"Čuli smo različita mišljenja, poštujmo svačije mišljenje, ali borimo se protiv ovog zagađenja i davljenja. Svatko od nas pojedinačno je dužan djelovati protiv nepotrebnog zagađenja i protiv nepotrebnog ‘davljenja‘ grada Kaštela."
Zaključak je to javne tribine na temu projekta izgradnje tunela "Kozjak" i spojne ceste duge 4,3 kilometra koja bi vodila do spoja s Jadranskom magistralom u Kambelovcu, održane u organizaciji Mjesnog odbora Kaštel Kambelovac.
U zaključku se još navodi:
"Trebamo širiti informacije u svojim obiteljima i među prijateljima jer je ogroman broj inertnih ljudi, ljudi koji nisu svjesni što se događa. Sigurno ćemo se bolje osjećat kad činimo nešto za naše bolje sutra.
Daljnji koraci koje ćemo poduzeti bit će u okvirima zakona. Dogovorit ćemo sastanak s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem (HDZ, op.a.) i s predstavnicima Hrvatskih cesta. Organizirat ćemo prosvjede ispred gradske uprave i Županije, blokirat ćemo kaštelanske prometnice na određeno vrijeme i samim time pokazat kako će sve to izgledati ako se promet spusti s autoceste na Magistralu.
Radimo na potpisivanju peticije u svim Kaštelima, a ona će biti protiv zagađenja, protiv prometnog kolapsa u Kaštelima, protiv razaranja Kozjaka. Planiramo dovesti neovisne prometne stručnjake i nastaviti s tribinama gdje će nam neovisni prometni stručnjaci, a ne ovi podobni, objasniti štetnosti trenutnog projekta".
Prostor u Bratskoj kući na Brcu, središnjem kambelovskom trgu, u kojoj su prema riječima Ante Garbatija, predsjednika Vijeća Mjesnog odbora, nekad njihovi pradidovi raspravljali o važnim pitanjima za Kaštela, bio je dupkom pun i premalen da primi sve zainteresirane pa su mnogi ostali ispred dvorane.
Sudeći po sudjelovanju u raspravi i odazivu, sporna spojna cesta nije problem samo vlasnika dvjestotinjak privatnih parcela preko kojih će prolaziti trasa prometnice i na taj ih način devastirati, nego svih Kaštelana. Među onima koji su im došli dati podršku i iznijeti svoje stajalište bio je i Tomislav Tadin.
- Kao stanovnik Kambelovca i Kaštela kao i svi normalni građani trebam biti zainteresiran, jer nam se u srce našega grada dovodi nepotrebni tranzitni promet, na naše ceste koje su već debelo zagušene. Ovo nema smisla ni za same Splićane jer će na putu do autoceste zapeti u Kaštelima – kazao je Tadin.
Teo Kapov je podsjetio da je ovo prva javna rasprava o problemu tunela i ceste u Kaštelima i na razini Županije.
- Grad je raspravu trebao organizirati puno ranije, što je, kao i Županija, dužan učiniti po zakonu. Busaju se u prsa da je sve po zakonu, a pali su na prvoj skalini, gurali su ispod stola nešto što nisu smjeli.
Dosta me je svita zaustavilo i pitalo "oće li doći tko od glavešina večeras"? Ne trebaju nam. Što misle o nama dokazali su nekidan na onoj klupi ispred. Do sad smo mi slušali njih, a od danas će oni slušati nas – poručio je Kapov.
Jure Tadin je za početak upozorio kako je u ovom projektu naprije trebalo izgraditi most preko Kaštelanskog zaljeva, onda tunel i spojnu cestu, jer bi se samo tako izbjegle prometne gužve, ali oni rade kako žele.
Tko su oni, dodao je, ne smije im reći imena, jer je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora rekao da se ne smiju spominjati, ali se Tadin dosjetio funkcije.
- Današnji župan i bivši župan, to je njihovo maslo. Onaj veliki ministar Butković (HDZ, op.a.) on neće dozvoliti da mu prođe autocesta Rijeka – Žuta Lokva preko njegova Novog Vinodolskog, nego ide iza grada, što je logično, a nama spušta dolje cijeli promet – kazao je Tadin čiji je nastup popraćen pljeskom.
Jasenka Perišin, inače turistički vodić, podsjetila je prisutne na bogatu povijest i važnu ulogu Kaštela ističući, među ostalim, da su počeci hrvatske srednjovjekovne države upravo tu zbog čega se Kaštelanski zaljev i padine Kozjaka zovu kolijevka hrvatske državnosti.
S važnosti ovog područja, kazala je, upoznaje brojne turiste kroz izlete i obilaske povijesnih znamenitosti.
- Neću ulaziti u elaborate, nisam stručnjakinja, ali činjenica je da jedini dio Kozjaka koji je ostao čist, netaknut i sada ga treba uništiti. Ja se inače bavim vinarstvom, i nisam jedini, zašto je sramota reći da si napredan ako želiš orati i kopati.
Ja želim živjeti od svoga rada. Koliko će oni meni dat za taj vinograd? Meni je on moja banka - kazao je Ivan Kovač Matela, prekidan u svom govoru burnim odobravanjem.
Više od sat vremena smjenjivali su se govornici, uglavnom se pridržavajući u startu dogovorenih pravila organizatora: svatko smije govoriti dvije minute, a istupati ne smiju politički aktivne osobe, gradski vijećnici i ostali jer imaju dovoljno medijskog prostora za iskazivanje svojih stajališta. Naravno, podrazumijevalo se da nisu dopuštene uvrede.
Sudionici su se uglavnom pridržavali pravila. Iznimka je bilo pismo Josipa Bedalova, krajobraznog arhitekta koji živi u Zagrebu, koje je uputio nazočnima, a pročitao ga je njegov nećak Anton Jujnović.
Bedalov u pismu upozorava da i sami Kaštelani nisu dovoljno vodili računa o padinama Kozjaka, jer su dopustili da dobrim dijelom budu zapuštene, ali i naglašava da građani imaju svako pravo buniti se protiv spojne ceste.
"Palo" je i drugo pravilo kad je Josipu Berketu (nezavisni), bivšem gradonačelniku, a sada lokalnom vijećniku dopušteno da govori, a onda su priliku da se obrate nazočnima dobile i gradska i županijska vijećnica Milija Baldić Lukšić (Most) te predsjednica kaštelanskog SDP-a Ivana Perišin.
U svakom slučaju sam događaj protekao je u atmosferi zalaganja za zajednički interes svih sedam Kaštela i slanja poruke nadležnima da, kako su naveli, neće dopustiti da projekt tunela i ceste bude "kukavičje jaje" oko kojega će se Kaštelani međusobno sporiti i optuživati. A neće, čulo se, ni odustati od pokušaja da se, ako treba, pomakne i trasa tunela, jer svakako "gore" nisu ništa napravili ni počeli s bušenjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....