U istraživanjima koja se provode na arheološkom lokalitetu kod zgrade pošte u središtu Solina izronila su dva izvrsno očuvana antička mozaika.
Očaravaju svojom ljepotom, a u dvije prostorije nekadašnje rimske vile su gotovo cjeloviti pa izazivaju usklike oduševljenja onih koji su ih došli razgledati ili fotografirati. A sve to blago nalazi se niti metar ispod razine današnje prometnice.
Lokacija se već istraživala krajem ljeta prošle godine, a sada je, kako su izvijestili iz gradske uprave, riječ o dodatnim istraživanjima koja su pokrenuta na zahtjev Ministarstva kulture. Dok obilazimo prostor, arheolozi i restauratori upravo su u tijeku svojeg posla, mozaik se, koliko vidimo, zaštićuje, alati su u rukama, kockica po kockicu...
Sredinu poda antičke građevine krasi i prekrasan paun, kršćanski simbol, a u apsidi kantaros, odnosno vrč, kao simbol izvora života. Pogled na cijelu lokaciju je dovoljan da vam se probudi mašta i da već u glavi vidite stanovnike onodobne Salone kako se u togama lagano prešetavaju iz prostorije u prostoriju, ili možda udobno zavaljeni u ležaj rukom s koje se sjaji veliki pečatnjak pomalo trgaju zrno po zrno grožđa i lagano ga prinose ustima, kao u kakvom filmu.
Bili smo prisutni i kada se prije nešto više od četiri godine nosio na rekonstrukciju mozaik, odnosno dva povijesna sloja mozaika iz različith faza na starokršćanskom cemeterijalnom kompleksu na Marusincu u Svetome Kaji, koji su datirali iz druge polovine 4. i 5. stoljeća, međutim, ovaj je još cjelovitiji.
Nekako ti zastane dah kad prođeš pored nečeg ovakvog.
Može se vidjeti da je nalazište višeslojno jer se ispod ovog mozaika nalazi još jedan, a na dijelu prema pošti, uz samu prometnicu, može se razgledati i jedan manji, s cvjetnim uzorcima, koji je, pretpostavljamo, služio kao kupatilo, bazen, budući da se blizu njega nalaze opeke koje su se koristile u sustavu grijanja, nalik onima iz termi u Saloni. Po svemu sudeći, radilo se o nekakvom luksuznijem objektu, nekoj raskošnoj kući ili vili.
Objekt je, najvjerojatnije, dograđivan tijekom više stoljeća, a nalazi se, koliko vidimo, protežu i izvan samog obuhvata budućeg kulturnog centra, "zagrizlo" se prema prometnici, prema objektu pošte.
Raniji nalazi već su zaštićeni, konzervirani i prekriveni zemljom, ali, kako je rečeno prilikom predstavljanja projekta Kulturnog centra, određeni dio nalaza namjerava se prezentirati u sklopu buduće građevine, odnosno lokacije. Ljudi zaviruju, raspituju se... Raspitujemo se i mi, da doznamo nešto više od onoga što samim razgledavanjem možemo dokučiti.
Htjeli smo proteklih nekoliko dana doznati stručne detalje, što je sve pronađeno, iz kojeg su antičkog razdoblja i slično, pa smo mobitelom kontaktirali i dr. Radoslava Bužančića, pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu, koji nam je obećao javiti se nakon sastanka, a pitanja smo poslali i na adresu Ministarstvu kulture, na čiji su zahtjev pokrenuta dodatna istraživanja... Međutim, odgovore do zaključenja ovog izdanja našeg lista nismo uspjeli dobiti.
I tako, naša baština, uvijek na dohvat, a opet nekako daleko… Do kada?