StoryEditor
Obalajadranske noćne more

Veliki bijeli morski pas napao je 1974. kod Omiša Nijemca, rastrgao mu je nogu i ubio ga, a ne tako davno pokraj Visa teško je ozlijedio Slovenca, jedva se spasio....

17. veljače 2022. - 23:02

Nakon skoro 60 godina u Australiji je u srijedu došlo do fatalnog napada morskog psa na čovjeka koji je raskomadan. Riječ je o Simonu Nellistu (35), britanskom instruktoru ronjenja koji je trenirao za maraton. Strašna smrt dogodila se na jugoistoku Sydneyja, a glasnogovornik hitne pomoći rekao je za Guardian kako nisu mogli pomoći plivaču:

"Nažalost, osoba je zadobila katastrofalne ozljede i bolničari nisu mogli ništa učiniti". Jedan je svjedok rekao kako je morski pas plivača posve rastrgao te da je krv nesretne žrtve obojila okolnu vodu u crveno. Napad je trajao svega nekoliko sekundi. The Sydney Morning Herald izvijestio je kako se radi o prvom smrtonosnom napadu morskog psa u Sydneyju od 1963. godine. Plaže u Sydneyju su zatvorene, a dronovima se ispituje je li morski pas još uvijek u tom području.

image
Velika bijela psina

Kod nas su napadi morskih pasa na ljude iznimna rijetkost, a dosad ih je sa smrtnim posljedicama bilo ukupno šest.

- Neobično je da su sve te žrtve, čije je ranjavanje imalo fatalne posljedice po život bili stranci. Ni jedan Hrvat nije poginuo od napada morskog psa. Ja se znam našaliti pa na kongresima reći kako je kod nas potrebno plivati s domovnicom – veli nam vodeći hrvatski stručnjak za morske pse dr. sc. Alen Soldo sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i supredsjedatelj grupe znanstvenika specijalista za morske pse pri Međunarodnom savezu za očuvanje prirode (IUCN).

Zadnja osoba koja je smrtno stradala od napada morskog psa u Hrvatskoj je 21-godišnjeg Nijemac Rolf Schneider kojega je veliki bijeli pas napao 10. kolovoza 1974., u Lokvi Rogoznici kod Omiša. U pomoć mu je priskočio Talijan Vittorio Solinghi. On je mladića izvukao na obalu, no Schneider je ostao bez dijela noge i na plaži je iskrvario.

Od tada je zabilježen još samo napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka kod Visa blizu uvale Stončice, 2008. godine. Morski pas ga je zgrabio za lijevu nogu i gotovo ju odgrizao. Do kosti mu je rastrgao mišić potkoljenice, teško ozlijedio arteriju i živce koji drže i pokreću stopalo. Pesek je bio vojni specijalac i instruktor ronjenja Slovenske vojske. Nakon napada je ostao doživotni invalid, a živu glavu spasio mu je hitni helikopterski prijevoz sa Visa u KBC Split, gdje je operiran. Pesek je oko Visa ronio s podvodnom puškom, a morskog psa je vjerojatno privukla krv ribe koju je imao zakačenu o pojas.

image
Alen Soldo
Božidar Vukičević/Cropix

Prof. Alen Soldo za Slobodnu Dalmaciju naglašava kako ljudi nisu uopće primamljiv plijen velikoj bijeloj psini. Najčešće se napadi dogode zbog greške jer psi osjete krv od ulovljene ribe, a ima slučajeva kad ronioci žele dodirnuti psa, povlače ga za rep, a onda to kobno završi.

„Pas ugrize i ne želi rastrgati čovjeka, međutim kako se radi o velikoj psini, dosta je i zagriz da osoba iskrvari ako mu se odmah ne pruži pomoć, napominje Soldo.

Ludi za tunom 

Velike bijele psine u Jadranu su lude za tunom, pa najčešće zbog nje zalaze i do priobalja. Soldo podsjeća da je 70-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj državi došlo do masovnog izlova tune, te da se lov iz priobalnoga dijela pomaknuo prema otvorenom Jadranu. 

 - Mi smo 2000. godine objavili znanstveni rad gdje smo zaključili kako će vjerojatno sljedeći nalazi velike bijele psine biti povezani s tunama na otvorenom moru. I tako je i bilo. Međutim, u zadnjih par godina lovostaj tune je dosta dugačak i psi u potrazi za hranom češće navrate u priobalje. Ali, ponavljam, nismo zabilježili ni jedan incident s ljudima još od 2008. i napada na slovenskog ronioca – ističe naš sugovornik.

U našem moru ima 28 vrsta morskih pasa koje stalno tu žive ili periodično zalaze.

„S time da ima nekoliko vrsta koje nismo vidjeli desetljećima pa se pretpostavlja da su možda i izumrle u Jadranu. Od svih tih vrsta postoje samo tri potencijalno opasne. To su velika bijela psina, potom atlantska psina koja obitava isključivo na otvorenom moru pa i ne možemo reći da je opasnost i psina dugonosa koje desetljećima nije bilo u Jadranu da bi se zadnjih nekoliko godina počela pojavljivati ponovo, ali gotovo isključivo u južnom dijelu. U svijetu nema puno zabilježenih napada te psine koji su bili neprovocirani – kaže Soldo.

image
Morski pas snimljen na Bahamima

 Često se spominje kako morski psi dođu za kruzerima, no Soldo odbacuje takva naklapanja nazivajući ih urbanom legendom.

Stručnjak upozorava i kako se populacija morskih pasa u svijetu stalno smanjuje.

„Oni spadaju u hrskavične ribe kao i raže, i najugroženije su vrste na svijetu. Na vrhu su hranidbenog lanca i njihove biološko-ekološke karakteristike im ne dozvoljavaju brzu obnovu i razvoj. Znamo da manji primjerci često završavaju u loncu, a 16 vrsta je strogo zaštićeno u hrvatskom Jadranu. U zaštiti morskih pasa Hrvatska je među prvima u svijetu – zaključuje dr. Soldo. 

Sporo rastu i kasno spolno sazrijevaju

U ukupnom broju ribljih vrsta morskih pasa je manje od 5 posto. Oni su drevne vrste, prvi put se pojavljuju prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina ostaju praktički nepromijenjeni. Trenutno je poznato otprilike 370 vrsta morskih pasa, od kojih je 80 vrsta ugroženo. Svim morskim psima zajednički su spori rast, kasno spolno sazrijevanje, dug životni vijek i niska stopa reprodukcije, što ih čini izrazito osjetljivima na antropogene faktore, naročito ribolovni pritisak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. ožujak 2022 23:49