U Zagrebu je preminuo ugledni kulturolog Nikša Račić (1937.), rodom Starograđanin s otoka Hvara.
Riječ je o čovjeku koji je bio student istaknutog povjesničara i arheologa Grge Novaka, što samo po sebi govori da se cijelog svog života praktično bavio kulturom i poviješću, a osobito je volio i cijenio svoj grad i njegove ljude.
Kao dugogodišnji autor obljetničkih svečanosti vezanih za proslave Dana grada Farosa (od 2004. do 2022.) napisao je Povelju u kojoj je opisao kako su zapravo jonski Heleni utemeljili taj grad - prvijenac urbane civilizacije u našim krajevima. Njegovu povijest "ovjerio je matematikom" i dokazao da je Faros utemeljen 384. godine prije Krista, a ne godinu ranije kako su drugi govorili.
Također je tvrdio da je riječ o najstarijem gradu na tlu današnje Hrvatske, a polje u njegovu zaleđu nazivao Faroskom horom, zato jer je rođenje drevnog Farosa u svom dijelu poput zapisa matičara opisao antički historičar Diodor Sicilski, dok su tome događaju svjedocima bili atenski arhont Diotref te rimski konzuli Lucije Valerije i Aulo Malije.
No, barba Nikša je puno više od toga dao starogrojskoj kulturi, najprije kroz Kolegij starogradskih studenata/akademičara (1956./1957.). Studenti su u to doba bili izuzetno aktivni, na razne načine su podržavali izgradnju Uboškog doma, otvaranje Galerije "Juraj Plančić", a početkom 1960. spriječili prodaju školske zgrade na Prikomu i potaknuli njeno obnavljanje.
Osobno je dao veliki doprinos obnavljanju temeljnog fundusa Gradske knjižnice i čitaonice, pisao o Hektoroviću, njegovu Tvrdalju i kamenim natpisima koji ga i dandanas krase. Uvijek je bio uz one koji su gradu željeli dobro, pa je tako besplatno izradio službeni logo plivačkog maratona "Faros", nacrt za pečat te zastavu/bandiru i stijeg/štrat, koji su se koristili sve dok je natjecanje održavano.
Godine 1993./1994. provedena je odlučna akcija kojom je spriječena izgradnja aerodroma nasred Faroske hore, a da se u tome nije uspjelo UNESCO kasnije ne bi ni imao što zaštiti u tom povijesnom krajoliku. Uključio se u proslavu 850. obljetnice osnutka Episcopiae pharensis (sadašnje Hvarske biskupije) kojoj je prvo sjedište bilo u Starome Gradu – Farosu, a kao dugogodišnji ravnatelj udruge "Faros Z.B.O.R.S. Faros" i nakon pokretanja obljetničkog ciklusa "Utemeljiteljima u čast, predcima u spomen" u rodnom gradu je organizirao niz događanja, a postavio je čak šest spomen-ploča obilježavajući tako neke značajne povijesne događaje i ličnosti.
Surađivao je s brojnim uglednicima, naročito onima iz Veleposlanstva Grčke u Zagrebu, svojedobno je izvještavao za novine, napisao je esej o pãpren‘joku... Uredio je niz knjiga među kojima i monografiju "Preporodna luč – 140. godišnjica osnutka Narodne čitaonice s ponovnim rođenjem Općinske knjižnice u Jelsi", koju potpisuje autor ovog teksta, zagovarajući ideju da se 1. lipnja u Jelsi slavi kao Dan preporoda, što nažalost nikad nije zaživjelo.
Ipak, mnogi ga nisu razumjeli, vjerojatno jer je uporno i predano radio na postavljenim ciljevima, a kao dobri poznavatelji njegova karaktera rekli bismo da je najprije bio veliki prijatelj, skroman, domoljuban i dobronamjeran čovjek te uzoran učitelj od kojega se puno toga moglo naučiti. Bio je legenda, živa enciklopedija iz koje smo crpili mnoštvo točnih i relevantnih podataka.