Klimatske promjene su otišle predaleko i više nemamo vremena za diskutiranje, vrijeme je za akciju, kazao nam je Andrea Valentini, inženjer zaštite okoliša i oceanograf, voditelj Odjela za morske i obalne numeričke prognoze u Hidrometeo i klimatskoj službi Regionalne agencije za prevenciju, okoliš i energiju talijanske regije Emilia-Romagna (Arpae-SIMC) te voditelj prekograničnog projekta AdriaClim u sklopu kojeg je u Splitu 7. i 8. lipnja u hotelu “Park” održana konferencija “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!”
Konferencija “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!” u organizaciji Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske Županije, kao jedne od partnera projekta, održala se u sklopu AdriaClim projekta financiranog iz programa Interreg Italija-Hrvatska, a koji okuplja devetnaest partnera iz Italije i Hrvatske koji se bave pronalaženjem rješenja za posljedice klimatskih promjena na obalna područja i otoke Jadranskog mora.
Glavni ciljevi konferencije bili su podizanje svijesti o utjecaju klimatskih promjena i omogućavanje stručnjacima sa sveučilišta, istraživačkih centara i centara za obuku da kreatorima politika i široj javnosti daju ažurirane informacije s dodanom vrijednošću o utjecaju klimatske promjene na Jadranskom moru.
Kroz čak deset poster-sesija na konferenciji su predstavljeni projekti i provedene prakse vezane za pitanja kako se možemo bolje prilagoditi klimatskim promjenama kako bismo se nosili s trenutnim izazovima. U poster-sesijama sudionici su istaknuli rezultate aktualnih projekata koji se bave temama konferencije: znanost o klimi, znanost o okolišu ili znanost o Zemlji.
Zaštita Jadranskog mora
Sudionici konferencije iskazali su zadovoljstvo zbog kvalitetnije razmjene znanja i iskustava. Andrea Valentini je naglasio da je to vrlo važno ne samo za projekt AdriaClim, nego i za suradnju između Hrvatske i Italije kako bi zajedničkim snagama zaštitili Jadransko more.
Među predavačima su bili renomirani znanstvenici u području klimatskih promjena i ekologije mora poput Angela Borje, glavnog istražitelja na AZTI (Španjolska) i pomoćnog profesora na Sveučilištu Kralj Abdulaziz u Saudijskoj Arabiji; Lidije Srnec, voditeljice Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u DHMZ-u; Piera Lionella, Sveučilište u Salentu; Giovannia Coppinija, Zaklada Euro mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC); Giancarla Gusmarolija, Talijanski centar za obnovu rijeka - Zaklada MedSea; Veljka Srzića s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Splita; Carla Cacciamanija, direktora Nacionalne agencije za meteorologiju i klimatologiju (ItaliaMeteo agencija); Sande Skejić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split; Chunxue Yang, oceanografkinje iz Instituta za morske znanosti Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije (CNR-ISMAR); Core Hörstmann, Mediteranski institut za oceanografiju Marseille; Giacoma Magnaboscoa, Odjel za arhitekturu i umjetnost - IUAV; Stefana Menegona, Institut za morske znanosti Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije (CNR-ISMAR); Stefanije Šestanović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split; Andree Vitlov Kurtin, Agencija za razvoj Zadarske županije - Zadra NOVA; Davidea Bonalda, znanstvenog istraživača na Institutu za morske znanosti Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije (CNR-ISMAR); Chiare Tringali, Energetska agencija regije FriuliVeneziaGiulia; Giovannija Vincentinija iz gradske uprave Padova; Kristiana Horvatha, voditelja meteoroloških istraživanja i razvoja u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), Giulie Galluccio, Zaklada Euro mediteranski centar za klimatske promjene (CMCC); Drmač Ilje, višeg znanstvenog istraživača na Energetskom institutu Hrvoje Požar u Zagrebu te Ivana Sekovskog, UNEP MAPPAP/RAC.
Sudionici konferencije su u svojim izlaganjima poručili ono što svi znamo, ali mislimo da ima vremena, da će se dogoditi drastične klimatske promjene koje će isto tako drastično utjecati na živote svih ljudi, od podizanja mora do nestašice hrane.
Pretoplo ljeto
Lidija Srnec iz DHMZ-a, Odjela za klimatologiju, upozorila je na promjene koje će se dogoditi u turizmu, nama toliko važnoj gospodarskoj grani.
- Glavni utjecaj klimatskih promjena na turizam očituje se u porastu temperature zraka. Znači ono što smo sad već vidjeli jest da će naša tipična sezona u srpnju i kolovozu biti pretopla. Taj turizam ljeti neće biti održiv. I tu bi se sad već trebali prilagoditi predsezonski i posezonski jer naša obala to može.
No, to nije jednostavno.
Ali svatko od nas već sad može nešto malo učiniti na ublažavanju stakleničkih plinova jer su oni glavni uzrok svemu što se događa i o čemu smo pričali na konferenciji. Možemo manje koristiti automobile, klima-uređaje, hladiti kućanstvo na neke druge načine, npr. spuštanjem roleta... A i donositelji odluka moraju propisati regulative kojih ćemo se pridržavati, kazala je Srnec.
Kristijan Horvath, načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u DHMZ-u, pozdravio je održavanje ovakve konferencije te naglasio da vrijeme i klima nemaju granice, nužna je suradnja i samih meteorologa i onih koji meteorološke informacije upotrebljavaju za procjene rizika, izradu planova prilagodbe klimatskim promjenama.
- Činjenica je da su najveći emiteri ugljičnog dioksida u atmosferu velike firme, ovakva situacija nije rezultat svakodnevnog života običnih ljudi, međutim bez političke potpore ne može se ništa.
Ono što nam pokazuju vremenski i klimatski ekstremi danas jest da je Hrvatska jedna od zemalja koja je najizloženija štetama klimatskih promjena. Ako se fokusiramo na promjene koje će se manifestirati za 30, 50 ili 100 godina mislit ćemo da imamo vremena... no, štete i problemi koje imamo već danas, problemi s kojima se susreću u poljoprivredi, energetici, vodnom gospodarstvu... zaista zahtjevaju da djelujemo sada i da ne odgađamo odluke o prilagodbi klimatskim promjenama, rekao nam je na kraju Horvath.
Sadržaj je nastao u suradnji s Javnom ustanovom RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske Županije.
