StoryEditor
Obalafirule ne daju alkare

Žestoka borba za sinjsko rodilište bila je uzaludna: u gradu se lani rodilo tek 27 beba, hoće li uskoro zauvijek staviti ključ u bravu?

Piše Toni Paštar
31. siječnja 2020. - 23:59
Brnaze, 260818. U Brnazama je odrzan 33. Brnaski dernek Meljaca 2018, zbog loseg vremena odrzana je samo prva trka djecje alke.Ilustracija/Ante Čizmić/HANZA MEDIA

Iako se prije desetak godina vodila žestoka politička bitka za opstanak rodilišta u ispostavi županijskog Doma zdravlja u Sinju, čini se da je, poslije svega, bitka za trajni opstanak tog segmenta zdravstvene skrbi u gradu pod Kamičkom – izgubljena.

Dok su se u niz navrata vodile žestoke verbalne bitke političara koji su u prvi plan isticali svoja zalaganja za zdravlje žena, a nisu izostavljali ni populistički adut da bi gašenje rodilišta moglo dovesti u pitanje budućnost Alke, upravo su (buduće) majke svojim odlukama pokrenule postupak izvjesnog zatvaranja tog dijela zdravstvene ustanove.

Na to upućuje sve manji broj poroda u Sinju. Tijekom protekle godine u sinjskom rodilištu prvi put je zaplakalo samo 27 beba. Najveći baby boom na toj lokaciji događao se u godinama uoči Domovinskog rata kada je na svijet godišnje dolazilo između 700 i 800 djece s područja cijele Cetinske krajine.

Gotovo sva novorođenčad sa šireg područja grada dolazila su na svijet upravo u Sinju, uz iznimke kada su liječnici sa sumnjom u moguće ozbiljnije komplikacije tijekom porođaja rodilje upućivali u Klinički bolnički centar na splitskim Firulama. U poraću je broj poroda bio donekle smanjen, ali brojka od 500 do 600 novorođenčadi još uvijek je bila respektabilna.

Tako je, na primjer, u prvoj godini poslije konačnog sloma velikosrpske agresije, dakle 1996., pod Kamičkom na svijet došlo 547 mališana, što je okruglih 520 više nego u 2019. ili pretočeno u “golu” statistiku, lani je rođeno samo pet posto djece u odnosu na ukupan broj prije 24 godine. Od tada je broj rođenih beba u sinjskoj medicinskoj instituciji u stalnom padu.

Budući da se u rodilište nije ulagalo, jer su tako htjeli kreatori zdravstvene politike u državi, u sinjsko se rodilište, uz još nekoliko sličnih ustanova, stavilo ključ u bravu. Poslije glasnih prosvjeda, peticija i političkih pritisaka, osiguran je novac za obnovu rodilišta, koje je 2012. godine ponovno otvorilo vrata i to kao zasebna institucija.

Te 2012. godine u obnovljenom objektu na svijet je došlo 167 beba, tijekom dvije sljedeće godine po 108, 2015. – 98, 2016. – 77, 2017. – 55, 2018. – 45 i lani već spomenutih 27 mališana. To, naravno, nisu sva novorođena djeca koja su tijekom prošlih 12 mjeseci stigla na svijet u obiteljima cetinskoga kraja.

U matičnom uredu u Sinju, gdje se vode podaci za područja Sinja, Dicma, Hrvaca i dijela Otoka, te onom u Trilju (nadležnom za teritorij grada Trilja i dio Općine Otok) u knjige su 2019. upisana 424 novorođena djeteta, od čega u Sinju 344, a u Trilju njih 80. Od upisanih u Sinju, u splitskom rodilištu na svijet je došlo 316 beba, te još 76 djevojčica i dječaka koji su zatim upisani u matične knjige u Trilju.

Zašto je rapidno smanjen broj poroda u sinjskom rodilištu u korist splitske bolnice? Odgovor je u izboru samih rodilja. U Sinju, istina, imaju kvalitetne ginekologe i predane primalje, imaju uredne sobe s krevetima, ali tu je kraj uvjetima.

U slučaju bilo kakve ozbiljnije komplikacije tijekom samog poroda, kada je za spašavanje žene i(li) djeteta potrebna zahtjevnija intervencija, pa i ona kirurška, jedini je izlaz riskantni sanitetski prijevoz rodilje do rodilišta u Splitu. Znajući za to, najveći broj trudnica unaprijed se odlučuje za porod u Splitu, ali i sve one koje planiraju roditi u Sinju, a kod kojih su prisutne i najmanje naznake da bi pri rađanju mogle imati bilo kakvih komplikacija, liječnici specijalisti upućuju splitskim kolegama.

I dok se u sinjskom rodilištu i općenito broj porođaja stalno smanjuje, jedan podatak iz 2019. godine predstavlja tračak demografske nade. U matičnim uredima u Sinju i Trilju upisano je 56 novorođenčadi više nego godinu prije. Je li to godina koja pokazuje samo jednokratan preokret u negativnim trendovima ili je doista riječ o zaustavljanju bijele kuge, pokazat će vrijeme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. rujan 2020 01:45