunčanih elektrana na javnim i poslovnim zgradama, te na privatnim objektima, kao i izgradnja autonomnih sustava i umreženi fotonaponski sustavi. U drugom stupu ciljevi su vezani uz grijanje i hlađenje, u trećem uz cestovni, a u četvrtom energetske tranzicije uz pomorski promet.

image
Anamarija Jakas iz firme Vivo Somnia koja je izradila plan energetskog razvoja
Joško Šupić/HANZA MEDIA


Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske predstavila je mogućnosti koje kroz 750 milijardi eura donosi europski Plan oporavka od čega se minimalno 30% mora utrošiti na zaštitu klime i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

- Sve države članice, za pristup tom fondu, trebaju pripremiti plan oporavka u okviru svog nacionalnog programa reformi. Ključno je da se u cijeloj Hrvatskoj, pa i na otocima na razini lokalne zajednice definiraju prioriteti ulaganja i reformi – istaknula je Pokrovac dodajući kako svi dionici energetske tranzicije trebaju biti svjesni važnosti ovog trenutka u kojem, uz pomoć EU sredstava, mogu ostvariti projekte važne za građane i poduzetnike.

-Hrvatska bi se u svojem planu oporavka trebala usredotočiti na aktivnosti kojima može ponovno pokrenuti gospodarstvo, i to na održivim temeljima, te se približiti ugljičnoj neutralnosti koja je i cilj Europskog zelenog plana. Energetska tranzicija otoka svakako je jedna od takvih aktivnosti. Ovdje smo da u tome osvijestimo i osnažimo otočku zajednicu, da znaju da mogu biti oni koji predvode – kazala je Pokrovac.

Maja Jurišić iz Pokreta otoka istaknula je nužnost suradnje gradova i općina te uključivanja lokalne zajednice. Grad Hvar, grad Stari Grad te općine Jelsa i Sućuraj svojim primjerom zajedništva i uspješne suradnje pokazuju otočanima kakav je učinak takvog djelovanja i potiču njih na isto.

- Financije su nam na raspolaganju, politička volja na svim razinama također, što smo čekali godinama. Krucijalna je uloga na građanima, na njihovoj svijesti i korištenju potencijala koje nam stoji na raspolaganju u sljedećem financijskom razdoblju – istaknula je Maja Jurišić poručujući kako je važno djelovati zajednički. Lokalno stanovništvo mora shvatiti koju snagu ima, a ta snaga zajednice nije samo od onih koji tu žive već i ljudi koji vole pojedini otok i često dolaze.

Sporazum o partnerstvu


Ovom prigodom u svrhu jačanja kapaciteta i uspostavljanja informativno savjetodavnog centra za otoke, Pokret otoka i udruženje OIE Hrvatska potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu. Potpisujući ga, Maja Jurišić iz Pokreta otoka i Maja Pokrovac iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, složile su se da znanje koje u OIE sektoru imaju tvrtke članice udruženja OIEH može pomoći Pokretu otoka u pripremi i razvijanju projekata te informiranju i educiranju lokalne zajednice o dobrobitima korištenja obnovljivih izvora energije.
-Uz aktivno zalaganje za dobrobit otočnih zajednica i njihovo sudjelovanje u razvojnim projektima, ovo će strateško partnerstvo s udruženjem OIEH dati vjetar u leđa otočanima- istaknula je Maja Jurišić.

Dr. Julije Domac: Drago mi je vidjeti da se stvari pokreću


Predstavljanju strategije prisustvovao je i dr. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu koji se na Hvaru nalazi na odmoru.
- Drago mi je vidjeti da se stvari pokreću i doista hrvatski otoci moraju koristiti obnovljive izvore energije, pogotovo energije sunca u najvećoj mogućoj mjeri. A kad kažemo u najvećoj mogućoj mjeri govorimo o otocima koji su 100 posto obnovljivi. Mislim da to danas nije više fraza nego potreba i realnost. Potencijal sunca, kao i to što se građanima pruža mogućnost investiranja, u isto vrijeme pad cijena investicija u fotonaponsku opremu, to je kombinacija koju se sad više ne može ignorirati – kazao nam je dr. Domac koji ne krije zadovoljstvo što je prvi put u Hrvatskoj formirano Vijeće predsjednka Republike Hrvatske za energetsku tranziciju.
- Vijeće okuplja ljude iz struke, iz poduzetništva, iz akademske zajednice koji mogu usmjeriti politiku Republike Hrvatske prema većem korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj tranziciji. Dakle formirali smo stručno tijelo na visokoj razini koje će davati poticaj državnim ministarstvima, naravno ne miješajući se u njihov posao da ambicioznije krenu naprijed – izjavio je dr. Domac za Slobodnu Dalmaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 13:30