StoryEditorOCM
OtociMINI FESTIVAL ZAŠTITE MORA TZ ŽUPANIJE DOPLOVIO U SUPETAR

Djeca su pljeskom nagradila spašavanje periske ‘Pinne’

Piše SD
5. lipnja 2024. - 08:45
Djeci se u predstavi najviše svidjelo kada su meduza, rak, dupin i stara hobotnica pomogli spasiti perisku  Josko Supic/Cropix/Cropix

Djeca i roditelji mogli su saznati  kako je Plemenita periska jedan od dragulja Jadrana, najveći školjkaš Mediterana koja dnevno očisti od 1000 do 1500 litara vode, jedna je od vrsta kojima prijeti izumiranje

Mini festival zaštite mora namijenjen djeci svih uzrasta “doplovio” je, zahvaljujući Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije, u Supetar, bračko središte, te je kroz zanimljivu lutkarsku predstavu o periski “Pinni” poučio mališane o raznolikosti mora i načinima na koji ga možemo zaštititi.

Širom otvorenih očiju supetarska djeca su okupljena u kinodvorani pratila kroz priču glumaca Teatra Dragon uspješno spašavanje oboljele periske Pinne. Njoj su njezini morski prijatelji pomogli da stigne do Pule i tamo dobije adekvatnu skrb i na taj način spasi svoj život. Djeca su pljeskom nagradili uspješno spašavanje male periske. Zahvaljujući predstavi, mali su Bračani naučili kako zajedničkim naporima možemo zaštititi ovu jedinstvenu školjku.

Lutke je dizajnirala i izradila Iskra Jovanović Glavaš, igrali su Robertina Katić i Renato Pizek, a autorica priče je redateljica i producentica Maja Šimić. Okupljena djeca bila su u prilici družiti se i s glumcima i s lutkama.

image

Projekt Volim more, u suradnji Slobodne Dalmacije i Turisticke Zajednice S-D zupanije. Cilj akcije je upoznati djecu sa potrebom ocuvanja mora od zagadjenja.
Na fotografiji: sa akcije u Supetru.
 

Josko Supic/Cropix/Cropix

Spašavanje periske

Djevojčici Mirjam iz trećeg razreda osnovne škole u predstavi se najviše svidjelo kada su meduza, rak, dupin i stara hobotnica pomogli spasiti perisku. I Adei se najviše dojmio upravo taj trenutak, a njihov kolega Petar tvrdi kako voli sve morske životinje, ali perisku najviše. Druga skupina djece je međusobno razgovarala kako se ne smije bacati plastika u more jer onda ribe uginu.  

Djeca su mogla saznati  kako je Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) jedan od dragulja Jadrana i jedna je od vrsta kojima prijeti izumiranje. O periski, najvećem školjkašu Mediterana, koja dnevno očisti od 1000 do 1500 litara vode okupljenoj djeci i njihovim roditeljima je kazivala doktorica znanosti Romana Roje Busatto iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Tako su saznali u kojemu okolišu živi, kako se hrani, koliko je velika, što je ugrožava i zašto je valja zaštititi. Pozvala je djecu da i oni postanu mali znanstvenici, a evo i kako:

-Djeco, dolazi ljeto, i mnogi od vas će roniti. Ako u pijesku na morskome dnu opazite perisku ne smijete je dirati niti čupati. Lijepo zapamtite lokaciju, a ukoliko vaši roditelji imaju adekvatan aparat bilo bi najbolje da je snime i o tome obavijeste nadležne ustanove. Vi ćete na taj način prijaviti svoj pronalazak i postati pravi mali znanstvenici. Nadalje, kada dođete iznad periske malo zatalasajte more i ukoliko se ona odmah zatvori, to znači da je živa. Što se brže zatvori to znači da je zdravija.” Djeca su obećala da će čim krene sezona kupanju krenuti u potragu za periskama. Dr. Roje je odgovarala i na druga zanimljiva i pametna dječja pitanja.

image


 

Josko Supic/Cropix/Cropix

Zanimljivo je spomenuti kako je grad Supetar nedavno podigao spomenik periski, prvi u kamenu u “Lijepoj našoj”, visok 2,5 metra, a to je dvostruko više od veličine periske. Izradio ga je mladi supetarski akademski kipar Dragoslav Dragičević. Djeca su se imala prilike i s njime družiti pa im je, uz ostalo kazao i ovo:

- Kada sam bio u vašim godinama dobro se sjećam kako je na svega dvadesetak metara udaljenosti od obale pjeskovito morsko dno bilo krcato periska. Bilo je velikih i malih i od gušta sam ih promatrao te sam često znao zaroniti do njih. Kada bi osjetili moju blizinu odmah bi se zatvorile.

Njegova skulptura nosi naziv “Plemenita periska” i izvrstan je način podizanja svijesti o ugroženosti te vrste, a vidljiva je sa svih strana pa je postala nezaobilaznim dijelom supetarskog krajolika. Ako je ne mogu gledati u moru, supetarski mališani je mogu gledati i s njom se družiti na kopnu, umjesto morske tu je, naime, kamena periska.

image

Kroz igru ‘čovječe, ne ljuti se” učilo se o životu u moru

Josko Supic/Cropix/Cropix

Ribarenje i kupanje

U organizaciji TZ grada Supetra za mališane je organizirana mala škola vezivanja udica i svaki sudionik je besplatno dobio po jednu udicu. Za tu vještinu bili su uglavnom zainteresirani “muškići”, a svih njih je strpljivo podučavao i obučavao Zvonimir Barhanović, član PŠRD-a “Arbun”.

- Bio sam ugodno iznenađen brojem djece, ali istodobno moram sam paziti i biti oprezan da se netko od djece ne ulovi na udici. Sve ovo svjedoči kako su djeca zainteresirana i za more i za ribu i za udičarenje - zadovoljno je rekao iskusni supetarski ribič Zvone koji je dio znanja prenio i na najmlađe. Među djecom bio je i jedan Toma koji nam je kazao kako i kući ima udicu jer se njegov tata bavi ribolovom. Za sada ne ide s njime na ribolov jer mora učiti, kraj je školske godine, a čim završi škola ići će i na ribarenje i na kupanje.

image

Projekt Volim more, u suradnji Slobodne Dalmacije i Turisticke Zajednice S-D zupanije. Cilj akcije je upoznati djecu sa potrebom ocuvanja mora od zagadjenja.
Na fotografiji: sa akcije u Supetru.
 

Josko Supic/Cropix/Cropix

Udruga Sunce je kroz igru i bojanke te izradu maketa naučila mališane kako i oni mogu doprinijeti u očuvanju našeg mora. Za učenike viših razreda osnovne škole bila je pripremljena nova inačica popularnih igara “križić-kružić” i “čovječe, ne ljuti se”, kroz koje su ih organizatori upoznali s činjenicama vezanim uz more, morske vrste, zaštićene vrste, morske ekosustave i različita staništa. Manifestacija je trebala biti održana u supetarskom Dječjem parku “Ratac”, ali je kiša isprala tu ideju pa se cijeli program održan u Gradskoj kino dvorani. U TZ Supetra bili su zadovoljni što je krovna turistička udruga naše županije prepoznala baš njihov grad kao važno mjesto susreta ekologije, mora i djece jer se u njemu već provodi i projekt “Dica mora”. •

Sadržaj je nastao u suradnji s TZ-om Splitsko-dalmatinske županije

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. studeni 2024 23:11