StoryEditor
Obalavinsko čudo

Znate li da su Kaštela pradomovina zinfandela? Padine Kozjaka dom su kaštelanskog crljenka, a njemu u čast ove će se godine posebno nazdravljati

8. ožujka 2021. - 21:02
Jakša Bedalov u svome vinogradu crljenka na južnim padinama Kozjaka, na više od 400 metara nadmorske visineBožidar Vukičević/Cropix

Nazdravljat će ove godine Kaštelani – njihova nadaleko poznata loza crljenak kaštelanski slavi puna dva desetljeća otkad se ta zaboravljena sorta vratila na javnu scenu.

Prije dvadeset godina detektirano je kako je upravo njihov crljenak predak svjetski poznatom i priznatom američkom zinfandelu, pa su vrijedni Kaštelani zasukali rukave želeći vratiti zasluženi sjaj svojim vinogradima. Te su prijatelji i štovatelji vina i vinskih proizvoda, okupljeni u Udruzi kaštelanskog crljenka, darovali vinogradarima 500 trsova vinove loze te sorte i tako je počela priča s okusom vina. Štorija o vinogradima, lozi, vinu, konobama, feštama, večerima vina, jazza i čokolade, večerima crljenka pod zvijezdama, spajanju hrane i vina, sajmovima, nadmetanju u kuhanju, gastronomsko-vinskih tura kočijama i karima s konjima...

Skupi hektari

Brojne manifestacije organizirane su u čast te loze i na kraju kvalitetne crne kapljice. Vina koje je ovjenčano i mnogobrojnim nagradama, plaketama, priznanjima...

No što dalje, kako nastaviti čuvati tu baštinu svojih predaka, kako dalje razvijati priču o crljenku kaštelanskom, kako isporučiti cjelovit destinacijski proizvod u današnjoj industriji doživljaja?

Spreman odgovor, spremno rješenje za taj pothvat, iznijela su nam trojica kaštelanskih mušketira – dvojica od samog početka priče o crljenku kaštelanskom Jakša Bedalov i Srećko Radnić, te mlađahni Ivan Perišin, koji nastavlja posao svog oca Vlade, njemu uz bok.

Zajedničkim snagama "složen" je program slavljeničke "Godine crljenka" u Kaštelima, pradomovini zinfadela, a sve kreće, naravno, iz vinograda...

– Idemo prvo na Kozjak, na preko 400 metara nadmorske visine vidjeti gdje su naši stari sadili vinograde i gdje mi danas sadimo crljenak kaštelanski – ulogu vodiča preuzeo je Jakša Bedalov, koji nas s rive u Kaštel Kambelovcu vozi u brdo, na južnu stranu Kozjaka, gdje je zemlja pogodna za crljenak, i to "bila", no treba se dobro pomučiti kako tu kvalitetnu zemlju zadržati na "okupu".

– Stari su gradili prizide, meje, suhozide, kako već tko zove ove zidine koje ograđuju plodno tlo i drže zemlju da se ne sjuri dolje niz padinu. A krčenje plodne zemlje bio je itekako zahtjevan posao. Triba izbacit kamen, iskopat zemlju, pa složit kamen na dnu, zatim opet nasut zemlju, za crljenak minimalno 60 centimetara dobre zemlje – pokazuje nam ponosno svoje trsove, redove i redove loze, Bedalov pa pojašnjava kako se može kupiti pola Slavonije za jedan hektar ove tvrde dalmatinske zemlje koju treba od kamena otrgnuti, pa u brdu saditi, obrađivati lozu.

Težak je to posao, pakao je za obrađivati vinograd, puno truda za krajnji proizvod.

Kamen i bageri

– U obnovu vinograda mojih predaka krenuo sam 2007. godine i sada imam više od 14.000 trsova, sve autohtonih sorti: maraština, dobričić, plavca malog, crljenka... Loze crljenka imam više od 7000 komada, visoko gore na Kozjaku, podno vrha planine koja ima 800 metara nadmorske visine. Idemo se popeti gore, pa ćete vidit koji pogled puca na Kaštelanski zaljev. Amerikanci koji su godinama dolazili u obilazak vinograda nisu mi vjerovali da tu raste predak njihova zinfandela. No kad su probali crljenak, shvatili su svu ljepotu i pogodnosti ovoga našeg podneblja za vinovu lozu – govori nam dalje Bedalov vodeći nas u obilazak područja Gaj, gdje na 1,5 hektara, na raznim nivoima vinograda, ima ukupno 8000 loza.

Puca pogled na more, otoke, Split, Trogir, njegova Kaštela, te crkvicu svetog Mihovila i kulu nešto niže od njegovih vinograda. Ljepota je to od koje zastaje dah...

– Niže, na nekih 400 metara nadmorske visine, Vlade Perišin sada sa sinom Ivanom "gradi" novi vinograd. Dva miseca su mu bageri na zemlji, triba se riješit kamenja, pa nadohranjivat novom zemljom, ograde napravit, pa između trsova povući žicu za lozu, uvik ima posla u vinogradu – pojašnjava nam dalje Jakša dok se vraćamo iz planinske tišine u civilizaciju, na more, u njegov Kambelovac, gdje nas čekaju Srećko i Ivan...

Te Srećko preuzima ulogu tvorca projekata i manifestacija kojima će obilježiti 20. rođendan crljenka.

– Naša vizija je da projekti "Kreativne i kulturne industrije", pa "Kreativna ulica" i "Kaštelanski crljenak" budu pokretači ukupnog razvoja našeg prostora. I gospodarski i društveno! Vođeni smo idejom o zajedničkom djelovanju dionika kulturnih i kreativnih industrija, lokalnih proizvođača i dionika u turizmu, što je najnovija praksa i najučinkovitiji oblik djelovanja na prostorima koji su okrenuti turizmu. Najbolji primjer stiže nam iz poznate doline Napa u Kaliforniji – iznio nam je Srećko Radnić, jedan od idejnih začetnika priče o kaštelanskom crljenku.

Sedam tjedana šušura

Najavljuje i akcije koje će u ovoj slavljeničkoj godini provesti:

– Očekuje nas proslava 20 godina od otkrića kako su Kaštela pradomovina svjetski poznatom i priznatom zinfandelu, a naš kaštelanski crljenak njegov direktan predak. Prošle godine smo prvi put obilježili "Dan crljenka", a ove ćemo godine slaviti "Godinu crljenka", za koju smo pripremili poseban bogati program. Želio bih istaknuti kako ćemo oblikovati "Priču o našem junaku – crljenku koji se vratio kući". Predstavit ćemo dokumentarni film "In Zinfandel Homeland", prirediti i sajam "Crljenak i rođaci".

A sve će startati manifestacijom "Kreativno proljeće", koja će po četvrti put biti održana u predsezoni, od 1. svibnja do 21. lipnja, tijekom sedam tjedana i sedam tematskih cjelina.

– Imamo "Gastro tjedan", pa "Tjedan crljenka kaštelanskog", zatim "Filmski tjedan" i "Glazbeni tjedan" pa "Tjedan praznik cvijeća". Slijedi "Tjedan kaštelanskih puta" – ture brodovima, vinske kočije, a za kraj "Tjedan o kreativnim i kulturnim industrijama" – nabraja Radnić, najavljujući i premijeru još jednog događanja – "Olimpijade kulture Kaštela", odnosno "OK Kaštela", ali i tradicionalno "Svjetsko prvenstvo u pripremanju jela od sipe i boba".

U planu i muzej

– Sve ovo ćemo provesti u našoj "Kreativnoj ulici kaštelanskog crljenka", koja se proteže od Kaštilca u Kaštel Gomilici do kule Nehaj u Kaštel Štafiliću, ulicama i trgovima uz morsku obalu, gdje će se odvijati razna kulturna događanja.

No vratimo se sada na vinograde i vinare, koji su platforma za sva ova događanja, jer loza i vino su pokretači cijele ove priče prepoznatljivosti, vidljivosti Kaštela kao omiljene turističke te vinske destinacije.

– Aktivnosti na temu crljenka kaštelanskog koje ćemo provoditi tijekom slavljeničke godine su brojne. Uz simpozij na temu crljenka, pa priča o junaku, te projekt zaštite ili oznake porijekla za vino ili vinogorje, kao i projekt sjećanja na vinare u "Ulici crljenka kaštelanskog", plan je i muzej crljenka, pa sajam crljenka kaštelanskog i rođaka, te oznaka Zinfriendly, kao i "Dan otvorenih konoba", uz "Dan crljenka kaštelanskog" – niže Srećko Radnić ritam proslave važnog jubileja, gdje će ruku pružiti i Grad Kaštela, Turistička zajednica Kaštela, Muzej grada Kaštela, Gradska knjižnica, ali i Splitsko-dalmatinska županija.

– Sve to radimo našem crljenku u čast – ističe i 23-godišnji Ivan Perišin, koji s ocem Vladom sadi novi, četvrti vinograd, pa će imati ukupno više od 8000 trsova.

Baština predaka

– Plan je do moga rođendana 19. travnja usaditi novih 2500 trsova, a sva zemlja je na padinama Kozjaka, na nekih 400 metara nadmorske visine – zbori nam mladi fitofarmaceut, s ponosom nam pokazujući i konobu gdje čuvaju to vinsko blago, na kambelovačkoj rivi, tik do Brca, pa naglašava:

– Konoba je stara koliko i Hajduk, iz 1911. godine. A naše boce i tekućina u njima oduševe sve vinske znalce. Na nama je samo dalje očuvati baštinu naših predaka.

– Redom su na ovim područjima stanovnici bili ribari i težaci. Vinogradi su njihova djela, a naš cilj je sačuvati ono što su nama ostavili – dodaje Bedalov, čija je kušaonica i konoba također na kambelovačkoj rivi, malo zdanje u čijim njedrima čuva kaštelanska vina, proizvode autohtonih sorti koje njeguje na padinama Kozjaka.

I sada zajedničkim snagama rade na svjetskoj prepoznatljivosti njihova crljenka kaštelanskog.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. lipanj 2022 08:58