StoryEditorOCM
ObalaDAMIR VIŠIĆ

Sudski vještak za pomorski promet o sigurnosti na Jadranu; "Nautičari nas vole jer se na Jadranu osjećaju slobodnima."

Piše Saša Ljubičić
24. studenog 2022. - 14:40

Nautički turizam raste zbog činjenice da ovdje nautičari na moru osjećaju potpunu slobodu i dodir s prirodom. Oni se u toj nesputanosti stope s ovim prekrasnim ambijentom i zato im Jadran vrlo brzo postane more kojem se stalno vraćaju - veli Višić

Kako je počelo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji nautičari će postati najbrojniji turisti. 

Zapravo, već ih je teško razlikovati od onih koji rezerviraju smještaj na kopnu jer tek rijetki gosti ne požele na neki način okušati more i njegove čari, što je i logično jer su obala i otoci najljepši dio Hrvatske.

Bučni party brodovi, izleti i krstarenja srednjim Jadranom drvenim jedrenjacima, obilaženje otoka katamaranima ne samo da su iz godine u godinu sve popularniji, nego se većina stranaca nakon takvog odmora ponovno vraća u Hrvatsku da bi vidjela ono što nije imala priliku upoznati prilikom prvog posjeta Lijepoj našoj.

Srce nautičkog turizma je Splitsko-dalmatinska županija. Ovdje je često veći broj brodova za najam u marinama u odnosu na one u trajnom vlasništvu, što govori o tome da je interes za čarterom ogroman. Dapače, ljeti se između onih koji vode agencije za najam plovila odvija očajnička borba za svaki slobodan vez.

U digitalnoj eri, u kojoj rezervacije “pljušte” u djeliću sekunde, splitski je akvatorij postao mamcem za nautičare iz cijeloga svijeta, a ne samo iz Europe, kao što je nekada bio slučaj. Imamo tako sve više nautičara iz “obje” Amerike i Australije. Također, raste kupovna moć nautičara koji nas posjećuju, što se vidi iz činjenice da u Jadran uplovljavaju sve veći i skuplji brodovi, a s njima i turisti koji su spremni duboko zavući ruku u džep. To izravno utječe i na ponudu, koja je danas bogatija i raznorodnija.

Gužve na sidrištima

Damir Višić, sudski vještak za pomorski promet i procjenitelj šteta na plovilima, čovjek bogatog pomorskog iskustva koji izvrsno poznaje cijeli Jadran, optimističan je što se tiče trendova u nautičkom turizmu. Isto tako, svjestan je i zamki u koje se možemo zaplesti na tom putu, a valja ih mimoići da bismo se održali na samom svjetskom vrhu, jer tu godinama, što se nautičkog turizma tiče, zaista i jesmo.

image
Vojko Bašić/HANZA MEDIA

– Split i otoci pred njim postali su ljeti jedna vrsta morske autoceste. Dobro se zna kuda točno nautičari idu i što sve žele vidjeti, a to nerijetko rezultira priličnom gužvom na sidrištima, u lukama, uvalama... Sve je više i onih koji se žele okušati kao nautičari, a još su u tom smislu nedovoljno iskusni ili jednostavno ne znaju dovoljno dobro upravljati brodom, pa zbog toga sebe i druge dovode u rizične situacije ili, u boljem slučaju, zbog njih se gubi dragocjeno vrijeme na odmoru. Dosta vam je da se netko ispred vas ne zna vezati ili sidriti, pa ga se čeka pola sata da se snađe, i eto nervoze – veli Višić.

Svojedobno se predlagalo, a da bi se što bolje kontroliralo situaciju na Jadranu u ljetnim mjesecima, postavljanje kolpomorta gdje god je to moguće, u gotovo svaku uvalu. Na taj bi se način ama baš svima naplaćivalo sidrenje i u svakom bi se trenutku znalo gdje se nalazi koje plovilo. Osim toga, automatski bi se riješio i odvoz smeća s brodova jer bi se to naplaćivalo.

– Mislim da to nije dobro rješenje. Naš nautički turizam raste upravo zbog činjenice da nautičari na Jadranu osjećaju potpunu slobodu i dodir s prirodom. Oni se u toj nesputanosti naprosto stope s ovim prekrasnim ambijentom i zato im Jadran vrlo brzo postane more kojem se stalno vraćaju. U slučaju da im počnete naplaćivati sidrenje u gotovo svakoj uvali, oduzet ćete im taj osjećaj slobode koji im je najvažniji, zbog kojega, uostalom, i vole more, pa će prestati dolaziti ovdje. Što se tiče smeća, odgovorno tvrdim da su pravi nautičari iznimno ekološki osviješteni, i ne samo da smeće ne bacaju u more ili ga ostavljaju na obali, nego ga i odvajaju. Bojim se da su tom smislu naši ljudi, točnije pojedinci, puno gori od stranaca, pogotovo oni koji se ne libe isprazniti tank nedaleko od plaža, a takvih je slučajeva, nažalost, bilo – kaže Višić, pa tumači zašto je Splitsko-dalmatinska županija zanimljivija nautičarima od ostalih dijelova Dalmacije.

image
/Slobodna Dalmacija

– Zadarski arhipelag s Kornatima također ima svoje draži, to je neupitno, ali nemjerljiv je sa Splitom, ispred kojega su Šolta, Brač, Hvar i Vis. To su otoci koji imaju svoju povijest. Vis i Hvar su, naglašavam, gradovi sa snažnim povijesnim i kulturnim identitetom koji se gradio tisućljećima. Zato ih nautičari obavezno žele vidjeti, potanko upoznati svako mjesto, uploviti u njihove luke i marine. Osim toga, Split je odlično povezan zrakoplovima i grad je po mjeri nautičkih turista, pa je sasvim logično njihov prvi odabir za početak krstarenja Dalmacijom – veli naš sugovornik.

image
Tom Dubravec/ Cropix/Cropix

Premda se tijekom srpnja i kolovoza stječe dojam da su upravo stranci ti koji jedini plove srednjom Dalmacijom, sve je više domaćih ljudi koji su pronašli način da, uz bavljenje turizmom, barem na koji dan predahnu od silnih obaveza u sezoni i otisnu se na more.

– Takvi kupuju gumenjake jer su dostupni, jednostavni, praktični, pa traže i pronalaze uvale gdje uživaju svoj mir – veli Višić, i otkriva rute za koje nećete naći preporuke u turističkim katalozima i web-oglasima, a itekako su vrijedne posjeta brodom.

– Tu ćete izbjeći turističke gužve, a divota prirode je neopisiva. Radi se o sjevernom dijelu otoka Hvara i općenito potezu od Makarske do Trpnja na Pelješcu. Cijeli taj “bazen” bogom je dan za ljetne đite jer je daleko od standardnih turističkih tura. Svi vam nautičari žele vidjeti manje-više iste destinacije – savjetuje Damir ljubitelje ljetnih đita kuda krenuti da bi se uživalo u kupanju, ribolovu, ronjenju...

Svjedoci smo toga da je sve više onih koji žele imati svoj brod. Još malo pa se na njega neće gledati kao na luksuz, nego potrebu onih koji žive na moru ili na njega rado dolaze. No brod podrazumijeva i troškove održavanja, veza, on znači brigu za vlasnika kad je loše vrijeme, kad nevera prijeti.

– Da biste imali brod, trebate raspolagati ne samo s dovoljno novca, nego i slobodnog vremena. Ako se brod ne koristi barem šezdeset dana godišnje, jednostavno ga se ne isplati imati. Onaj koji ima brod mora živjeti s morem: ići na đite, loviti ribu, roniti... Zato se sve više ljudi odlučuje za čarter jer tako uz dobrog skipera osjete sve gušte krstarenja, naročito kad ljeti tjedan, dva ili više provedu na jedrilici – zaključuje Višić.

image
Jakša Kuzmičić

Hrvatska ima odličan sustav ACI-jevih marina, kao i niz privatnih nautičkih luka i lučica.

– To nautičarima s jedne strane ulijeva sigurnost, a s druge imaju na raspolaganju sve potrebne sadržaje. Mislim da što se gradnje novih marina tiče, ne treba dopustiti da ih se radi u prirodnim sidrištima, jer ona već sama po sebi pružaju utočište svima koji tu pristanu. Naime, prave marine su one koje imaju lukobran, koje je čovjek, a ne priroda, stvorio da bi se u njima zaštitio od nevremena. I te se logike treba držati. 

Damirovi gropovi

 

Inženjer pomorskog prometa Damir Višić široj je javnosti poznat i po mornarskim čvorovima u staklenim bocama. Ovjekovječeni su u interesantnoj knjizi koja je veliki doprinos našoj pomorskoj baštini. Višićeva "Mala knjiga gropova" promovira se u sklopu projekta "Gropovi - naslijeđe i ostavština".

Višić je 25 godina vanjski suradnik Slobodne Dalmacije i Otvorenog mora te sudski vještak za pomorski promet. Imao je više izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovao je na festivalima mora u Francuskoj, napisao je i veliku knjigu gropova. Na izložbi inovatora dobio je posebno priznanje, a njegovi su gropovi i muzejski eksponati koji se mogu razgledati u najvećem gradu na istočnoj strani Jadrana.

Naime, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split od 2017. godine u stalnom se postavu nalazi Višićevih četrdeset različitih gropova u boci, a još oko dvjesto izloženo je na tri drvena okvira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2022 15:02