StoryEditor
ObalaDva razloga

Struktura turista na obali se promijenila, Tonči Glavina analizira nam ‘sezonu za anale‘: ‘Dolaze nam gosti bolje platežne moći, na odmoru ostaju dulje... Prvo su se popunile rivijere, a tek onda gradovi‘

10. kolovoza 2021. - 21:20

Tonči Glavina, državni tajnik za turizam, iznimno je zadovoljan tijekom sezone, koja se, kako se to u javnosti stalno ponavlja, odvija iznad svih očekivanja. Glavina kaže da njega ovolika navala gostiju nije iznenadila.

– Prvenstveno zato jer su Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, te sustav turističkih zajednica i cijeli turistički sektor učinili sve što je trebalo na pripremi turističke sezone 2021., i, što je najvažnije, učinili smo to na vrijeme. U prvom redu, dokazali smo gostima da je Hrvatska u epidemiološkom smislu sigurna destinacija, a naša kampanja "Safe stay in Croatia" pokazala se kao pun pogodak. Na koncu, rezultati sve govore. Sada, na vrhuncu turističke sezone, teško možete bilo gdje pronaći smještaj jer je interes za odmorom u Hrvatskoj ogroman.

I ugostiteljima ide dobro. U restoranima se nikad nije više trošilo. Zašto je tako?

– Dva su razloga za to. Prvi je što su se naši gosti nakon mjeseci i mjeseci provedenih u karantenama, koje su bile puno strože nego ona koju smo provodili u Hrvatskoj, gdje smo to jako malo osjetili, konačno opustili. Jedva su dočekali uživati u životu: družiti se, izlaziti, zabavljati se. To je logično jer im je sve to bilo tako dugo uskraćeno. Nedostajala im je sloboda. Drugi razlog zbog kojeg ugostitelji bilježe rezultate ponegdje i bolje nego rekordne 2019. jest taj što se donekle i promijenila struktura gostiju. I to, naravno, nabolje.

image
Tonči Glavina, državni tajnik za turizam
Tom Dubravec/Cropix

Pa tako u gradovima više ne dominiraju "backpackeri", mladost koja je, konkretno u Split, počela stizati s "Ultrom"...

– Tako je. Njih su ove godine zamijenili ljudi u srednjim godinama, pogotovo obiteljski gosti. Pune su ih naše rivijere. Zato su i plaže ovako popunjene. Sa svih naših emitivnih tržišta dolaze nam gosti bolje platežne moći koji, inače, biraju daleke destinacije kao, recimo, jugoistočnu Aziju, Maldive ili Karibe. No, kako je faktor sigurnosti jedan od glavnih kriterija odabira destinacije ove godine, i kako je pandemija koronavirusa prorijedila aviolinije između Europe i dalekih destinacija ili ih potpuno zaustavila, tako su se i ovi nama vrlo važni gosti vratili ljetovanju na Mediteranu. Ostali su kući. U Europi.

Pa naša turistička sezona, kad su gosti u pitanju, podsjeća na one poratne ili prijeratne, s kraja osamdesetih, jer nam većina turista stiže iz susjedstva.

 – Da, s naših emitivnih tržišta na koja smo uoči sezone najviše usmjerili marketinške kampanje. Nijemci, Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Česi, Slovaci, Mađari, Bosna i Hercegovina..., svi su oni ove godine birali Hrvatsku za odmor jer su nas prepoznali kao sigurnu destinaciju. I, naravno, nemojmo zaboraviti i domaće turiste koji su nam izrazito važni. I, zanimljivo, svi borave na moru dulje nego je to bio slučaj posljednjih godina. Ponovno su nam se vratili turisti koji su tu tjedan, dva, i više, a ne samo nekoliko dana, kao što je slučaj kod "city break" odmora i destinacija koje su razvijale tu vrstu turizma.

Uostalom, zato su se ovog ljeta prvo popunile rivijere uz obalu, a tek onda i gradovi: Split, Dubrovnik, Zadar, Šibenik, dok je cijela Istra, prvenstveno zbog blizine emitivnih tržišta i vrlo zadovoljavajuće epidemiološke situacije, bila odlično "bukirana" od samog početka sezone. Bitno je naglasiti da nismo zanemarili i aviodestinacije s kojih imamo izvanredne rezultate, kao, recimo, Nizozemsku, SAD ili Rusiju, dapače, ali smo se svakako prilagodili okolnostima i najviše uložili tamo gdje ove godine možemo imati najveći povrat.

image
Paun Paunović/Cropix

Je li glavni razlog taj što smo tim gostima dovoljno blizu pa ako se epidemiološka situacija drastično pogorša, brzo se mogu vratiti kući?

– Nije samo to u pitanju. Hrvatska je, a sad se to i vidi na djelu, sjajno povezana autocestama s najbogatijim europskim državama. Istra, gdje je upravo završen Istarski ipsilon u punom profilu, najbolji je primjer za to, a izgradnja pelješkog mosta značit će veliki korak naprijed za hrvatski jug. Gosti su se ove godine odlučili ići na more mahom automobilima jer je putovanje zrakoplovima zbog koronavirusa još uvijek otežano i zahtijeva nešto složenije procedure, a mi smo im zbog modernih autocesta nadohvat ruke.

I zrakoplovni prijevoz se polako oporavlja.

– Istina. Tu nam idu naruku savršeno pozicionirane zrakoplovne luke. Svaka naša turistička regija ima aerodrom na pola sata vožnje od velikih gradova. Često toga nismo svjesni, ali to je naša velika komparativna prednost pred konkurencijom. Također, jako puno ulažemo u strateške projekte i marketinšku suradnju s turoperatorima i zrakoplovnim čarter-kompanijama, koje bez takvog vida suradnje ne bi mogli ni približno letjeti za Hrvatsku s ovim brojem linija i destinacija.

Zato smo svjesni koliko nam znači turizam i da bi nas ovi izvrsni rezultati mogli spasiti gospodarski neizvjesne jeseni?

– I ne sumnjam da hoće. Zbog ovako velikog broja gostiju između sredine srpnja i sredine kolovoza, koji je na dane rekordan i u odnosu na 2019., zaista vjerujem da ćemo ostvariti naše zacrtane planove. Računali smo na šezdeset posto prometa iz berićetne 2019. godine, a s obzirom na jako dobre najave dolazaka tijekom cijelog kolovoza, sve govori da će se, kad se na kraju zbroje ukupni turistički rezultati, to i nadmašiti. Naravno, sve to najviše ovisi i o epidemiološkoj slici, tako da svi skupa moramo učiniti i još više.

image
Jure Mišković/Cropix

Malo se govori o multiplikativnom faktoru turizma, koji je lokomotiva cijelom gospodarstvu.

– Ljudi nisu svjesni koliko turizam, kao gospodarska aktivnost, utječe na sve ostalo. Rastom turizma ne rastu samo prihodi iznajmljivača i svih drugih rentijera, hotelijera, trgovaca i građevinara, prijevoznika, nego cijeloga gospodarstva. Postoje studije koje pokazuju koliko turizam pozitivno djeluje na industrijsku proizvodnju, prerađivačku industriju... Da nije ove sile turista, ne bi se trošilo ni ovoliko struje, vode, goriva, a od toga značajne prihode opet ubire država. Zahvaljujući upravo turizmu, naše prirodno tržište roba i usluga tijekom jedne kalendarske godine poveća se za pet puta u odnosu na broj stanovnika te nam na taj način omogućava izvoz na kućnom pragu. Nadalje, mnogi od tih gostiju našu zemlju, nakon što je upoznaju, poslije promatraju kao destinaciju u kojoj bi se trajno nastanili, kupili vilu za odmor ili ovdje investirali. I nismo u pravu kad ponavljamo onu "ovisni smo o turizmu".

Pandemija je pokazala da je cijeli svijet "ovisan" o turizmu i da je putovanje, čežnja za slobodom, danas jedna od najvećih ljudskih potreba. Turizam se, prvenstveno zbog lakšeg i bržeg putovanja, probio među najprofitabilnije gospodarske grane; uz bok je farmaceutskoj i naftnoj industriji. Nekada su tek rijetki putovali na odmor u inozemstvo, a danas to čine gotovo svi. Naročito je taj trend prisutan među mladima, kojima su putovanja prva na listi prioriteta. Radije će putovati nego rješavati stambeno pitanje. Generacije koje dolaze više su "nomadske" nego što je to naša ili još više ona naših roditelja. Sve su to faktori koji govore da će Hrvatska, s obzirom na iznimne prirodne ljepote i baštinu koju ima, a to nitko ne može osporiti, i dalje sve nade polagati u turizam kao našu najperspektivniju gospodarsku aktivnost.

Veseli činjenica da su podjednako puni privatni smještaj, kampovi i hoteli.

– Da, i to oni najluksuzniji, u kojima su cijene, s obzirom na njihovu kategoriju i ponudu, najviše. To vam potvrđuje tezu o tome da je struktura gostiju nešto drukčija u odnosu na pretpandemijske turističke godine i da su nam ovog ljeta stigli i gosti veće platežne moći, ali to nije trend samo sada za vrijeme pandemije, na tome sustavno radimo već godinama. Uostalom, hotela i kampova s pet zvjezdica je iz sezone u sezonu sve više, pa zato i privlačimo takvu klijentelu.

item - id = 1119149
related id = 0 -> 1123054
related id = 1 -> 1121980
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. listopad 2021 23:41