Preminuo je prof. dr. Marin Zaninović (Velo Grablje, 1930.), istaknuti hrvatski arheolog, pjesnik i erudit, suradnik HAZU-a od 1988. godine.
Ispraćaj tog velikog čovjeka i znanstvenika će, kako javljaju iz Hrvatskog arheološkog društva (HAD), biti 7. prosinca u 12.40 sati u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju, uz opasku da će nam u budućnosti nedostajati njegov osmijeh, golemo znanje i mudrost.
Zaninović je nakon osnovne škole pohađao bolsku gimnaziju, pa i klasičnu gimnaziju u Splitu, da bi diplomirao (1955.) i doktorirao (1965.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1957. godine, stalno djeluje na spomenutom Fakultetu, kao asistent, pa docent (1966.), izvanredni (1974.) te redoviti profesor (1978.) pri katedri za antičku arheologiju.
Bio je istaknuti stručnjak za pitanja naše starije domaće povijesti i arheologije - posebno za odnose Grčke i Rima s tadašnjim ilirskim življem naše jadranske obale i jedan od priznatih predstavnika srednje generacije naših arheologa na tom području.
Na mrežnoj stranici HAZU-a piše da je sudjelovao u brojnim arheološkim istraživanjima, osobito na jadranskoj obali, koja je vodio akademik Grga Novak, te akademici Duje Rendić Miočević i Mate Suić. Međutim, i sam je s uspjehom radio na rodnom otoku Hvaru te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Znakovito je da je predavao i na drugim visokoškolskim ustanovama, primjerice od 1968. do 1969. bio je gostujući profesor Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Na Odjelu za istraživanje rimske povijesti Sveučilišta humanističkih znanosti u francuskom Strasbourgu sudjelovao je u nastavi 1990. godine, a 1995. predavao je na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi. Za predan rad i doprinos hrvatskoj arheologiji dobitnik je brojnih priznanja HAD-a, Hrvatskog sabora, Grada Hvara...
Njegov bibliografski opus uistinu je opsežan i broji više od 370 stručnih radova, a s obzirom na njegovo vrlo značajno otkriće starogrčke podjele zemljišta unutar Faroske hore kod Staroga Grada, godinama smo s njim surađivali.
U kratkom osvrtu na svoju knjigu naglasak je stavio na znamenite ličnosti iz bliže i daljnje hvarske prošlosti, koje su pridonijele duhovnom i civilizacijskom oblikovanju Starog kontinenta i svijeta općenito. Govorio je o Ivanu Frani Bijundoviću, baroknom književniku i diplomatu, Ivanu Vučetiću, izumitelju daktiloskopije, Antunu Frani Lučiću, mineralogu i naftnom inženjeru, Antunu Zaninoviću i drugima, nazvavši ih globalnim Hvaranima, kojima nesumnjivo i sam pripada.
Barba Marin je imao prirođeni medijski talent, generacije ga pamte kao poznato lice iz emisija Obrazovnog programa tadašnje Televizije Zagreb, današnjeg HTV-a, a jedan od posljednjih razgovora s njim povodom njegova 90. rođendana vodio je Tomislav Šovagović.
Bio je još uvijek lucidan i, među ostalim, govorio o svojoj zbirci pjesama "Hrid u moru" (2019.), o svome djetinjstvu, bivšoj državi i domovini Hrvatskoj. Zanimljiva je njegova teza da su političari oni koji gledaju svoj džep, a državnici oni koji misle na narod koji vode te da o sudbini Europe danas odlučuje sedam, osam bankara i političara.
Saznali smo i to da je u mladosti bio vrstan plivač i trkač, a da je svojedobno Arheološkom muzeju u Splitu darovao 2500 knjiga, a zagrebačkom 2200 naslova.
Dr. Zaninović bio human čovjek, a uz sve to i posvećen svojoj obitelji. Na pitanje "...čega ste najsvjesniji uz devedeseti rođendan?", odgovorio je:
- Koliko malo toga znam. Jer netko misli da sve zna, a meni je jasno koliko još toga treba pročitati i spoznati.
A savjet kojeg je često dijelio "Čitajte djeco, čitajte!", u svojoj obavijesti donosi i HAD, pa oprostimo se s tim, zajedno s njegovom djecom Mirjam i Vjekoslavom te brojnim kolegama, prijateljima i poznavateljima, od još jednog velikog, globalnog Hvaranina, koji je neobično volio Lijepu Našu, a naročito svoj zavičaj i ljude koji su mu pripadali.