Vodostaj Neretve u Metkoviću u posljednja dvadeset i četiri sata dosegao je raznu veću od 300 centimetara, što je najveći izmjereni vodostaj od 2013. godine kada je zabilježena posljednja poplava na ovom području. Vodostaj je povećan zbog topljenja snijega i višednevnih kiša te ispuštanja vode iz hercegovačkih hidroakumulacija.
Zbog povećanog vodostaja, Neretva je iz svog gornjeg toka donijela velike količine plastike i svakovrsnog otpada. Problem se iz godine u godinu ponavlja bez ikakvog mogućeg rješenja. Plastika koja dopluta iz Mostara i Čapljine završava u moru, a plastične vrećice, boce i čepovi iz Neretve doplutaju sve do srednjedalmatinskih otoka.
Ekološke udruge su nemoćne jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz Hercegovine. U slijevu rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini nalazi desetak ilegalnih divljih deponija te službena deponija grada Čapljina, koja je ujedno i najopasnija po okoliš u donjem Poneretvlju.
Kako doznajemo u Hrvatskim vodama, poduzimaju sve potrebne preventivne mjere te se radi na dodatnom osiguranju branjenog područja.
S obzirom da je izgrađen nasip i da su u funkciji crpke koje prepumpavaju višak vode na desnoj strani Metkovića, ne bi trebalo biti poplava. Ipak, sustav obrane od poplava nije dovršen jer je ostala „rupa“ sa bosanskohercegovačke strane gdje bi uskoro trebala krenuti izgradnja obrambenog nasipa koju sufinancira RH.
- Očekujemo da grad Čapljina raspiše natječaj za izvođača radova na tom dijelu obrambenog nasipa. Radovi na toj dionici trebali bi biti završeni za oko godinu dana te će se tako zaokružiti obrana od poplava desne strane grada Metkovića, pojasnio je zamjenik direktora Hrvatskih voda, Valentin Dujmović.
- Upućen je zahtjev za potpuni prekid rada RHE Čapljina (Reverzibilna hidroelektrana Čapljina) odnosno za prekid ispuštanja vode u Neretvu - zaključio je Dujmović.