StoryEditor
ObalaDOSSIER LEDANA

Što sve razotkriva smrt mladog Irca u padu sa zadarskih bedema? Slučaj prerasta u dramu o nefunkcionalnom sustavu, zapuštenim lokalnim upravama, političkim miljenicima, zaštićenom bezakonju...

24. srpnja 2022. - 20:08

PROLOG

Imao je na sebi karirani dres. Možda nogometni dres FC Rathcoole, iz irskog Tall Treesa, za kojeg je još kao dijete igrao u Kilteelu. Pronašli su ga u četvrtak 7. srpnja radnici Čistoće kad su u 4.40 sati došli na posao i otvorili velika drvena vrata skladišta unutar bedema Grimani. Obdukcija će pokazati da je smrt nastupila uslijed zgnječenja srca. Na tijelu nije bilo tragova nasilja, a toksikološki nalazi još nisu poznati. Koliko je tako ležao? Je li odmah preminuo ili je izdisao satima? Zašto je pao? Je li ga netko gurnuo? Je li slučajno završio u deset metara duboki ambis, među plastične dinosaure ”Dino parka” zadarskog Narodnog muzeja. Treš izložbe unutar UNESCO bedema. Gradskom ruglu...

UVOD U DRAMU

Tako započinje priča o jednoj preranoj smrti, o još jednom nepotrebnom gubitku mladog života, koja iz dana u dan prerasta u priču o neodgovornosti, nefunkcionalnom sustavu, slučajnoj državi, zapuštenim lokalnim upravama, zakonskim travestijama, političkim miljenicima, neravnopravnosti pred zakonom, stvaranju zakonodavnog kaosa, bezakonju štićenom od sustava, poslovanju u sivoj zoni, nadležnosti nadležnih i neodgovornosti odgovornih, ustrašenih činovnika i birokratskih strašljivaca, o tome kakvu smo državu sami sebi napravili i zašto živimo u kaosu iz kojeg nikada nećemo izaći. Ukratko, ovoj je priča o nama, o Hrvatskoj.

SEAN

Sean Brogan, tako se zvao. Imao je 20 godina. Bio je iz mjesta Tall Treesa, Kilteel, Co. Kildare. U Zadar je došao sam, smještaj je pronašao preko agencije gradskog vijećnika Daniela Radete. Grad mu se svidio na prvu. Ubrzo je pronašao društvo s kojim je obilazio Zadar i okolicu, a zajedničke dogodovštine objavljivao je na društvenim mrežama. Te večeri, tvrdi Radeta, na temelju iskaza šest svjedoka, Sean je noć proveo u Ledani. Radnici, s kojima smo razgovarali, ne sjećaju se da su ga vidjeli u Ledani, a jedan od suvlasnika, Miho Vuković, tvrdi da uopće nije bio njihov gost. Da je moguće došao u Perivoj kraljice Jelene Madijevke nakon zatvaranja noćnog kluba u tri sata. Mogao je ući i pasti.

Kako izvještavaju Irish Mirror i Sunday World, Sean je bio talentirani nogometaš koji je od djetinjstva igrao za FC Rathcoole. "Srce nam je slomljeno. Sean je bio voljeni član Rathcoole FC-a od svoje osme godine i ostao je u klubu sve do seniorske momčadi”, naveli su u priopćenju kluba na Facebooku.

“Bio je jedan od naših najboljih igrača, ali najviše od svega bio je prijatelj i jedan od najposebnijih ljudi koje smo poznavali. Naše misli i molitve su s Paulom, njegovim ocem, koji je također ključna figura u treniranju seniorske momčadi, njegovom suprugom Unom i njihovom kćeri Jessie zbog Seanove smrti. Neka njegova nježna duša počiva u miru” stoji u tužnom oproštaju.

Irski su mediji prenijeli i izjave zadarskog gradonačelnika Branka Dukića koji je "potresen ovim događajem", ali i činjenicu da je s bedema od 2014. već palo devet ljudi.

DEVET ŽRTAVA BEDEMA

Od njih devet, troje ih je smrtno stradalo, među kojima, na žalost i mladi Irac, a ostali su bili teže ozlijeđeni.

Prethodni smrtni slučaj dogodio se 2018. godine kada je gotovo na istom mjestu poginuo 20-godišnji Nizozemac. I tada, ali i prije toga, gradski su oci najavljivali da će postaviti neku zaštitnu ogradu kako bi se spriječili tragične situacije, ali nisu napravili ništa.

Ograda je stavljena na dijelu Muraja koji gleda prema Liburnskoj obali u sklopu pretvaranja bedema u šetnicu, no drugi opasni dijelovi gradskih utvrda, pogotovo dio Perivoja gdje je noćni klub Ledana, ostao je bez zaštite.

Prije pogibije mladog Nizozemca, 2014. je u padu s gradskih bedema kod starog autobusnog kolodvora smrtno stradao državljanin Švicarske. Iste godine građani su u podnožju gradskih zidina pronašli 32-godišnjeg Irca s otvorenim prijelomom noge i brojnim hematomima po tijelu. Sa zidina je iste godine pao i 27-godišnji Osječanin, 33-godišnji francuski državljanin, 23-godišnji državljanin Srbije te 24-godišnji Norvežanin. Teško je ozlijeđen i 16-godišnji zadarski srednjoškolac koji je pao s bedema dok je bio u društvu s još petero vršnjaka.

PERIVOJ KRALJICE JELENE MADIJEVKE

Na bedemu Grimani, kojeg Zadrani zovu Ponton, godine 1829., otvoren je prvi gradski javni perivoj. Otvoren je u vrijeme dok je Zadar još bio grad-tvrđava, što znači da se nakon povečerja više nije moglo izlaziti iz grada. Zato je taj perivoj, navode na stranicama Nasada, punih četrdeset godina predstavljao neku vrstu balkona grada jer se iz njega pružao krasan pogled na more i okoliš, a uz blagi miris mediteranske flore moglo se uživati u svim organiziranim događanjima u perivoju.

Perivoj je podigao prema vlastitim zamislima tadašnji vojni upravitelj grada barun Franz Ludwig von Welden. Bavarski barun bio je pasionirani botaničar, oduševljen dalmatinskom florom, pa je tako i osmislio Gradski perivoj, kako ga je nazvao, i ”predao na ugodu i njegu građanima”.

Perivoj je osmišljen u duhu romantizma, kad je vladao interes za strane kulture i civilizacije, kao i za biljke dalekih krajeva, i imao je sva obilježja tog stila. Tako su u njemu mjesto našli maurske kavane, kineske pagode, grčki hram, eksedre, ledane, obelisk, umjetne špilje i sl. Led za hlađenje pića i hrane donosio se s Velebita i čuvao u podzemnoj ledani, tijekom ratova ledana je služila kao sklonište, u Domovinskom ratu kratko je udomila redakciju HRT Radio Zadra, jedno vrijeme u njemu je bilo sjedište Planinarskog kluba Paklenica, a sedamdesetih je radila kao disco klub.

Godine 2005., dvanaest prije UNESCO-a, Nasadi i tadašnja javna ustanova za upravljanje zaštićenih područja prirode pokreću inicijativu da se Perivoj kraljice Jelene Madijevke proglasi zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture. Izrađen prijedlog s elaboratom šalju Zadarskoj županiji, ali on zapinje negdje u bespućima administracije i nikada nije usvojen. Poslije toga nije više bilo pokušaja, a da je taj put prošao, noćni klub Ledana sigurno se ne bi mogao otvoriti u Perivoju. Tako je vlasnik, Grad Zadar (gradonačelnik Zvonimir Vrančić), dao Perivoj na korištenje Nasadima (direktor Hrvoje Grdović), a oni su najatraktivniji dio parka prepustili privatnoj tvrtki Riva Liburna za kafić i noćni bar.

image

Marina Dujmović Vuković

Boris Z/Slobodna Dalmacija

GLAVNI AKTERI: RIVA LIBURNA

Osnivač tvrtke Riva Liburna je Branimir Markov, bivši vlasnik u Zadru popularnih noćnih klubova ”Face” i ”Gotham”. Svojedobno se trsio da u Zaraušekovim magazinima u gradskoj luci otvori veliki lokal/noćni klub, ali je sve propalo odlukom da se magazini sruše.

Tvrtka je osnovana 2007. i sve do prosinca 2019. kada dolazi do promjene u vlasničkim udjelima, on je jedini vlasnik i zastupnik. Od kraja 2019. suvlasništvo dijeli s Mihom Vukovićem, bivšim direktorom Nasada (2003.), a prije toga direktorom Poduzetničkog inkubator, također tvrtke u vlasništvu Grada Zadra. Znači politički itekako pogodnog kadra. Zanimljivi je i detalj iz 2012., kada je na očevidu za izdavanje minimalnih uvjeta, Ledanu zastupao Miho Vuković. Za kojeg se sve do njegovog formalnog ulaska u tvrtku, govorilo da je tihi partner Branimira Markova.

image

Branimir Markov, suvlasnik Ledane

Youtube/Screenshot/

Vukovićeva supruga je Marina Dujmović Vuković, aktualna ravnateljica ZADRA NOVE, razvojne agencije Zadarske županije. Na to je mjesto, kao stranačka uzdanica, stigla s mjesta pročelnice ureda bivšeg župana Stipe Zrilića (HDZ). Na to je pak mjesto ”sišla” s mjesta državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa, dok je ministrica bila Zadranka Ana Lovrin (HDZ). Prije ulaska u političke vode, Dujmović Vuković je bila predsjednica Prekršajnog suda u Zadru. Na zadnjom lokalnim izborima, donirala je kandidata HDZ-a za župana, Božidara Longina, a Riva Liburna je 2016. također donacijom podržala HDZ na parlamentarnim izborima.

U HDZ-u Dujmović Vuković opisuju kao ”crnu kutiju”, sofisticiranu varijantu Renate Peroš, osobu koja puno toga zna, po vertikali i horizontali vlasti, i ne bi bilo zgodno kad bi ”propjevala”. Dujmović Vuković se uostalom svojedobno našla u istrazi USKOK-a oko navodnog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju Branimira Glavaša.

Tvrtka Riva Liburna na Žmirićima ima veliku vilu koja je zapasala i nekih 300-tinjak kvadrata gradskog zemljišta. Grad im to nikad nije dozvolio, taj dio se navodno nalazi na prometnom koridoru, ali vile eno tamo s hipotekom od 400.000 eura i uredno se iznajmljuje za turizam. Uporabna dozvola? Sitnica. Ista vila našla se u prvom planu u rujnu 2017. kada je Zadar pogodio biblijski potop. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjet unesrećenom Zadru iskoristila je da obiđe, eto, baš vilu Branimira Markova i u teško poharanom gradu, pusti suzu nad njegovom poplavljenom luksuznom teretanom.

UGOVORI S NASADIMA

Tri petogodišnja ugovora za (zatvoreni) poslovni prostor i 35 godišnjih i periodičnih ugovora za javnu površinu perivoja, Nasadi su od 2011. do 2022. potpisali s Rivom Liburna odnosno Ledanom. Ugovore o zakupu sklapali su direktori Hrvoje Grdović (2012.), Lenko Ugrinić (2013-2020) i Josip Krnčević (od 2020.), sve članovi HDZ-a. U Zadru je to izlišno isticati. Tu su svi i sva u njihovom matrixu. Zato sve što se događa u Ledani, i sve vezano uz Ledanu, ima političku dimenziju. I odgovornost. Gradonačelnici su HDZ, njihovi pročelnici, direktori, predstavnici državnih tvrtki, ustanova, institucija... svi u džepu stišću stranačku iskaznicu. Je li možda zbog toga u Ledani sve kako jest ili baš usprkos tome? Služi li ta stranačka umreženost grada i županije tome da bi se brže izgrađivao sustav za bolje upravljanje ili da bi se lakše kontrolirali procesi i zaobilazili zakoni za stranačke miljenike? Tko živi u Zadru dobro zna odgovore.

image

Prostor Ledane u Perivoju kraljice Jelene Madijevke

Luka Gerlanc/Cropix

MINIMALNI UVJETI, MAKSIMALNA POVRŠINA

Ključ cijele priče o Ledani je u minimalnim uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti koje izdaje županijski Ured za gospodarstvo i turizam. Kada je Ledana 2012. podnijela zahtjev, tadašnji državni ured izdao joj je minimalne uvjete za 67 kvadratnih metara unutrašnjeg prostora stare ledane za noćni klub i kafić te za terasu od 100 kvadrata, ali isključivo za potrebe kafića. Kafić, prema zakonu, može raditi do 24 sata, a noćni bar od 21 do 6 sati ujutro, i to samo u zatvorenom prostoru. I što se radilo: Ledana je nakon prve dvije godine počela zakupljivati značajno veću javnu površinu Perivoja nego što je imala minimalne uvjete. A rad bez minimalnih uvjeta je nezakonit. Nekih godina prije korone ta je površina znala biti preko 600, čak i 700 kvadratnih metara veća od dozvoljene, a paralelno s povećanjem terase rasli su i prihodi Rive Liburna, na desetak milijuna kuna. Izračunali smo da je Ledana kroz godine koristila ukupno 2373 kvadrata više nego što je smjela, a samo za prošlu godinu, kada je imala oko milijun eura prihoda, ostvarila je dobit od 1,5 milijuna kuna. Na tom je prostoru, drugim riječima, stvarala dobit koju turistička inspekcija Državnog inspektorata smatra nezakonitom.

U listopadu 2021. kad je inspekcija utvrdila da koriste oko 200 kvadrata zakupljene površine bez minimalnih uvjeta, naložila je zabranu rada i pokrenula prekršajni postupak. Uz prijedlog da se Rivi Liburna oduzme nezakonita dobit. Predmet još čeka početak suđenja na Općinskom sudu u Splitu. I, što Ledana tada radi? Nakon potpisa novog (treći po redu) petogodišnjeg ugovora u svibnju 2021. za poslovni prostor, u siječnju ove godine s Nasadima sklapa ugovor o zakupu 599 kvadrata Perivoja, najveće površine dosad, na rok od jedne godine. I u siječnju ove godine traži i dobiva minimalne uvjete za rad na toj površini! Ledana tako po prvi put od 2013. usklađuje svoje poslovanje s minimalnim uvjetima, a godine između ostaju skakavcima. Osim ako kriminalistička istraga nešto drugo ne utvrdi.

Ali, kako Ledana uopće može raditi kao noćni bar ako noćni bar po zakonu mora imati minimalno 100 kvadrata zatvorenog prostora, a Ledana od Nasada u zakupu ima samo 67 kvadrata? Provjeravajući tu apsurdnu činjenicu otkrili smo novi apsurd. Da, Ledana je u zakup uistinu uzela 67 kvadrata, ali na očevidu za minimalne uvjete utvrđeno je da taj prostor ima 102 kvadrata! Vlasnici Ledane, međutim, taj višak kvadrata prešućuju, i od 2011. do danas, dakle 11 godina, Nasadima plaćaju samo za 67 kvadrata! Minus od 35 kvadrata, kad se pretvori u novac, do danas iznosi preko 173 tisuće kuna, a do isteka ugovora 2026. bit će 236 tisuća kuna (prema aktualnim uvjetima). Dakle ne samo da su kao noćni klub radili na javnoj površini bez minimalnih uvjeta, nego su i taj zatvoreni dio plaćali manje nego što su trebali. Ali tu nažalost nije kraj ove mutne i mučne priče.

RADNO VRIJEME KAKO GRADONAČELNIK KAŽE

Zašto? Zakon kaže da kafić može raditi do 24 sata, a noćni klub od 21 sat do 06, ali samo u zatvorenome. Što bi značilo da se u ponoć terasa Ledane zatvara (kafića), a program nastavlja u zatvorenom prostoru noćnog kluba (67 kvadrata). Međutim Ledana je svih ovih godina kao kafić mogla raditi do 3 sata iza ponoći! Kako sad to? Tako što je tako odlučila zadarska gradska uprava, a po potrebi je dobivala i bonuse za produljenje radnog vremena i pravo na prekoračenje razine buke u sitnim noćnim satima, izravno od gradonačelnika. Zadnjih godina je to bio Branko Dukić, prije njega Božidar Kalmeta, a još prije Zvonimir Vrančić, u čije je vrijeme i začeto ovo perverzno javno-privatno partnerstvo. U kojem su građani možda zgubili najstariji perivoj, ali su zauzvrat dobili komunalni skandal u centru grada.

Odlukom gradske uprave još prije desetak godina, zimsko radno vrijeme kafića produljeno je do 1 sat iza ponoći, a ljeti do 1.30. Na tu odluku, svaki kafić koji bi poslao zahtjev, mogao je od gradonačelnika, ovisno o tome jesu li dosad stvarali probleme, dobiti dodatno produljenje radnog vremena i povećanje tolerancije na galamu. U pravilu kad bi se organizirali koncerti. Kafići su tako preuzeli uloge noćnih barova (koji smiju raditi samo u zatvorenome prostoru), a sve pod parolom kako bi se poticao noćni život za turiste i da se ”pusti ljude da zarade”. Takve odluke izravno su utjecale na brojne Zadrane da prodaju svoje nekretnine na Poluotoku ili da ih pretvore u sezonske apartmane. Političke odluke u korist nekolicine ugostitelja pretvorile su gradsku jezgru u nepodnošljivo mjesto za život. HDZ-ova politika je tako izravno utjecala na ”gubitak života u Gradu” o čemu inače vole javno naricati od studenog do travnja.

Ledana je, primjerice, kao noćni bar tražila dozvole za održavanje koncerata – Severina, Gibonni, Grdović... - ali ih ne bi održavala u skučenom zatvorenom prostoru od 40 kvadrata, nego na otvorenome, na terasi kafića, koji nije imao minimalne uvjete za rad, ali je imao gradonačelnikovu dozvolu da može cijeli grad maltretirati do ranih jutarnjih sati.

Čemu služe državni zakoni koje čelnici jedinica lokalne samouprave mogu derogirati? Gradonačelnici mijenjaju pravila igre ali, zanimljivo, odgovornost za to ne snose, nego ih prebacuju na Državni inspektorat. Taj se nered naime događa noću, a komunalni redari rade do 23 sata! Sve je postavljeno tako da se ništa ne može sustavno riješiti. Umjesto da se izgrađuje racionalni sustav, kreira se sustavni kaos. U tom mutežu najbolje prolaze stranački kompanjoni i njihovi biznisi zakačeni na javnu sisu. Rodijački kapitalizam i pogodovanje, u kombinaciji s korupcijom, gore od karcinoma razara svaki pokušaj uspostave odgovorne pravne države i efikasne javne uprave.

image

Gradonačelnik Branko Dukić

Zvonko Pavic/Cropix

UNESCO KAO SMOKVIN LIST

Davno prije nego što je bastion Grimani završio pod zaštitom UNESCO-a (2017.) kao dio fortifikacijskog sustava Republike Venecije od 15. do 17. stoljeća, u njega se uselila Ledana. Ledana nije nikome smetala da bedemi uđu na UNESCO-vu ljestvicu, pa je logično da tamo sada i ostane, sa svim svojim dubiozama. Zna li UNESCO da mu je usred spomenika otvoren noćni klub? Zadarski konzervatori navodno su dali suglasnost za sve intervencije u Ledani, a ni danas se, kako vidimo, ništa ne bune. Od kad su bedemi na listi UNESCO-a dvoje ljudi je poginulo u padu sa svjetske baštine. Ali nikome nije palo na pamet da zbog toga nešto promijeni po pitanju sigurnosti. Kao ”stavit ćemo ogradu”, kako ne, obećanje ludo radovanje.

Poljski zahod, DJ pult, plesni podij, montažni objekti, "city light" panoi, krletke, fontane, kvadrati i kvadrati plastičnih tapeta s umjetnom travom... sve to može, sav taj trećerazredni kič, ali zaštitna ograda, e to ne može! Prošle su četiri godine od zadnje tragedije, ali nitko nikada, ni prije ni poslije, konzervatorima nije uputio zahtjev za postavljanjem nekakve ograde. Poginuo je još jedan mladić i, naravno, kriv je UNESCO, koji ograničava intervencije na spomenicima. Zamislite taj moralni idiotizam. Koliko života vrijedi UNESCO-va lista? Nijedan.

TRAŽENJE DOKAZA ILI TRAŽENJE IZLIKE

„Nikakvog propusta u postupanju redarstvene vlasti i bilo koga drugog nije bilo. Temeljito se provode izvidi, naložene su sve potrebne dokazne radnje te ponavljamo i vama da ćemo po dovršetku svih potrebnih radnji i kada nam se dostavi izvješće policije izvijestiti javnost o uzroku stradavanja irskog državljanina, kao i o stajalištu državnog odvjetništva da li u konkretnom slučaju postoje osnove sumnje na učin nekog od kaznenih dijela koja se progone po službenoj dužnosti. U odnosu na preostala vaša pitanja izostavit ćemo bilo kakav odgovor jer smo u ovom stadiju izvida dali dovoljno podataka uvažavajući interes medija javnog mijenja za ovaj slučaj".

Citirani pasus potpisao je Denis Sokol, zamjenik i glasnogovornik županijskog državnog odvjetništva, odbivši reći približno vrijeme smrti mladog Irca: kuloari kažu da je mladić najmanje dva sata ležao mrtav, suvlasnik tvrdi da nije bio gost Ledane, odnosno da se smrt dogodila nakon zatvaranja kluba. Je li tako počelo zataškavanje? Zašto je procjena mrtvozornika o približnom vremenu smrti najednom postala tajna informacija? Zašto Sokol misli da to javnost ne zanima? Ili je to podatak koji bi mogao našteti vlasnicima Ledane? Povezanima s političkim moćnicima? Pravu istinu možda nikad nećemo doznati. Policija još nije zaključila istragu o smrti, a temeljem objave u medijima (Zadarski.hr) pokrenula je izvode o poslovanju Ledane. Mogli bi trajati mjesecima, a i kad završe, pitanje je što će napraviti Državno odvjetništvo.

image

Denis Sokol, županijski državni odvjetnik u Zadru
 

Cropix/Cropix

TUŽBE PROTIV GRADA ZADRA

Gradski vijećnik Rubeša u srijedu je izjavio da obitelj poginulog mladića namjerava podnijeti višemilijunsku tužbu protiv Grada Zadra. Ako do toga dođe, ako uistinu tuže Grad Zadar, šanse da dobiju tužbu za naknadu štete su jako dobre. Zadarski.hr je pisao o dva paradigmatska slučaja gdje su nezgode na javnim površinama s tragičnim posljedicama završile na štetu vlasnika, odnosno Grada Zadra. Žrtvama i njihovim obiteljima morali su isplatiti pozamašne novčane iznose. Jednoj Njemici je pao kamen s fasade zaštićenog spomenika, a druga je nesretna žena pala u nepokriveni bunar u gradskom vlasništvu i utopila se.

Druga dimenzija ove tragedije je kaznena odgovornost za smrt iz nehaja općeopasnom radnjom ili nečinjenjem. Grijeh propusta. Gospoda gradski oci, gradonačelnici, vlasnici kluba i svi drugi u lancu odgovornosti, znali su da ljudi padaju s bedema i ginu, znali su da se tamo svaku večer okupljaju stotine mladih ljudi koji se slobodno ponašaju, znali su da im prijeti velika opasnost, na to su bili dodatno upozoreni prije samog početka sezone na javnoj tribini KVARTipo, i ništa nisu poduzeli.

Da, treba netko i kazneno odgovarati. Hoće li ŽDO tako nešto pokrenuti po službenoj dužnosti? Šanse su male. Činjenica da je Denis Sokol odbio reći približno vrijeme smrti mladića, samo je produbilo dugogodišnje nepovjerenje javnosti u stručan i neovisan rad zadarskih istražitelja. Ne samo kad su u pitanju ovakvi, nesretni događaji, nego i brojene druge istrage povezane s uglednim zadarskim kriminalcima. Hvataju se sitne ribe, a kapitalci prolaze kroz rupe u mreži.

PITANJA BEZ ODGOVORA

- Što je Ledana poduzela ili poduzima za sigurnost svojih gostiju da ne padnu u prostor skladišta Čistoće?

- Jeste li se ikada obratili

nekoj od nadležnih službi ili institucija kako bi riješili problem sigurnost na bedemima? Kome ste se javili i kakvi su bili rezultati tih razgovora?

- Jeste li ikad pokrenuli neki postupak za osiguranje zaštite na bedemima iznad skladišta Čistoće? Ako jeste, prema kome i kako je to završilo?

- Tvrdite da poginuli mladić iz Irske nije bio gost Ledane. Kako to znate?

- Zašto je između 1 i 1.30 sati te noći u Ledani došlo do prekida glazbe? Što se tada događalo u klubu?

- Ima li taj prekid glazbe veze s okolnostima pogibije 20-godišnjeg gosta iz Irske?

- Zašto je istog dana kada je poginuo mladić Ledana radila, a u subotu navečer klub je radio do ponoći?

- Godine 2003. bili ste direktor komunalne tvrtke Nasadi. Koliko ste dugo bili na toj funkciji?

- Jeste li bili član Nadzornog odbora Nasada? Ako jeste u kojem razdoblju ste obavljali tu funkciju?

- Kada ste postali suvlasnik tvrtke Riva Liburna?

- Jeste li kao bivši direktor Nasada utjecali na to da tvrtka Riva Liburna, vlasnik Ledane, dobije koncesiju od Nasada za korištenje javne površine u Perivoju kraljice Jelene Madijevke?

- Kako komentirate nalaz Državnog inspektorata od prošle godine prema kojem je utvrđeno da je Ledena koristili veću površinu od dozvoljene, da je kršila odluke Stožera u svezi radnog vremena te da je prekomjerno stvarala buku?

- Zašto sve do siječnja ove godine niste uskladili minimalne uvjete s površinom zakupom od Nasada?

Ova smo pitanja prije dva tjedna uputili suvlasniku Ledane MihiVukoviću. Rekao nam je da će na njih odgovoriti i usput poslati demanti na sve naše objavljene laži. Zadarski.hr do danas nije dobio ni odgovore ni demanti.

U međuvremenu se broj pitanja povećao: zašto ste gospodine Vukoviću bili na očevidu 2012. za minimalne uvjete kao predstavnik Ledane, iako ste tek od kraja 2019. vodite kao službena osoba Rive Liburna? Znači li to da ste od prvog dana bili tihi partner Branimiru Markovu? Ako ste bili, zašto ste to krili? Zbog supruge? Politike? Ili policije? Kako komentirate riječi Branimira Markova zabilježene na videu prošle godine kako je u Ledani „sve po ugovori i po zakonu”? Kako vi nazivate ljude koji svjesno izigravaju zakone i propise kako bi stjecali nezakonitu dobit? Jesu li to poduzetnici? Ili kriminalci? Je li to kriminal? Nadamo se jednako žurnim odgovorima...

image

Ledana 

Luka Gerlanc/Cropix

EPILOG

U pozadini afere s Ledanom gradom odjekuju riječi gradonačelnika Dukića izgovorene u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju iz 2018. Na pitanje zašto tolerira komunalni kaos koji kreiraju ugostitelji, prvi čovjek Zadra lakonski odgovora kako ljudima treba pustiti da zarade. Koje ljude? Čije ljude? Kako da zarade? Mimo zakona? Pod političkom protekcijom? Na štetu javnog interesa?

Ako hoće, gradske vlasti mogu već sutra sve promijeniti u Perivoju kraljice Jelene Madijevke. Mogu staviti ogradu na bedeme (priručnu je stavila Ledana pet dana nakon nesreće), mogu raskinuti ugovor s noćnim klubom, mogu odrediti uvjete da taj prostor izgleda pristojno, mogu konačno početi uvoditi red u komunalni nered kojeg su sami stvorili. Mogu sad ili nikad. A hoće li, pitanje je.

Iz gradske uprave najavljuju da će budućnost Perivoja biti riješena kroz dokument koji se zove Plan upravljanja povijesno jezgrom, a o raskidanje ugovora s Ledanom zbog nezakonitog poslovanja, za sada ne razmišljaju. Više Zadar ima planova i studija o svojoj svijetloj budućnosti nego Dubai, samo što ovdje skupljaju prašinu i nikoga na ništa ne obvezuju.

Zadar ima bedeme pod zaštitom UNESCO-a. I najveći broj njihovih žrtava. Bilo bi stvarno lijepo da se ta svjetska spomenička baština, taj arhitektonski biser, pamti kao mjesto za uživanje, a ne za umiranje. U najljepšem zalasku Sunca na svijetu...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. listopad 2022 16:01