StoryEditor
Obalapogođeni mjerama

Ugostitelji se žale da je pred njima crna zima: Ako se moraju nositi maske, 70 posto ljudi neće u kafiće! Stožer još traži od nas da glumimo zaštitare

16. listopada 2020. - 07:37
Oni koji imaju prostor u svojem vlasništvu, ili im je podnošljiv najam, uz pomoć ovih mjera moći će nekako ostati otvoreni, ali tih je jako maloTonći PlazibatIlustracija/Cropix

Nacionalni stožer donio je odluku kojom se propisuje nošenje maske u zatvorenim prostorima, a kako će se ona odraziti na poslovanje ugostitelja, posebno na krajnjem jugu, gdje se posljedice korona-krize najviše osjete, otkriva predsjednik Udruge dubrovačkih ugostitelja, i sam ugostitelj, Ante Vlašić.

– Odluka još nije počela utjecati na poslovanje, ali provedena je online anketa u kojoj je više od 70 posto ispitanika izjavilo da ako budu morali nositi maske u kafićima i ugostiteljskim objektima, više neće dolaziti. Ne možemo protiv odluka, zakonskih regulativa. Vidjet ćemo što će biti, zabrinuti smo, ali, nažalost, ne možemo ništa protiv odluka koje donese Stožer. Mi ugostitelji imali smo svoje prijedloge, ali nekad ih prihvate, a nekad odbace.

Ni educirani ni spremni

Naša je zemlja do ove zadnje odluke bila jedna od "najopuštenijih" u Europi, s najmanje restrikcija. S tim da mi i dalje mislimo da mi nismo nikakav problem, da ugostiteljstvo zaista nije nikakav problem, osim par situacija koje su se dogodile na nekim svadbama i u nekim noćnim klubovima u samom početku, kad se stvari još nisu dobro posložile. Svjedoci smo da se puno više ljudi okuplja u ogromnom broju vani na ulicama nego u ugostiteljskim objektima jer ti ljudi moraju otići – ističe Ante Vlašić, prvi čovjek dubrovačkih ugostitelja.

No, uz obavezno nošenje maske stigla je i najava kažnjavanja tvrtki, pravnih osoba, kaznama između 20 i 70 tisuća kuna.

– To je nama najveći problem u svemu ovome što se tiče donošenja odluka, jer se tom odlukom ugostitelje stavlja u poziciju represivnog aparata, a mi to nismo. Mi smo prvenstveno ugostitelji i mi bismo sad trebali odbiti pružiti uslugu nekome tko odbije nositi masku ili je nema?! To se protivi našim standardima, to se protivi našoj djelatnosti, to je isto kao da liječnik nekome odbije pružiti uslugu. Nas se zaista mora izbaciti iz bilo kakvih jednadžbi represivnog aparata.

Postoje silne inspekcije, postoji civilna zaštita, policija, postoje represivna tijela koja bi to trebala provoditi, ne mi! Mi nismo niti educirani niti spremni, jer što ako se, recimo, dogodi situacija da nekoga zamolimo da izađe van i taj netko bude malo rastrojen pa napadne?! Na koji ćemo se način braniti? Što ćemo učiniti u tom trenutku? Moramo sad uvoditi zaštitarske službe koje bi to provodile? To niti možemo financirati, ionako su nam drastično skresani kapaciteti, prihodi su nevjerojatno pali, sad bismo još trebali i taj dio provoditi?! Taj dio nije dobro formuliran, nadam se, kao što je rekao gospodin Krunoslav Capak, da se stvari mogu revidirati, da se mogu promijeniti ad hoc, iskreno se nadam da će se i taj dio iz odluke revidirati – mišljenja je Vlašić.

Informaciju kako je 80 posto dubrovačkih ugostitelja u kolovozu ostvarilo više od 40 posto prometa u odnosu na lani, i kako zbog toga nemaju pravo na državne mjere, Vlašić demantira.

Područje posebne skrbi

– Imaju pravo, ali na smanjene mjere. To nije točan podatak. Nema šanse, možete pogledati po HZZO-u koliko je isplaćeno mjera. Nitko od kolega koji su izvan Grada nije radio više od 25 posto u kolovozu! U Gradu je jedan moj kolega radio 42 posto u odnosu na prošlu godinu i njemu su mjere smanjene s 4000 na 2000 kuna za jedan mjesec, no već idući mjesec promet se spustio znatno ispod toga. To se može vidjeti po mjerama koje su uplaćene u srpnju i kolovozu, tu nema velike razlike u broju zaposlenih, ali moguće je vidjeti koliko je mjera odobreno. To znači da bi i mjera trebalo biti 80 posto manje, što sigurno nije.

Također, napravljena je pogreška – ali to se nikome ne može uzeti za zlo jer nitko nije znao što će se događati i koliko će ovo dugo trajati – time što se potpore daju na temelju mjesečnog prihoda. Neke su tvrtke u kolovozu imale 40 posto, ali na godišnjoj će razini imati manje od 10 posto prihoda. I one će morati isplatiti plaću u određenom trenutku, oni su morali platiti bez obzira na to što u tom periodu taj novac neće zadržati niti ga mogu pospremiti u džep, nego će ga jednostavno potrošiti do kraja godine, kad ne bude prihoda – objašnjava Vlašić.

Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik neprestano podcrtava specifičnost situacije na krajnjem jugu i apelira da se Dubrovnik definira kao područje posebne države skrbi.

– Nama nije isto kao nekome u Istri, nama nikako nije isto kao nekome na sjeveru Hrvatske, nikako! Mi smo isključivo sezonska, avionska destinacija koja jednostavno nije imala aviona, destinacija u koju dolazi određena skupina turista, turisti određene nacionalnosti koji ove godine nisu mogli putovati. Mi nismo mogli izvući dovoljno novca da se možemo pokriti do kraja godine.

Vladine mjere zaista jesu pomogle i bile su spas, da ih nije bilo, mislim da bi svi zatvorili, mislim da ove godine niti jedan lokal ne bi bio otvoren u Gradu. Grad bi bio "grad duhova", ne bismo bili u stanju odraditi baš ništa u sezoni. Ali, pazite, mi smo kroz poreze koje smo uplatili vratili dvaput više novca, mislim čak dva i pol puta više od onoga što je nama država dala za te mjere. Tako je država automatski profitirala s porezom, mislim da je dobila natrag nekih 2,5 milijardi kuna kroz PDV koji smo ostvarili, a ne bismo ih ostvarili da nije bilo tih mjera za zapošljavanje. To govorim na nacionalnoj razini, a ovdje u Dubrovniku mislim da će biti gusto, mislim da će zaista biti gusto. Smatram da su ljudi eventualne zalihe koje su imali potrošili do krajnjih granica – uvjeren je Vlašić.

Hotel po hotel u Dubrovniku ili je već zatvorio ili uskoro planira zatvoriti svoja vrata, a sve je više i zatvorenih ugostiteljskih objekata.

– Neki kolege koji imaju prostor u svojem vlasništvu, ili im je podnošljiv najam i imaju neke stalne goste, uz pomoć ovih mjera moći će nekako ostati otvoreni, ali tih je jako malo. Vjerujem da će u studenom biti otvorenih objekata onoliko koliko ih inače bude u siječnju ili veljači, ako ne čak i manje, a to je nekih pet posto. Zasad mislim da će najvažnija stavka, da bismo mogli preživjeti, biti osiguravanje kreditnih linija preko komercijalnih banaka uz državna jamstva ili puno veći broj kredita za likvidnost HAMAG-BICRO-a. U dosadašnjem periodu premalo ih je plasirano – upozorava Vlašić.

Predsjednica HGK-a Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić također je iznijela svoja saznanja o radu ugostitelja.

– Ono što mi znamo i ono što znam iz razgovora s ugostiteljima, da su tijekom kolovoza, onih desetak, petnaestak dana kad se turizam uopće dogodio prije novog zatvaranja granica, bili u rasponu između 40 i 50 posto, ali samo za tih desetak, petnaestak dana. A u srpnju je to bilo daleko od toga postotka, a da ne govorimo za ove ostale mjesece.

Moguće je da su na Stradunu ostvarili više od 40 posto, mada su oni samo u tom kratkom periodu bili na razini između 40 i 50 posto, ali šire od uže gradske jezgre to nije slučaj. Svi u turizmu morali su imati pad prometa od 60 posto da bi dobili potporu za zaposlene. Sad se povlače neke teme da nisu bilježili promet, no moram reći da su, prema onome što ja znam, kontrole, porezne i sve razne druge inspekcije bile na tjednoj razini, tako da baš ne vjerujem da je moglo biti nezabilježenih računa u toj mjeri da bi netko skrivao promet. U to sumnjam – navodi Trojić.

image
Predsjednica HGK-a Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić
Tonći Plazibat/cropix

Preživjeti 'crnu zimu'

Na kraju svima iznad glave lebdi pitanje kako preživjeti "crnu zimu" dok s druge srane pritišće neizvjesnost.

– Već od proljeća nekima je osnovni cilj preživjeti. Rekla bih vam da ćemo o tome govoriti na isti način i iduće dvije godine. Opet ostaje činjenica da je Dubrovnik aviodestinacija, avionske kompanije u dubokoj su krizi i neće se pronalaskom cjepiva riješiti njihov problem tog dana, njihov će problem trajati još godinu, dvije. Mi kao destinacija moramo biti svjesni da će se drugi iskopati iz problema, a mi kao aviodestinacija bit ćemo u problemima još dvije godine. Minimalno!

Teško je sada predviđati, ali zasigurno je da se aviokompanije ne mogu oporaviti tako brzo. Nemamo prometa i na to se nadovezuje još nedostatak sredstava za pokriće likvidnosti. Poslovni je sektor doista u problemu jer poslovne banke trenutno ne odobravaju kredite iz raznih razloga. HNB, HABOR i HAMAG trenutno nemaju dovoljno niti ljudskih kapaciteta niti su još financijski isprogramirali dovoljno kreditnih linija kojima bi mogli dovoljno brzo opskrbiti poslovni sektor svježim kapitalom. A to je nužno, to je preduvjet da država stvori brzi i jednostavni kapital za preživljavanje i s počekom od godinu, dvije. To je šansa za naš poslovni sektor – kaže Trojić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. listopad 2020 08:08