StoryEditor
Obalasolinska bazilika

Reporteri ‘Slobodne‘ u novoj crkvi Svete Obitelji na Gospinu otoku: imat će 650 sjedećih mjesta, a ispod oltara grobnice svih splitskih nadbiskupa

30. kolovoza 2020. - 18:10

Malo gdje je ovih dana tolika vreva kao na Gospinu otoku u Solinu; priprema se slavlje gradske zaštitnice Male Gospe, ali još je veća užurbanost oko nove crkve Svete obitelji, čija se izgradnja, unutrašnje i vanjsko uređenje privodi kraju, baš kao i pastoralnog centra iza nje, sedam godina od polaganja temeljnog kamena.

Već u subotu 5. rujna, prvog dana trodnevnice Maloj Gospi, posvetit će je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, a desetak dana nakon toga u njoj će se održati i još jedan značajan događaj – biskupsko ređenje msgr. Ante Jozića, titularnog nadbiskupa Cisse (nekadašnja antička biskupija kod Rovinja) i imenovanog papinskog nuncija u Bjelorusiji.

Prigodom početka radova, nadbiskup Barišić pojasnio je važnost gradnje jedne od najvećih dalmatinskih crkava baš na ovom mjestu.

– Ovdje smo rođeni i kršteni, ovdje nam je kolijevka i krstionica i zato nema svetijeg mjesta od ovoga, gdje je kraljica Jelena sagradila prvu crkvu posvećenu Mariji. Ako su ti korijeni toliko duboki i snažni, to je znak da Solin živi, znak dubokih korijena je i ova mladost koja traži svoju budućnost na spomenu naše nacionalne i kulturne povijesti. A to nam je veoma značajno, jer mi ne želimo sagraditi samo materijalnu, već i živu Crkvu. Ovaj prostor jest nacionalni i religiozni arhiv. No, nije samo spomen na prošlost, već gleda iz temelja naprijed – kazao je nadbiskup, istaknuvši kako ova crkva zbog svoje važnosti i prostora neće biti samo za ovdašnje župljane, nego i za sve druge u Hrvatskoj.

Don Ranko

– U našoj nadbiskupiji Sveti Duje je najvažnija crkva, ali ovo će biti crkva u kojoj ćemo slaviti sve važnije i svečanije događaje u životu naše zajednice i Crkve – zaključio je msgr. Barišić.

A solinski župnik don Ranko Vidović kaže nam kako u župi Gospe od Otoka, jednoj od najmnogoljudnijih u nadbiskupiji, živi oko 14 tisuća vjernika u gotovo četiri tisuće mahom mladih obitelji.

– Stara crkva Gospe od Otoka već odavno ne može primiti sve župljane, ona je po gabaritima poput kapele, tek 150 kvadrata, premda je neizmjerno značajna u hrvatskoj povijesti. Na vjeronauk tjedno dolazi više od tisuću djece iz osnovne škole i oko 500 srednjoškolaca i studenata, a nismo imali uvjete za kataheze pa smo ih održavali u različitim gradskim prostorima. Pastoralni centar zadovoljit će te potrebe. Misna slavlja kroz tjedan bismo održavali u staroj crkvi, a nedjeljna i blagdanska, te sve veće vjerske događaje u novoj crkvi Svete obitelji – objašnjava don Ranko, dok nas uvodi u novu crkvu, za koju će Splitsko-makarska nadbiskupija od Pape zatražiti status bazilike, premda je vjernici već nazivaju bazilikom.

image
Don Ranko Vidović, župnik Gospe od Otoka
 
Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

Građena je prema idejnom projektu arhitekta Viktora Vrečka, koji je pobijedio na natječaju prije jedanaest godina. Duga je 45 metara, široka 34, visoka petnaestak, površine je 1100 kvadrata s oko 650 sjedećih mjesta, ima sedam ulaza, tri sakristije, čak i prostor za snimanje vjerskih slavlja.

Prvo što na ovalnoj građevini upada u oči jest golemi portal, visok petnaest metara, širok pet, u čijem podnožju su velike vratnice, sve je od metala, prekrivene su "zrakama" koje označavaju darove Duha Svetoga.

Prije nego smo počeli razgledavanje, don Ranko ukazuje kako je sve u crkvi prepuno simbolike, počevši od njezina smještaja na Gospin otok uz rijeku Jadro, u kojoj su doseljeni Hrvati primili krštenje, pa se i naziva našim Jordanom.

Kršćanski istok

Prostrane mozaike i freske koji prekrivaju zidove osmislio je jedan od najpoznatijih svjetskih sakralnih umjetnika, isusovac pater Marko Rupnik, koji je s timom od 27 ljudi iz svoga "Centra Aletti" nekoliko tjedana ukrašavao zidove. Don Ranko je fasciniran pristupom umjetničke ekipe pod vodstvom dr. Rupnika, slikara, kipara i teologa, koji je mozaike radio po cijelom svijetu, pa i u Vatikanu, Fatimi i Lourdesu, a posebno mu je nadahnuće sakralna umjetnost kršćanskog istoka.

– Sav njihov rad prožet je molitvom i zajedništvom, u svemu je prisutna duboka simbolika i sve ima smisla. Trebalo bi mi više od sata da vam protumačim sva značenja slika na zidovima – smije se don Ranko.

Krećemo od impozantnog mozaika u čijem je središtu Isus Krist Pantokrator (grč. Svevladar, Svedržitelj), a sa strane su mu Gospa i sv. Ivan Krstitelj. Potom ga okružuju sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, salonitanski mučenici i splitski zaštitnici sv. Dujam i sv. Staš, sv. Jeronim Dalmatinac, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Ivan Zlatousti, sv. Grgur Nazijanski, sv. Frane Asiški, sv. Klara, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Tereza, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz. Izbor svetaca oko Pantokratora predstavlja opću, hrvatsku i lokalnu, dalmatinsku Crkvu. A Dalmaciju, kao tradicionalni 'kalež' predstavlja i bukarica koju je p. Rupnik izradio na mozaiku, naći ćete je - ako bolje pogledate - blizu sv. Lepolda Mandića.

– U oltaru, monolitu od bračkog kamena "sv. Petar" teškom osam tona, s prednje strane će biti križ s ugrađenom relikvijom svetog Dujma i kad se promatra sprijeda, točno iznad nje je rana na Kristovu boku, križ oko Isusove glave i kalež spasenja, sve u crvenoj boji. U nadbiskupski palij svetoga Dujma na mozaiku ugrađen je kamenčić s bazilike na Manastirinama gdje je bio njegov grob i još jedan sa salonitanskog baptisterija. Lik blaženog Alojzija Stepinca bit će s desne strane u reljefu, s relikvijom njegova tijela i kardinalskog solidea (kapice) koju je kardinal Franjo Kuharić poklonio solinskoj župi 1976. godine. Želi se ukazati kako je Stepinac naš putokaz i vrata – tumači don Ranko.

Višeslav

S lijeve strane je svetohranište, zamišljeno kao stup spasenja, a s desne oktogonalna krstionica koja oblikom podsjeća na Višeslavovu krstionicu, ali i na splitsku katedralu.

Freske na zidovima u toplim tonovima i plavoj boji prikazuju povijest spasenja; osnova svega su Božje ruke iznad Posljednje večere, a dubokom simbolikom prikazani su izlazak iz egipatskog ropstva, četrdesetogodišnje lutanje Izraelaca po pustinji, priča o Kajinu i Abelu, pa Adamu i Evi koji jednom rukom uzimaju plod sa Stabla spoznaje dobra i zla... Riječ je o gusto složenim biblijskim motivima čija se ikonografija može satima tumačiti. Uočit ćete i slavenske apostole Ćirila i Metoda. Za cijelu priču koju je zamislio p. Rupnik – trebat će tiskati vodič!

Ima još tehničkih detalja, a možda će najneobičnije izgledati razglas koji "visi" s krovne konstrukcije od lameliranih drvenih nosača, a u koje je, pak, smještena LED rasvjeta. Iznad ulaznih vrata i na bočnom zidu prostor je na koji će se postaviti orgulje, a crkva je također opremljena sustavom ventilacije, hlađenjem i podnim grijanjem. Crkva je cijela "odjevena" u kamen, baš kao i dvorište, u brački "averio" i "veselje" te trogirski "plano", a ovih dana se sadi bilje i stabla oko kompleksa.

– Čovjek se može ili ne mora diviti ovoj crkvi i njezinim umjetninama, ali kad uđeš u njezine tajne, onda shvatiš smisao i dubinu. Solinskoj i hrvatskoj Crkvi bit će na ponos i službu još dugo godina, a vjerujem i trajno mjesto hodočašća naših vjernika – zaključuje župnik Vidović.

Nadbiskupi u kripti

S don Rankom smo obišli i crkvenu kriptu, suvremeno oblikovanu grobnicu splitskih nadbiskupa. Smještena je točno ispod oltara, kružnog je oblika i ima pripremljene niše za posljednje počivalište nadbiskupa.

image
Kripta - grobnica splitskih nadbiskupa ispod oltara
 
Božidar Vukičević/HANZA MEDIA
Brojke

45
metara duga
34
metra široka
15
metara visoka
1100
četvornih metara prostrana
650
sjedećih mjesta
7
ulaza
3
sakristije

item - id = 1041317
related id = 0 -> 1157953
related id = 1 -> 1157242
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. siječanj 2022 19:50