Dan Općine Vir - Veliki uspjeh malog mista

Od dobivanja statusa općine početkom devedesetih do danas, a naročito tijekom posljednjih 15 godina, otok Vir je praktički od seoske zajednice izrastao u gradsku sredinu te turistički, demografski, komunalni i infrastrukturni fenomen Republike Hrvatske.

U subotnje jutro 29. kolovoza Viranin Ignacio Radović neće navući bijelu košulju i ulaštiti svečane crne cipele. Neće uraditi ono što je posljednjih šest ili sedam godina uobičajeno radio na blagdan Glavosjeka svetoga Ivana Krstitelja, kada bi se pridružio Viranima u tradicionalnoj jutarnjoj procesiji od kolišta do kolišta. Radović bi tada na procesiji nosio raspelo, jer se 29. kolovoza na Viru slavi sveti Ivan i Dan Općine Vir, a ovaj nekadašnji virski vijećnik tu je čast rado izvršavao. Ove će se subote Dan Općine Vir i blagdan Glavosjeka svetog Ivana Krstitelja proslaviti u znaku sigurnosti i poštovanja epidemioloških pravila, odnosno s jutarnjom budnicom limene glazbe iz Stankovaca, svečanom sjednicom Općinskog vijeća na otvorenomu i uobičajenim vatrometom. Neće biti velikog slavlja, glazbenog koncerta niti masovnog okupljanja, ali virski se domaćini svejedno užurbano pripremaju kako bi pečenom janjetinom i kolačima, po starom običaju, dočekali rodbinu i goste. Sveti Ivan je najveća virska fešta kada se slavi nebeski zaštitnik virske općine, kao i činjenica da je od dobivanja statusa općine do danas, a naročito intenzivno posljednjih petnaestak godina, otok Vir od seoske zajednice postao urbanizirana sredina.

Postao je zapravo i više od toga: sinonim u Republici Hrvatskoj za turističku destinaciju, mjesto demografskog rasta bez sličnog nacionalnog primjera, jedinica lokalne samouprave s najrazvijenijom i najšire obuhvaćenom socijalnom politikom u Hrvata, odnosno otok silovitog komunalnog uzleta koji vlastitim snagama koji podiže jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj – oko milijardu kuna vrijednu virsku vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Bivši virski vijećnik Radović s gotovo puna četiri odrađena mandata, procese na potpunoj preobrazbi otoka pratio je od prvog dana.
- Vir je nekad bio seoska zajednica bez infrastrukture, a danas je praktički poput bilo koje gradske sredine. Posljednjih 15 godina napravljeno je zaista mnogo. Od Vira smo napravili grad - kaže Radović koji s puno ponosa gleda na to razdoblje.
- Iako su vodovod i kanalizacija nesumnjivo najvažniji projekt za sve stanovnike otoka, meni je osobno najljepša činjenica da je Vir danas pravo turističko mjesto. Prije 15 ili 20 godina za nas nitko u Hrvatskoj nije čuo, osim po isforsiranoj i pretjeranoj slici urbanističkog nereda, a danas svi znaju kako je Vir po noćenjima destinacija broj jedan u Hrvatskoj. Do toga smo došli teškim radom ostvarujući viziju razvoja i kompletnim uređenjem otoka - ističe Radović. U zapažanju ovog nekadašnjeg virskog vijećnika krije se zapravo vrlo jednostavan odgovor na ključno pitanje: kako se razvoj dogodio i kako je uopće ostvariv u relativno kratkom vremenu i sa sredstvima koje lokalnoj samoupravi u značajnoj mjeri proguta država? Kako je, dakle, mali otok postao velika hrvatska priča o uspjehu te turistički, demografski, komunalni i infrastrukturni fenomen Republike Hrvatske? Petnaestak godina nakon početka tog procesa, načelnik Općine Vir Kristijan Kapović koji je i pokrenuo lijepu virsku priču, nesumnjivo uživa u trenutku, ali pogled usmjerava i na budućnost.    

- Mogu kazati kako smo uspjeli. Nismo pretenciozni u toj procjeni, ali niti lažno skromni. U desetljeće i pol razvoja otoka Vira uložili smo ogroman trud i uglavnom vlastita sredstva te napravili velike stvari za naš otok. No moramo biti realni pa kazati kako je to tek početak našeg puta. Vir je danas elita turistička destinacija, sutra će biti grad i potpuno urbanizirana sredina, a dotad nas čeka još puno posla. Moramo završiti projekt izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku, urediti obalnu šetnicu i rivijeru, izgraditi luksuzni hotel s kongresnim centrom, turistički kamp, podignuti marinu, urediti centralni trg, izgraditi osnovnu školu s dvoranom i komunalno opremiti i urediti sve plaže na otoku Viru. Tada ćemo zaista imati vrhunsku opremljenost i uređenost mjesta, odnosno od destinacije s tri zvjezdice postat ćemo destinacija s četiri zvjezdice - najavljuje načelnik Kapović sljedeće korake i projekte lokalne vlasti na otoku. Ti su projekti sadržani u novoj viziji turističkog, gospodarskog i komunalnog razvoja do 2030. godine, koju virska lokalna samouprava izrađuje u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, isto onako kako je sadašnje stanje infrastrukture i komunalnog uređenja bio rezultat ranijeg promišljanja razvoja. Još prije desetak godina predstavljen je master plan turističkog razvoja otoka Vira, dok su prije toga osnovana komunalna poduzeća kako bi Vir samostalno vodio velike projekte. Od situacije kada je sadašnja virska lokalna samouprava naslijedila bankrotiranu Općinu sa šest milijuna kuna duga i komunalna poduzeća u rasulu, početkom dvijetisućitih, došlo se do stvarnosti u kojoj virska općinska vodovodna tvrtka aplicira za EU sredstva u projektu vrijednom 930 milijuna kuna, dok je jedan projekt od gotovo pola milijarde kuna već realizirala i uspješno ga vodi za susjednu aglomeraciju Nin-Privlaka-Vrsi. Od tog početnog stanja s dugovima i naslijeđenim krahom lokalne samouprave, došlo se tijekom 15-godišnjeg razvoja do 200-tinjak stalno zaposlenih u općinskom sustavu i još njih 200 na sezonskim poslovima, odnosno do stabilnog proračuna Općine Vir od 40-ak milijuna kuna. Ili demografski primjer: početkom 1990-ih Vir je imao 862 stanovnika, a danas ih prema procjenama PU zadarske ima 4.888, ili 467 posto više nego tri desetljeća ranije. Turistička priča svima je poznata: od mjesta s oko 300 tisuća godišnjih noćenja, uglavnom vikendaša, Vir je došao do statusa šampiona hrvatskog turizma, koji je već pet godina u top 10 domaćih turističkih destinacija i deset godina najbolji u Zadarskoj županiji s rekordnih 2,6 milijuna noćenja u 2019. godini. Pola od te impresivne brojke ostvarili su strani turisti.  
- Naš prostor želimo učiniti dostojnim za život i privlačnim za sve goste i posjetitelje otoka. Sve te činjenice o demografskom rastu na otoku i bujanju života, gradnji vrtića i škole, komunalnom razvoju i projektu od milijardu kuna, odnosno brizi za svakog čovjeka u okviru našeg socijalnog programa koji je najbolji u Hrvatskoj, zapravo govore kako nismo samo puki svjedoci buduće povijesti, već smo stvaratelji bolje sadašnjosti. Nema razvoja bez ljudi, kao što taj razvoj mora biti usmjeren na dobrobit svih ljudi - poruka je virskog načelnika. Tako je posljednjih 15 godina jedno malo dalmatinsko misto, otok povezan kopnom s mostom i općina na rubnom sjeverozapadnom položaju Zadarske županije, postalo velika priča. Vir je najuspješnije mjesto u Hrvatskoj po rastu stanovništva i demografskim pokazateljima, a najbolji je i po rastu broja korisnika dječjeg vrtića i učenika u osnovnoj školi. Nadalje, Općina Vir ima najveća socijalna davanja u Republici Hrvatskoj prema svim skupinama stanovništva: djeci, mladima, obiteljima, studentima, umirovljenicima, seniorima i korisnicima socijalne skrbi. Istovremeno se na Viru vode veliki infrastrukturni projekti gradnje vodovoda i kanalizacije uz višegodišnji projekt podizanja javne rasvjete i asfaltiranja svih virskih ulica i naselja, odnosno uređenja i komunalnog opremanja svih plaža. A to je tek početak puta zacrtanog prije 15 godina.

Šampioni pronatalitetne politike: 372 tisuće kuna za peto dijete
Iako su nepovoljna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj dugog trajanja i danas gotovo opća slika svih općina i gradova, fenomen demografskog rasta otoka Vira izuzetak je koji potvrđuje pravilo. Do njega je došlo u dva navrata; tijekom 1990-ih kada se u ratnim vremenima i prvim poratnim okolnostima značajan broj stanovnika iz kontinentalne Hrvatske te Bosne i Hercegovine trajno naselio na otok, odnosno nakon 2000-ih kada je Vir s novom komunalnom, socijalnom i gospodarskom paradigmom započeo s provedbom milenijskog projekta izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže. Uspostava socijalne politike i demografskih mjera uz građenje identiteta turističke destinacije sadržane u Strategiji razvoja otoka Vira, bili su dodatna vrijednost tim procesima.
Paralelno s komunalnim razvojem, dotad nezabilježenim u suvremenoj i starijoj prošlosti otoka, Općina Vir se – također trajno - opredijelila za model izgradnje socijalno usmjerene sredine i poticanja obrazovanja, izvrsnosti i zapošljavanja. Ako se u 90-ima prošlog stoljeća na otok Vir njegovo novo stanovništvo doseljavalo jer je moralo uslijed ratnih zbivanja, u 2000-ima taj je proces poprimio drukčiji karakter. Komunalna izgradnja, snažna i dosljedna socijalna politika usmjerena na mlade, obitelji te starije i nemoćne osobe, kao i turističko brendiranje otoka i njegov današnji elitni turistički status u Republici Hrvatskoj, privukli su na Vir znatan broj mladih obitelji iz cijele Hrvatske, ali i Austrije, Mađarske, Slovenije ili Njemačke. Taj su proces također slijedili i brojni umirovljenici iz cijele Europe, pa čak i oni iz Nizozemske, Finske, Švedske i Francuske, dok su istovremeno na propulzivnom i turistički usmjerenom otoku svoje poslovne prilike prepoznali mnogi Slovaci, Česi, Poljaci, Austrijanci, Slovenci, Nijemci, Mađari i brojni drugi.
Krajem 1980-ih Viranima je prijetilo potpuno iseljavanje, izumiranje i postupni nestanak, ali je potom uslijedila spomenuta demografska eksplozija bez sličnog primjera u Republici Hrvatskoj. Godine 1961. Vir je imao 1.120 stanovnika, potom je 1991. imao svega 860 stanovnika s depopulacijom i padom od 29,9 posto, ali je 2001. imao značajno većih 1.608 stanovnika s rastom 86,5 posto u odnosu na desetljeće ranije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na Viru je bilo 3.032 stanovnika otoka s rastom od 88 posto unutar deset godina, a danas ih prema podacima iz svibnja 2020. godine ima 4.888. Ukupno je od 1991. godine (862 stanovnika) do svibnja 2020. godine (4.888 stanovnika) tijekom 29 godina stanovništvo na otoku zabilježilo fantastičan rast od 467 posto!
U najvećoj mjeri taj je rast sada uvjetovan dobrim i sve boljim životnim okolnostima na otoku te demografskoj politici Općine Vir koja je pionir i predvodnik u Hrvatskoj. Tako sve obitelji na otoku potpuno besplatno koriste usluge dječjeg vrtića, dok osnovnoškolski učenici imaju besplatnu školsku marendu, prijevoz (660 kuna po učeniku) i općinsku potporu za kupovinu udžbenika i školske opreme u vrijednosti 2.500 kuna. Isto vrijedi i za virske srednjoškolce koji nastavu pohađaju u zadarskim školama, dok su svi studenti s otoka Vira, bez iznimke, stipendirani s 1.500 kuna, odnosno s 2.000 kuna mjesečno ukoliko prolaze odličnim uspjehom. Potpore za novorođene još su veće: za prvo dijete Općina Vir roditeljima daje 12.000 kuna, odnosno dodatnih 12.000 kuna za svako sljedeće, ili u kumulativnom iznosu 372.000 kuna za peto dijete.

U općinskom sustavu pripravnička plaća je 5.700 kuna
Mjere Općine Vir unutar opće demografske slike otoka proizvele su konkretne rezultate: prema Državnom zavodu za statistiku Vir je unutar posljednjeg petogodišnjeg promatranog perioda (2011. – 2016.) imao najveći porast broja osnovnoškolaca, i to za čak 24 posto, a značaj ovog podatka najbolje se može razumjeti s podacima iz 2017., 2018. i 2019. godine koji su rast dodatno podignuli na 28,7 posto. U tom je periodu broj virskih osnovnoškolskih učenika porastao sa 136 na 169, odnosno 175, a danas je ponovno veći za 10-ak novih učenika. Broj djece u virskom vrtiću također je drastično porastao s početnih 17 na današnjih više od 80. Sve su to osnovni pokazatelji uspješnosti socijalne politike i demografskih mjera provođenih od 2003. godine, kao i nekih drugih mjera, poput pripravničke plaće od 5.700 kuna za sve mlade zaposlenike općinskog sustava, što je ponovno presedanski primjer u Republici Hrvatskoj. Zbog svih tih razloga Općina Vira gradit će novu veliku zgradu osnovne škole na Viru sa sportskom dvoranom i svim drugim sadržajima.  

Vir brine o umirovljenicima i nezaposlenima
Općina Vir isplaćuje jednokratne materijalne potpore dva puta godišnje umirovljenicima, nezaposlenima, starijima od 65 godina i korisnicima Centra za socijalnu skrb u pojedinačnom iznosu od 500 kuna (ukupno 1.000 kuna), što na godišnjoj razini iznosi preko 800.000 kuna. Jednokratne potpore isplaćuju se i ugroženim kategorijama; teškim bolesnicima ili samohranim roditeljima u vidu mjesečne naknade, odnosno dodatka na mirovine koje su ispod 1.500 kuna. Osiguran je besplatni javni prijevoz učenicima, invalidima i umirovljenicima. Generalno u programu Vir brine i socijalno-društvenih potpora, Općina Vir je u posljednjih 15 godina iz proračuna izdvojila više od 50.000.000 kuna.

Milenijski projekt gradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira
Sa završetkom radova u dijelu virskog naselja Prezida koji su se protegnuli duboko u drugu polovicu srpnja, radovi na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži otoka Vira privremeno su završeni i obustavljeni do početka jeseni. Općinsko poduzeće Vodovod Vir – kao investitor ovog milenijskog virskog projekta – dotad intenzivira administrativni dio poslova kako bi do listopada na adresu ove vodovodne tvrtke došle preostale četiri građevinske dozvole (dosad dobiveno 11 dozvola od ukupno 15), s kojima će se papirnato kompletirati cjelokupni projekt. Drugim riječima, vrlo skoro može se očekivati kako će virski projekt vode i odvodnje, osim onog dijela koji je već realiziran ili je u procesu izgradnje, biti upućen prvo prema Hrvatskim vodama, a potom i prema EU fondovima.
U posljednjem ljetnom zahvatu postavljeni su vodomjeri u više ulica naselja Miljkovica, dok su se u naselju Prezida odradili priključci. Sveukupno je riječ o 1.467 dosad priključenih objekata ili 2.809 izvedenih priključaka na vodovod i kanalizaciju u naseljima Centar, Radovanjica, Miljkovica, Luka te dijelu naselja Prezida. Po fazama gradnje, to izgleda ovako: u prvoj fazi izvedeno je 1.305 priključaka vode i odvodnje na 662 objekta, u drugoj fazi 1.189 priključaka na 625 kuća te u trećoj fazi 315 priključaka na 180 objekata. Ovaj period uključuje i pripremu za nastavak radova u III. fazi, odnosno jesensko izvođenje priključaka u Prezidi i otvaranje radova u novim ulicama u Miljkovici uz završetak pripreme dokumenata i kompletiranje projekta za EU fondove. Kada radovi na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži u naselju Prezida budu gotovi u svim svojim fazama izvođenja, a riječ je o projektu vrijednom 43 milijuna kuna, oko 35 posto otoka Vira bit će spojeno na virski sustav vode i odvodnje. Time će veliki infrastrukturni projekt gradnje virske vodovodne i kanalizacijske mreže ući u sljedeću i konačnu fazu. Za tu narednu fazu ovog milenijskog projekta, koja uključuje radove na svim preostalim dijelovima otoka koji još nemaju vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, općinsko komunalno poduzeće Vodovod Vir izradilo je sve idejne projekte, ishodilo lokacijske dozvole te napravilo sve glavne projekte uz dobivanje građevinskih dozvola. Napravljena je također studija izvodljivosti i pripremljen kompletan aplikacijski paket za prijavu projekta za financiranje gradnje iz EU fondova, a svi su dokumenti spremni za proceduru prema resornom ministarstvu koje će u sljedećem potezu obići teren, odnosno izvršiti nadzor projekta. Nakon toga svi papiri i dokumenti odlaze na odobrenje u Bruxelles, odnosno EU agenciji JASPERS (Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions) kao posljednjoj instanci. U sljedećim koracima, po očekivanom odobrenju JASPERS-a, pripremat će se ugovori o sufinanciranju te provesti natječaj za odabir izvođača radova na projektu. Iako su svi ovi koraci realni i opipljivi, zahtijevat će zbog procedure određeno vrijeme.
Procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 930 milijuna kuna uključujući PDV, ali kako je riječ o procijenjenim troškovima, precizna vrijednost projekta znat će se tek nakon procesa javnih nabava. Općina Vir najvjerojatnije će u projektu financijski sudjelovati s 9,4 posto, Hrvatske vode i resorno ministarstvo s 20,6 posto, a Europska unija s 70 posto. Ovo je zapravo omjer participiranja u sredstvima u financijskom trokutu između EU-a, ministarstva RH i jedinica lokalne samouprave, koji vrijedi za projekt susjedne aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, no nije riječ o definitivnom odnosu. Nakon 2023. godine ulazi se u novo programsko razdoblje koje će donijeti neke nove uvjete financiranja.
Iako su dobar dio posla odradila razna resorna ministarstva koja su tijekom godina mijenjala imena te državna tvrtka Hrvatske vode, cijeli je virski projekt operativno dosad bio oslonjen na financijsku moć Općine Vir, tvrtku Vodovod Vir sa 17 djelatnika uključujući pet inženjera, tajnicu poduzeća i 11 ljudi na terenu, potom na zadarsku Vodoinstalaciju kao izvođača radova i doprinos zadarskog Vodovoda koji je izgradnjom zapadnog magistralnog cjevovoda stvorio preduvjete za gradnju mreže na Viru. U konačnici će se dosadašnje brojke vode i kanalizacije na otoku povećati za dodatnih 134 kilometra kanalizacijskog i 126 kilometara vodovodnog cjevovoda, 16 crpnih stanica raspoređenih po cijelom otoku, uređaj za pročišćavanje, dva hidrobloka te podmorski ispust dužine 1.922 metara.

U vodovod i kanalizaciju dosad uloženo 150 milijuna kuna
Vodovod Vir osnovan je 2003. godine, ali pravi početak rada ove općinske tvrtke počinje dvije godine kasnije kada je direktor Hrvoje Bašić preuzeo tvrtku, potom izradio projekte te intenzivirao poslove na pripremi i izvođenju prvih radova u 2009. godini. Otad je vodovodna i kanalizacijska mreža došla u naselja Centar, Radovanjicu, Luku, Miljkovicu i sada Prezidu. Riječ je o postavljenih 50-ak kilometara kanalizacijske i vodovodne mreže te više od 2.800 izvedenih priključaka na vodu i kanalizaciju, što je veliki komunalni zahvat u koji je dosad uloženo 150 milijuna kuna.

Vir predvodi hrvatsku turističku elitu  
Prije 15 godina s novim načelnikom Općine Vir Kristijanom Kapovićem te njegovom koalicijskom otočnom vladom i općinskom upravom, prvi je put promovirana ideja turističkog razvoja otoka Vira. Ono što je tada bila ideja ubrzo implementirana u master plan turističkog razvoja, kasnije je postala stvarnost. S više od 20 posto rasta u noćenjima i dolascima kada su ostvarene rekordne brojke od 2,6 milijuna noćenja i 155 tisuća turističkih dolazaka te trenutno (1,6 milijuna u kolovozu) najvećom brojkom noćenja u Hrvatskoj u sezoni koju je najvećim dijelom obilježila kriza uzrokovana koronavirusom, Vir se potvrdio kao elitna turistička destinacija koja je svoj status stvarala vlastitom pameću i snagama, bez podrške ili pomoći Hrvatske turističke zajednice. Od ideje do statusa hrvatskog turističkog šampiona, Vir je u novu turističku stvarnost otoka pionirski utkao mnoge projekte; cjelogodišnji turizam ili program 365 sa 60-ak godišnjih događaja i manifestacija, preuređenje starog virskog svjetionika u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica, prvi takav na Jadranu, potom promociju ronilačkih aktivnosti i spektakl obaranja Guinnessovog rekorda u ronjenju na dah u Viru, cikloturizam i biciklističke utrke, atletske maratonske utrke i nacionalna prvenstva u olimpijskom triatlonu, hrvatska finala međunarodnog City Games natjecanja te spektakularno Virsko ljeto na kojemu su nastupale sve najveće zvijezde Hrvatske i cijele regije. Vir je nadalje poznat po urnebesnoj karnevalskoj manifestaciji i raskošnom adventskom programu za koji je nagrađen prestižnom Simply the Best nagradom Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia, a nagradu za doprinos hrvatskom turizmu prošle je godine dobio od Večernjeg lista i Hrvatske gospodarske komore.
Kako bi što uspješnije provela sadržaj strateškog dokumenta turističkog razvoja otoka, Općina Vir je vizionarski još prije 13 godina osnovala destinacijsku menadžment kompaniju Vir turizam s turističkom agencijom. Za svoj predani rad na promociji i brendiranju destinacije, Vir turizam je prije dvije godine nagrađen Zlatnim Interstasom na jubilarnom 25. izdanju međunarodne smotre turizma, filma i krajobraza u Solinu. Zato se na Viru ne može govoriti o sezonalnosti, jer je turistička aktivnost živa u svakom dijelu godine, tako da se samo u periodu predsezone i posezone ostvaruje više od 800 tisuća noćenja domaćih i stranih gostiju. Vir je istovremeno najtraženija destinacija na Jadranu za kupovinu kuća i zemljišta, pa je jasno kako je takav nekretninski turizam sa srodnim ili uz turizam vezanim djelatnostima – ugostiteljstvo, graditeljstvo, trgovina, obrti – na otoku postao glavna gospodarska grana, koja je žilavost i otpornost pokazala i u godini koronavirusa. Na Viru je registrirano 248 obrtnika i tvrtki, što je povijesni rezultat za otok Vir, kao i 323 poslovna objekta čija se ukupna brojka neprekidno povećava. Najveći broj objekata turističke namjene na Viru ima tri zvjezdice – njih 936 s 1.832 smještajne jedinice, odnosno 5.673 kreveta s 2.257 dodatnih kreveta – od ukupno 1.900 objekata komercijalnog smještaja s 3.834 smještajnih jedinica ili 11.824 kreveta i 4.072 dodatna kreveta. Od gotovo dvije tisuće turističkih profesionalaca na Viru, njih gotovo polovica su stranci, odnosno riječ je o vlasnicima turističkih objekata i tvrtki koje posluju na Viru.   

Noćenja rasla preko 800 posto posljednjih 16 godina
Noćenja na Viru 2003. godine: 291,8 tisuća.
Noćenja na Viru 2005. godine: 425,9 tisuća.
Noćenja na Viru 2009. godine: 620,7 tisuća.
Noćenja na Viru 2011. godine: 910,1 tisuća.
Noćenja na Viru 2012. godine: 1,05 milijuna.
Noćenja na Viru 2014. godine: 1,39 milijuna.
Noćenja na Viru 2017. godine: 2,07 milijuna.
Noćenja na Viru 2018. godine: 2, 52 milijuna.
Noćenja na Viru 2019. godine: 2,64 milijuna.
Dolasci na Vir 2003. godine: 26,3 tisuća.
Dolasci na Vir 2007. godine: 59,2 tisuća.
Dolasci na Vir 2014. godine: 112,9 tisuća.
Dolasci na Vir 2017. godine: 124,3 tisuća.
Dolasci na Vir 2018. godine: 155,1 tisuća.
Dolasci na Vir 2019. godine: 154,1 tisuća.

Uređeno 13 kilometara plaža na otoku
Na otoku Vir uređeno je više od 13 kilometara plaža koje se redovno godišnje održavaju i poboljšavaju. U moru su na cijeloj dužini plažne obale uoči sezone postavljene zaštitne ograde za kupače, dok su plaže opremljene klupama, kamenim kantama za otpatke i tipskim kantama za razvrstavanje otpada. Na glavnoj virskoj plaži uz šetnicu Jadro dužine oko 2 kilometra, postavljeni su plažni objekti (beach barovi), tuševi i kabine za presvlačenje. Takav će visoki standard uskoro imati sve plaže na otoku.

Asfaltirano 300 kilometara prometnica
Posljednjih 10 godina postavljeno je preko 30.000 metara kabela i 2.300 rasvjetnih tijela na području otoka. Asfaltirano je više od 1.000.000 m² cesta na otoku, odnosno preko 300 kilometara prometnica. Na Viru je trenutno u izvođenju projekt modernizacije rasvjetnih tijela kojim će rasvjetna tijela biti zamijenjena novim ekološki prihvatljivim standardom LED rasvjete. S novom i ranije postavljenom rasvjetnom, na otoku je trenutno 80 kilometara ulica i cesta pokriveno javnom rasvjetom.

U općinskom sustavu 200 radnih mjesta
Na otoku javno djeluju općinska poduzeća Čisti otok, Vodovod Vir, Vir održavanje, Vir turizam, Virsko komunalno gospodarstvo i Vir zaštita te ustanove Dječji vrtić Smješko i Turistička zajednica Općine Vir. Unutar tog sustava postoji 200 stalnih radnih mjesta (40-ak visokoobrazovanih mlađih kadrova) te još dodatnih 200 sezonskih radnih mjesta. Djelatnici u općinskom sustavu imaju za 25 posto veće plaće od nacionalnog prosjeka, a dobivaju još božićnice (2.500 kuna), uskrsnice (2.500 kuna), regres (2.500 kuna) i nagradnu 13. plaću (5.000 kuna) te topli obrok i dar za djecu u vrijednosti 300 kuna. Početna pripravnička plaća za zaposlenike općinskog sustava višestruko je veća od one u Republici Hrvatskoj te iznosi 5.700 kuna.