StoryEditor
ObalaMALO BURA, MALO JUŽINA

Dr. Duška Glavaš: Zbog vremenskih promjena bilježimo više posla, imamo veći broj slučajeva edema pluća, nakupljanja tekućine, više ljudi s infarktom...

3. veljače 2021. - 10:12

Osjećate li i vi kako se vrijeme promijenilo? Evo nas na samom startu veljače, a vani buja vegetacija kao da smo u travnju. Komaraca ima na sve strane, muhe letaju kao da je kasno proljeće, bajami su pustili bijeli cvat.

Evo, u nekim splitskim vrtićima već ima i šljiva, a grane se spuštaju pod obiljem limuna i naranača. Gusjenice borovih prelaca koji su 2011. godine svoje kolone na zemlji običavali formirati u travnju, 2016. godine u ožujku, 2017. sredinom veljače, u aktualnoj 2021. pojavili su se već u siječnju...

Pa što se to događa? Klimatske promjene. Jake, snažne, što tope nama daleke ledenjake na Sjevernom polu. A kod nas potiču rast ljubičica i tratinčica već sa startom nove godine. Za kraj ovog tjedna prognostičari na obali najavljuju temperature i do 18, negdje i 20 stupnjeva. Vremenske uvjete na obali bez kiše, bez bura, leda.

image
Split, 30. siječnja 2021.
Vojko Bašić/Cropix

Proljeće je zakucalo na naša vrata, a problem je to što je itekako uranilo. Koliko god većina mislila kako je to super, divno i krasno, nije. Protrčali smo Dalmacijom kako bismo snimili stanje na terenu.

Kako čujemo na sve strane, zima je već odapela, a proljeće uzelo maha. Ako se ovako nastavi, dočekat će nas vruće ljeto. A da mirno preživimo, liječnici nam savjetuju umjerenost. Uzmite to u obzir tijekom šetnji narednog vikenda kada se očekuje vrhunac ovog toplog i sunčanog vala.

- Na Hvaru su bajame u punom cvatu, maslina je već bacila pup. Evo gledam okolo naokolo, ima proljetnica na sve strane, di se god okreneš tratinčice, ljubičice, sve zeleno. Netko će kazati kako je to super, ali po meni je ovo vrijeme zabrinjavajuće jer nam pokazuje ogromnu promjenu.

Zime su postale preblage, nema minusa, nema hladnoće. Biljke zbog toga dobivaju drugačiju informaciju i onda se događaju štete jer se gubi prirodna ravnoteža. Ovako blage zime su nam donijele maslinovu muhu i maslinovog svrdlaša. Klima se promijenila – veli nam Hvaranin Franislav Godinović.

Na Lastovu i Visu grane se pritežu pod obiljem naranača i limuna. Na makarskom primorju čitatelji nam pričaju kako su im ledine pune proljetnog cvijeća. Nekima je blaga zima napunila grane plodovima kumkvata, pa se žitelji kontinenta čude što se to na obali događa.

U Kaštelima nam ljudi pričaju kako se s komarcima bore i ljeti i zimi. A onda se hvale da su im u siječnju trešnje, breskve, kajsije bacile pup. Voćke su se kod nekih već probudile iz zimskog sna.

image
Zalazak sunca na Lastovu
Danijel Soldo/Cropix

- Nikad ovako rano nisu počele vegetirati, i ja sam doslovce na sto strahova. Jer kako kažu meteorolozi sada nas čekaju dani s puno sunca, pretopli za ovo doba. I onda sve to krene, pa će naglo opalit zima, neka još dođu mračne bure i sve će mi otić u onu stvar.

Neka neko kaže to je super, je onome šta se šeta po rivama i pije coffe to go. Ali mi ljudi od poljoprivrede vidimo da se ne događa onako kako triba. Evo neka stigne marčana bura, samo jedna hladna fronta i sve ode u... – žali nam se Kaštelanin Ante.

Najfriškije informacije s otoka donosi nam supetarski specijalist Hitne medicine dr. Tihomir Eterović, jedan od najboljih poznavatelja prirodnih mijena na Braču.

I kroz svoj hobi jedan od najvećih poznavatelja bračkog zmijskog svijeta. Po informacijama koje je dobio s terena, poskocima još nije dovoljno vruće da izađu vani. Ali zanimljiva je njegova spoznaja kako su pojedine vrste zmija, nalik šari poljarici tek u studenom otišle na san.

- Imali smo tek koje jutro s malo leda i to je bilo sve od zime. Vegetacija kao da nije ni stala, gdje god pogledaš sve se zeleni, sve je ranije krenulo. Evo i konkretno, divljeg zelja i kostriča smo brali i za Novu godinu. Prije neki dan sam išao u maslinik kraj Pučišća, sve je pod travom. Mladice masline rastu ko da je četvrti misec, a ne veljača. Prije smo imali jake bure s ledom, bilo bi i snijega.

Ostala bi smo crna zemlja, a sada je slika skroz drugačija. Evidentne su blaže zime, s puno manjim padovima temperature, ali kako primjećujem s s puno više kiše. To je već i trend – kaže dr. Eterović, specijalist hitne medicine i voditelj ispostave Hitne medicinske službe za Brač.

A kakav vjetar puše s mora? U svakom slučaju vjetar promjene. Dugogodišnji zapovjednik Igor Bačić s Jadrolinijinog trajekta Lastovo nam kaže kako ni jugo više nije bilo kao nekada. Prije bi se jugo dizalo danima, počelo bi u ponedjeljak pa bi oko srijede, četvrtka doživjelo vrhunac. A danas sve to digne i plane u jedan i pol dan...

- Promjena je evidentna, jugo primjerice počne puhati ujutro, i evo ga, u dan dosegne ogromnu snagu. I onda pada u isti dan. Bude more valovito i nadalje, ali vrhunac je već prošao.

A nekada je to trajalo. Prognoza je zauvijek bila neizostavni i iznimno važni dio priče. A sada s ovakvim promjenama koje nastaju još je više izražena potreba stalnog praćenja stanja na terenu – veli iskusni zapovjednik.

Dr. Duška Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice KBC Split navodi kako vremenske promjene na određeni način diktiraju i povećani opus njihova posla. Pojedinim danima, naime, na splitskoj Jedinici intenzivne njege zna se povećati broj pacijenata, kojima se zdravstveno stanje otežava kako se mijenjaju i vanjska temperatura, tlak, vlažnost zraka.

Na tijelo čovjeka kao neizostavnog dijela prirode djeluju, veli iskusna kardiologinja, i razdoblja punog mjeseca. Osjetljiviji ljudi tada mogu imati nesanicu, razdražljivost, pojačani umor.

- Na pojedine dane zbog vremenskih promjena bilježimo više posla, imamo veći broj slučajeva edema pluća, nakupljanja tekućine, više ljudi s infarktom.

Na određene dane imamo i više ljudi s problemima aneurizama, plućnim embolijama, aritmijama. Svakako mogu potvrditi kako promjene vremena utječe na nas, i kod određenih ljudi s kroničnim bolestima samo ih pojačavaju. Neki ljudi mogu imati problema i kada prilikom velikih vrućina popiju hladno piće. Čak može doći i do disekcije aorte. Vrijeme i njegove promjene utječu na čovjeka, mogu djelovati na neurološki ili hormonalni sustav – veli kardiologinja.

image
Split, 23. siječnja 2021.
Vojko Bašić/Cropix

Zato neki ljudi osjećaju u kostima, ili kako kažu, u glavi, južinu koja konkretno pristigne tek za dva dana. A podosta njih se ne osjeća dobro kada temperatura, kao što je to bilo proteklih tjedana, naglo od dva do tri stupnja skoči na plus 15. Meteoropati nisu fikcija, riječ je o definitivno senzitivnoj skupini ljudi, koji će snažno osjećati vremensku oscilaciju. A one su s promjenama klime također sve izraženije.

- Konkretno rečeno, pacijenti s izraženim kardiovaskularnim bolestima mogu imati promjene pulsa, otežano disanje, popuštanje srca, aritmije, akutni koronarni sindrom. Može doći do embolija pluća, bolesti aorte...

ve to spada u našu problematiku, i s naglim promjenama primjećujemo kako nam je puna koronarna jedinica bolesnika svih tih patologija. Na pojedine dane bilježimo i veći broj pacijenata s neurološkim smetnjama, neki imaju nesanicu, neki vrtoglavicu – veli docentica Glavaš.

Što savjetovati? Umjerenost, nikakva prenagla ponašanja, pretjerivanja. Dolaze nam topli dani, to ne znači da ćete odmah iz kaputa uskočiti u kratke rukave. Obucite se slojevito, skidajte malo po malo odjeću.

- Ne pretjerujte ni s kretanjem, iako dolaze dani koji će vas mamiti na to. Ne pretjerujte ni s boravkom na suncu. Tijelo sve osjeća, ono je dio sustava. Jednostavno budite umjereni – savjeti su iskusne kardiologinje.

Budite pažljivi već i ovaj tjedan. Kako rekosmo, bit će 18 u zraku. U zavjetrini i više. Pa da nas, kako se kaže u narodu, ne obali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 03:48