StoryEditor
ObalaRebeka V. Pevec

Obišla je sva mora i oceane svijeta, a sada ima velike planove za Zadar: Još se nije pozicionirao u kruzing industriji, nedostaje mu i 2000 hotelskih kreveta

3. ožujka 2021. - 15:11
Po nekim procjenama, trebat će najmanje tri do pet godina da se vratimo na stanje prije pandemijeLuka Gerlanc/Cropix

Veliki, moderni putnički terminal Nove luke Zadar u Gaženici sablasno je prazan.

U zgradi dužine 350 metara i površine od gotovo 25.000 četvornih metara kao da nema žive duše. Zaštitari na ulazu i otvoreni šalteri za prodaju trajektnih karata za otoke govore da nešto ipak radi. Moglo bi se reći da tu vlada živost u odnosu na atmosferu međunarodnog dijela terminala, gdje su pristaništa za najveće kruzere i brodske linije. Tu doslovno nema nikoga. Unutrašnje uređenje, kojim dominira industrijski stil, vidljive betonske konstrukcije i razvučena infrastrukturna mreža pod stropom, samo pojačava osjećaj pustoši i praznine. Kod jednih staklenih vrata dočekuje nas zaštitar te nas liftom vodi do ureda glavne menadžerice ovog nevjerojatnog zdanja.

Gospođu Rebeku V. Pevec upoznali smo prije dvije godine, kada je međunarodna putnička luka Gaženica u Hamburgu osvojila laskavu titulu Seatrade Cruise Award, kao "Luka 2019. godine". Gospođa Pevec je predstavnica koncesionara, tvrtke Zadar International Port Operation (ZIPO), koja je dio turskog Global ports holdinga (GPH), najvećeg operatera putničkih luka na svijetu. U njihovu su portfelju neke od najatraktivnijih kruzing luka, kao što su Valetta, Barcelona, Venecija, Ravena, Malaga, Lisabon, Havana, Singapur, Bodrum, Kusadasi, Bar, Antigua te Nassau na Bahamima. Upravljanje međunarodnom lukom i terminalom u Gaženici dobili su u koncesiju na 20 godina.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Rebeka V. Pevec rođena je u Zagrebu, ali po majci je Splićanka. U kruzing industriju ušla je nakon završene srednje Hotelijersko-turističke škole. Tijekom 25-godišnje karijere na brodovima za kružna putovanja prešla je sva mora i oceane svijeta, radila je u svim vodećim kruzing kompanijama, uspinjući se od barmenice do generalne hotelske menadžerice. Usput je magistrirala hotelski menadžment, financije i marketing na prestižnom Sveučilištu Cornell u Americi. Kaže da se nikad u karijeri nije toliko vremena zadržala na kopnu kao sada u Zadru. Prije dvije godine iz gospođe Pevec prštao je optimizam i planovi za razvoj nove destinacije. Optimizam je i dalje tu, ali planovi su se stubokom promijenili. Pandemija koronavirusa globalnu je industriju kruzera bacila na koljena. Kao generalna direktorica, trenutno je jedina zaposlenica tvrtke ZIPO, a sve ostale usluge povjerene su lokalnim tvrtkama i partnerima.

Izazovno vrijeme

Gospođo Pevec, u Zadar ste došli u rujnu 2018., 2019. je bila vaša prva operativna godina, a 2020., kad se trebala dogoditi puna afirmacija, stigla je pandemija. Baš nemate sreće...

– Nažalost, nitko nije mogao predvidjeti pojavu ovakve pandemije i više sile. Koncesijski ugovor potpisan je na kraju sezone 2018., kad smo tek uspostavljali odnose s lokalnim partnerima. Iduća godina, naša prva prava sezona, bila je rekordna po broju dolazaka brodova i putnika. Javnost, međutim, ne zna da te 2019. nismo imali nikakvih prihoda jer kruzerima nismo naplaćivali naknadu za putnike.

Zašto? Je li to bila vaša odluka?

– Takva je odluka postignuta u razgovoru s Lučkom upravom Zadar. Naime, cijene su već bile ugovorene s brodarima i kako bismo ostali konkurentni s drugim lukama u ovom dijelu Europe, dogovorili smo se da ZIPO neće kruzerima naplaćivati naknadu za putnike. Nama je, dakle, 2019. bila godina kad smo imali najveće troškove jer smo imali najviše putnika. Prošla, 2020., trebala je biti prva godina u kojoj smo trebali ostvariti neke prihode, međutim, zbog pojave koronavirusa to se ipak nije dogodilo. Naprotiv, čitava industrija pala je na koljena, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu. Ako bih morala u jednu rečenicu sažeti zadnje dvije i pol godine, onda je to bilo vrlo intenzivno i izazovno vrijeme.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Kako komentirate kritike da ste u prvoj godini platili samo 1,8 milijuna kuna koncesijskih obveza, a najavljivalo se 20 milijuna?

– Sve obveze podmirene su sukladno koncesijskom ugovoru. Kako 2019. nismo imali nikakvih prihoda, tih 12 posto naknade za putnike s kruzera i međunarodnih trajekata nije bilo u onom iznosu koliko je planirano, dok je šest posto od najma poslovnih prostora terminala plaćeno, kao i fiksna koncesija za 2019. godinu. Na početku 2020. platili smo fiksni dio koncesije, a za ostalo se opet pobrinula pandemija.

Što će biti s vašim obvezama za ovu godinu?

– O tome upravo pregovaramo s Lučkom upravom Zadar. Za fiksni dio naknade za 2020. godinu dobili smo 50 posto popusta. Preostali preplaćeni dio prebacit će nam se kao dio uplate za 2021. Tako je učinjeno sa svim potkoncesionarima Lučke uprave Zadar.

Kakvi su poslovni rezultati GPH u 2020. i koja su očekivanja za 2021.?

– GPH trenutno upravlja s 19 putničkih luka u 13 država na četiri kontinenta. Trenutačno najbolje posluje Valetta na Malti, to je jedina naša luka koja u ovoj pandemiji prima kruzere svakog tjedna. "MSC Grandiosa" tjedno putuje od Genove do Valette u prosjeku s 900 do 1300 putnika. Linija je krenula u kolovozu prošle godine i plovi manje-više sve do danas. Kratak zastoj bio je u prosincu, kad je Italija bila u lockdownu, no čim je bilo moguće, plovidba je nastavljena.

Skroman prihod

Zašto Zadar ne radi kao Valetta?

– Vrlo rado bih da Zadar tako radi, ali sve to ovisi o epidemiološkoj situaciji i odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite. Naime, novi terminal pruža uvjete dostatne da se ispoštuju apsolutno svi zdravstveni protokoli na kojima inzistiraju kruzing kompanije i koji su vrlo rigorozni. Međutim, u Hrvatskoj je od 9. srpnja prošle godine na snazi bila odluka koja dopušta maksimalno 200 putnika na brodovima za kružna putovanja. Svakako pozdravljam njezino ukidanje od 1. ožujka jer nam to omogućava početak normalizacije poslovanja.

Jesu li Valetta i Genova jedine aktivne kruzing linije na Mediteranu?

– Ne, Kanarski otoci također su otvoreni. Tamo plovi kompanija TUI, koja je dolazila i u Zadar. Nekih je krstarenja bilo i u Grčkoj, također njemačkih kompanija, a prema posljednjim informacijama, Turska je također otvorena za dolazak kruzera. U našoj luci u Singapuru od prosinca 2020. plovi brod "Quantum od the Seas od Royal Caribbeana", ali samo s putnicima iz Singapura. Čitava industrija trenutno ide u smjeru da brodovi koji plove rade samo u određenim regijama s lokalnim gostima i da se striktno pazi na protokole. To su jedine naše dvije luke na svijetu u kojima trenutno imamo kruzing promet. U drugim lukama imamo više brodova u tzv. lay-upu, kao što su bili "Marela Discovery 2" i "Marela Dream" u Zadru. To su brodovi na vezu koji ne mogu ploviti zbog pandemije, a posada na njima radi na održavanju. Takvi nam brodovi donose skroman prihod kojim pokrivamo dio troškova.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Zadarski župan i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar Božidar Longin nedavno je izjavio kako je Lučka uprava Zadar prije lockdowna na stolu imala ugovor s velikim Carnival Cruisses o matičnoj luci (homeport) u Gaženici. Što znate o tome?

– O tome nemam saznanja, takvu informaciju nismo dobili.

Je li ZIPO pregovarao s nekom kruzing kompanijom u smislu da joj Zadar postane matična luka?

– Kad razgovaramo s kruzing kompanijama, mi im predložimo Zadar i pokažemo mogućnosti za turnaround, a na njima je da o tome donesu odluku.

Dobro, no je li bilo ozbiljnog interesa?

– Bilo je zainteresiranih strana, ali ništa se nije dogovorilo, zbog više razloga.

Na primjer...?

– Svi uključeni troškovi vrlo su visoki. Zadar kao potencijalna destinacija nije dovoljno prepoznata. Kruzing kompanije nisu dovoljno upoznate s mogućnostima koje im se ovdje nude, ali za to treba vremena. Isto tako, treba razlučiti pojam homeport (matična luka) od turnaround port (ukrcajna luka). To su dvije različite stvari. Vrlo često se govori o homeportu u smislu da u razdoblju od šest mjeseci ili godinu dana jedan te isti brod tu dolazi svakih sedam ili 14 dana, putnici se ukrcavaju i iskrcavaju, da je to početna i krajnja točka krstarenja, uz manje izmjene posade, opskrbe broda itd. Zadar zasad još nije blizu toga. Prvi korak bi nam bio da postanemo turnaround port.

Izgubljena radna mjesta

Što to znači?

– Recimo, brod plovi Mediteranom i ima nekoliko točaka koje su turnaround port, dakle luke koje se koriste za izmjenu putnika, dopunu goriva, namirnica itd. Na krstarenju od Lisabona do Barcelone, primjerice, neki će plovidbu završiti u Barceloni, drugi će tu tek početi i ići će do Civitaveccije, Rima, a odatle do Venecije. Tako će u svakoj od tih većih luka odvijati iskrcaj i ukrcaj putnika. Nama je prvi korak ubaciti Zadar u jednu od tih ukrcajnih točaka, gdje se odvija izmjena putnika.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Kako je pandemija utjecala na globalnu kruzing industriju i koliko će joj trebati da se oporavi?

– Pandemija je urušila cijelu industriju. Gubici se mjere u desecima i stotinama milijardi dolara. Kruzing industrija je veliko tržište u koje su uključeni putnici, nositelji operacija, ali i brojne vanjske djelatnosti povezane s tom industrijom. U Americi je, primjerice, oko pola milijuna ljudi koji su bili vezani uz kruzing industriju izgubilo posao zbog pandemije.

Svakako treba spomenuti brojne članove posade koji su morali ostati doma i koji čekaju mogućnost ukrcaja. Utjecaj pandemije na kruzing industriju trajat će malo duže nego što se pretpostavlja. Puno je faktora koji na to utječu. Prije svega, tu je sam proces cijepljenja i nabava cjepiva. U momentu kad je najavljeno cjepivo i kad je počelo cijepljenje diljem svijeta, probudio se optimizam, dionice kruzing kompanija porasle su za 20 do 30 posto. Također je kod klijenata i gostiju potrebno vratiti povjerenje u kruzing industriju. Nakon incidenta na "Diamond Princess", kruzing kompanije kontinuirano ulažu velika financijska sredstva i rade na uspostavljanju procesa i protokola koji bi zaštitili zdravlje putnika, posade i lokalne zajednice.

Kada bi se industrija mogla vratiti na godine prije pandemije?

– Predviđanja kažu da bi tek u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine mogli krenuti s brodovima. Trebat će najmanje godinu ili dvije da se dođe do neke normalizacije poslovanja. Po nekim procjenama, trebat će najmanje tri do pet godina da se vratimo na stanje prije pandemije.

Kako će to utjecati na vašu koncesiju u Zadru? Hoćete li tražiti promjenu ugovorenih uvjeta?

– Postoje razmišljanja u tom smjeru zato što su se uvjeti promijenili, a naši prihodi neće biti onakvi kakve smo predviđali poslovnim planom. Prema koncesijskom ugovoru, postoje klauzule koje se osvrću na situacije kada zbog više sile operater nije mogao uredno obavljati svoj posao. Sve to radimo u dogovoru s Lučkom upravom Zadar jer cilj je nastaviti suradnju na obostranu korist. Idućih najmanje pet godina sve što mi budemo uprihodili u Gaženici ostat će lokalnoj zajednici. Sve što smo do sada zaradili ostalo je lokalnoj zajednici, kroz plaćanje koncesijske naknade, režija, usluga...

Borba za status

Kako Zadar stoji na Mediteranu u odnosu na Dubrovnik, Kotor, Veneciju ili Valettu? Kakvi su planovi ZIPO-a u smislu brendiranja Zadra kao destinacije?

– Za Zadar imamo razrađenu strategiju, ali to prije svega ovisi o jakom marketingu. Zadar se još uvijek nije pozicionirao u kruzing industriji. On je momentalno tranzitna luka.

Nagrade koje je dobio nisu mu previše pomogle?

– Nagrade su pomogle, dale su mu vidljivost i uvrstile su ga na globalnu kartu u kruzing industriji. Čuli su za Zadar, znaju da tu postoji veliki, lijepi terminal koji može prihvatiti najveće brodove na svijetu, i da postoji profesionalnost. Međutim, sada treba raditi na izgradnji brenda.

Za uspjeh je, dakle, važnije brendiranje destinacije nego same luke?

– Tako je. Kad kompanije traže novu luku, zapravo traže novu destinaciju, a luka je sekundarna. Pitala sam kruzing kompanije što trebamo učiniti, kako možemo povećati vidljivost da bismo povećali broj dolazaka. Da eventualno budemo njihov turnaround port. Svi su nam rekli isto: "Zadar is not marketable." Znači da ne mogu reklamirati Zadar, ne znaju dovoljno o njemu da bi ga mogli prodavati svojim klijentima. Dakle, Zadar prije svega treba dobro marketinški obraditi kao destinaciju, odnosno turističku regiju, u smislu kruzing industrije.

Što se još može i treba napraviti da bi se izgradio destinacijski brend?

– Općenito imam dojam da kruzing industrija u Hrvatskoj nije prepoznata kao grana turizma. Iako je to neosporno turistički sektor, kruzing industrija kod nas se još uvijek svrstava u pomorstvo ili nautiku. Poboljšanje broja dolazaka brodova i putnika može se ostvariti jedino ako budemo ravnopravno tretirani s drugim sudionicima u turističkom sektoru. To neće donijeti koristi samo Zadru, nego svim drugim našim lukama za kružna putovanja. Ako takve stvari mogu odraditi neke druge destinacije, zašto to ne bismo mogli i mi? Ministarstvo turizma nedavno je osnovalo savjet za oporavak i razvoj turizma, ali od 30 članova nema nijednog predstavnika kruzing industrije, iako mi imamo najviše iskustva u tom sektoru. To nam govori da se trebamo izboriti za status unutar turističkog sektora.

Najave za 2021.

Zadru, za razliku od Dubrovnika, nedostaje hotela visoke kategorije. Koliko je to hendikep za destinaciju koja želi biti homeport za kruzere?

– Zadru nedvojbeno nedostaje hotelskih kapaciteta za kruzing industriju. Kad pogledate broj dolazaka putnika s kruzera i broj smještaja u hotelima, vidite kolika je razlika u pitanju. Kod nas u prosjeku dolaze brodovi veličine za 2000-2200 putnika. Ako znate da 50 posto putnika u ukrcajnu luku dolazi nekoliko dana ranije, a određeni broj putnika ostaje u destinaciji nakon iskrcaja, za njih bi trebalo imati dovoljno smještaja. Znači, Zadru nedostaje minimalno 2000 kreveta više kategorije.

Optimizam za kraj, što očekujete u 2021.?

– Kruzing kompanije su spremne, one samo traže priliku da bi došle, momentalno gledaju koje su luke otvorene i kako će modificirati svoje itinerare i kako će dobiti goste, kako će odraditi logistiku, u smislu povezivanja s letovima kako bi došli na određenu destinaciju. Za 2021. trenutačno imamo najavljenih više od 90 pristajanja. Kruzing kompanijama trebaju dva do četiri mjeseca da aktiviraju brodove, ukrcaju posade, da se obavi opskrba te da se ukrcaju putnici. Sada kada je donesena odluka da u Hrvatsku mogu dolaziti brodovi bez ograničenja broja putnika, nadamo se da bismo prve rezultate trebali imati za dva do četiri mjeseca.

Multiplikativan efekt


– Kruzing industrija ima multiplikativan efekt na lokalnu ekonomiju. Jedan kruzer s 900 do 1300 putnika, na primjer, donosi višestruku zaradu. Kompanija najprije mora platiti agenta, potom naknadu za održavanje svjetionika i plovnih puteva, pa peljare, privezivače, odvoz različitog smeća i drugih otpada, treba brod napuniti vodom, gorivom, možda hranom, pićem, obaviti transfere, da ne spominjemo autobuse, izlete, vozače, turističke vodiče do destinacija kao što su Pag, Plitvice, Krka, tu su i lokalni OPG-ovi, mali biznisi, obrti, obilazak Kornata... Sve te poslove odrađuju male tvrtke. Dolazak jednog takvog kruzera dosta bi značio za oporavak lokalne, ali i hrvatske ekonomije.

Gradi se stotinjak megakruzera


Prema nekim izvorima, uoči pandemije na svjetskim je navozima bilo nekoliko desetaka megakruzera u izgradnji?

– Istina, do 2027. godine naručena je izgradnja stotinjak brodova za kružna putovanja. Koliko je meni poznato, ni jedan brod nije otkazan, ali zbog pandemije i lockdowna kasni njihova primopredaja. Zadnji brod koji je sišao s navoza prije nekoliko dana je "MSC Virtuosa" kompanije MSC, i već planiraju novi. Viking Cruises je izgradio "Viking Venus", a sljedeći, "Viking Mars", krenuo je s gradnjom. Sve su to brodovi od 250 do 300 metara. Novi brod MSC-a još je veći. Cijena mu je 800 milijuna eura, ima 181 tisuću tona, dugačak je 331 metar i može prihvatiti maksimalno 6334 putnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. travanj 2021 11:27