StoryEditor
Obalazapeo projekt u marini

Muke po zadrugarima: ‘Pogon vrijedan 26 milijuna kuna godinama propada jer ne daju da gradimo 20 metara ceste!

Piše Sandra Barčot Nikola VILIĆ/CROPIX
6. srpnja 2022. - 18:34

Sedam godina čekamo kako bismo radnu zonu u općini Marina stavili u funkciju.

Imamo sve – objekt okončan, oprema nabavljena, radnike, proizvodnju, ali nemamo cestu! Ma nije to ni cesta, već samo priključak na Jadransku magistralu udaljenu ni 20 metara, koji ne može riješiti nitko od tih velevažnih državnih institucija u lijepoj našoj Hrvatskoj. Ne možemo raditi i zaposliti još ljudi, a sve smo ispoštovali prema državi – platili komunalni doprinos, doveli struju, vodu, ali nema komada asfalta koji bi značio i početak rada.

Bez priključka na glavnu prometnicu, bez pristupne ceste nema nama ni uporabne dozvole. Očito smo previše vjerovali državi – razočaran, ogorčen, ljut i, što je najvažnije, nemoćan, govori Svetin Palada, upravitelj Poljoprivredne zadruge "Marina", o problemu koji muči već godinama zadrugare u najzapadnijoj općini u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Njih 217 članova udruge, koja egzistira od 1945. godine, radilo je u zgradi u središtu Marine, gdje je i stara uljara, ali objekt izgrađen 1939. odavno nije za sigurnu uporabu, a i nakon rekonstrukcije skučeni prostor im ne bi omogućio daljnje širenje poslovanja. Zadrugari su odlučili kupiti zemljište s južne strane Magistrale, smješteno na izlazu iz mjesta u smjeru Rogoznice i Šibenika, parcele su 2007. godine dobile i "markicu" radne zone i startali su oni s realizacijom svog plana.

image
Nikola Vilic/ Cropix/Cropix

Sve u dobroj vjeri, koja im se vratila kao – bumerang.

– Kao Poljoprivredna zadruga smo 2012. pokrenuli investicijski projekt izgradnje Poslovno-proizvodnog centra "Marina" u sklopu radne zone, ali taj prostor do danas nema kolni priključak na državnu cestu, što je glavni razlog što PZ "Marina" ne može završiti i staviti u funkciju proizvodni pogon.

Trpimo ogromnu materijalnu štetu. Uložili smo više od 26 milijuna kuna, od zgrade do opreme za uljaru, a ni dandanas strojevi nisu upaljeni, trunu dolje u podrumu. Naši maslinari čekaju preradu uroda na najmodernijoj aparaturi, a mi ih ne možemo staviti u funkciju jer nemamo cestu.

image

U poslovnom objektu već je postavljen sustav za preradu maslina, a planirana je i proizvodnja džemova, te još niz sadržaja

Nikola Vilic/ Cropix/Cropix

Ovdje može raditi više od 40 ljudi. Imamo i prostor za kinodvoranu, prodajni dio za OPG-ove, mini-tržnicu, veliku uljaru, pogon za preradu džemova... sve ono što je potrebno za dobar rad svih nas. No nemamo pristupnu cestu – tvrdi Palada.

– Tražili smo pomoć od svih! Molili da se ovaj slučaj konačno riješi. Slali upite na adrese Općine Marina, Splitsko-dalmatinske županije, "Hrvatskih cesta" (HC) i njihove Poslovne jedinice Split, na čijem je čelu Neven Matijević, pa Ministarstvu prometa, državnom tajniku Tomislavu Mihotiću, Vladi, Uredu predsjednika Republike, ali, nažalost, do danas ništa nije riješeno.

A kada će ova blamaža, u kojoj se privrednom subjektu nanosi velika šteta i ugrožava opstojnost naše zadruge, biti okončana, stvarno ne znamo. Pa ovo je sramota – lista dokumentaciju Palada, pokazujući upite, molbe, zahtjeve, papirnate pregovore koji punih sedam godina nisu urodili plodom:

– Nama kredit redovno dolazi na naplatu, a mi ne privređujemo! Evo i kronologije! Znači 2012. godine PZ "Marina" u sklopu radne zone, na vlastitoj, ranije kupljenoj zemlji, nakon dobivanja potvrde glavnog projekta za izgradnju Poslovno-proizvodnog centra počinje s realizacijom te je 2014. objekt dovršen na razini od 90 posto što se tiče građevinskog dijela, opremljen najnovijim postrojenjem za preradu maslina vrijednim 330 tisuća eura, linijom za proizvodnju džemova, najnovijom opremom za čuvanje maslinova ulja, te drugom opremom u koju je uloženo više od milijun eura!

image

Kilometrima oko PZ-ove zgrade nalazi se niz (i)legalnih priključaka na državnu cestu, doslovno iz svakog vrta, ali ne i njihov

Nikola Vilic/ Cropix/Cropix

PZ-ov upravitelj navodi kako su u projekt uložili vlastitih 15 milijuna kuna i još 11 milijuna od HBOR-a realiziranih preko poslovne banke.

– Sedmu godinu otplaćujemo kredit uz velike probleme jer ne privređujemo zbog ceste koje još nema. Prvi problem je nastao kada se utvrdilo kako je UPU-om radne zone projektirani kolni priključak neizvediv, te kako se hitno moraju pronaći druga rješenja. Jedino moguće rješenje bilo je da se radna zona spoji s "privremenim" kolnim priključkom, što je potvrđeno i od strane Općine i od strane "Hrvatskih cesta", te kako je to jedino moguće izvesti preko parcele u vlasništvu PZ-a koja izravno graniči s Jadranskom magistralom.

Odmah smo im ustupili zemljište, koje je i parcelirano u obliku planiranog priključka, ali ni to nam nije pomoglo. U dogovoru s Općinom dobili smo pisanu suglasnost za izradu projektne dokumentacije, ishođenje lokacijske dozvole i potvrdu glavnog projekta za privremeni priključak, te smo 16. ožujka 2015. dobili potvrdu glavnog projekta, koju smo uručili Općini na realizaciju.

Prije toga su "Hrvatske ceste" opunomoćile lokalnu vlast da u njihovo ime i za račun pokrene postupak ishođenja građevinske dozvole. No oni ništa nisu poduzeli, tek smo od načelnika Ante Mamuta dobili usmenu informaciju kako je 12. listopada 2017. održan sastanak s Josipom Škorićem iz Uprave HC-a, gdje je dogovoreno kako će se naknadna izgradnja priključka riješiti na način da ga Općina financira s 20 posto, a da ostatak pokrije HC – tvrdi naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, zatim su dobili informaciju kako je taj dogovor razvrgnut, te da su inzistirali na produžetku valjanosti potvrde glavnog projekta, što je srećom i napravljeno, ali budući da se ništa nije događalo, Zadruga je 19. veljače 2018. prijavila početak građenja i navela kako je Zadruga još 2011. godine "darovnicom" prenijela ciljano zemljište u vlasništvo HC-a.

Bez obzira i na riješene imovinskopravne odnose na parceli gdje bi se trebao izgraditi spoj s Jadranskom magistralom, problemu se ne nazire kraj, pa su iz PZ-a zatražili pomoć i od državnog tajnika Mihotića, koji ih je 19. svibnja 2021. informirao da će projekt biti uvršten u HC-ov Plan nabave, kako bi se što prije i počelo s njegovom realizacijom.

– No prošla je godina i od tog očitovanja, a ništa se konkretno nije poduzelo – odbijenice i pusta obećanja Palada više ne može "prožvakati", niti razumjeti kome je u interesu stopirati izgradnju ceste, priključka bez kojega nema ni funkcioniranja uljare i cijelog poslovnog kompleksa u radnoj zoni.

A na tom potezu, od Marine prema skretanju za Sevid, na nekih sedam-osam kilometara državne ceste, bezbroj je bočnih priključaka, gotovo iz svakog maslinika i vrta, s makadama i bez ikakve preglednosti, a mnogi od njih su i ilegalni.

Hrvatske ceste: Obnovit ćemo Magistralu, ali priključak ne možemo platiti

Iz HC-a tvrde kako su spremni izdati suglasnost po kojoj dopuštaju izvedbu privremenog priključka na državnu cestu, prema ishođenoj potvrdi glavnog projekta:

– "Hrvatske ceste" nisu u mogućnosti preuzeti sav trošak izgradnje privremenog kolnog priključka, to mora snositi podnositelj zahtjeva, odnosno Općina Marina ili PZ "Marina". Naša tvrtka ove je godine sklopila ugovor o izradi idejnog, glavnog i izvedbenog projekta s upravnim postupkom za rekonstrukciju Jadranske magistrale, od raskrižja Sevid do Bataluše, s rekonstrukcijom četiriju raskrižja u duljini od 9,8 kilometara. Unutar planiranog zahvata je rekonstrukcija raskrižja kojom se omogućuje povezivanje radne zone Marina na državnu cestu. Trenutno se odlučuje je li potrebna procjena utjecaja zahvata na okoliš, što je preduvjet za pribavljanje posebnih uvjeta i ishođenje lokacijske dozvole. S obzirom na trenutno stanje projekta, ne može se dati procjena roka za realizacija zahvata na terenu.

image

Načelnik Ante Mamut

DUJE KLARIĆ/HANZA MEDIA

Načelnik Mamut: Spremni smo pomoći, ali nemamo sugovornika

Komentar o cijeloj situaciji zatražili smo i od Ante Mamuta, marinskog načelnika:

– Za projekt privremenog kolnog priključka za radnu zonu, u kojoj je smješten i pogon PZ-a "Marina", financirali smo projektnu dokumentaciju te na temu izgradnje napravili i organizirali niz sastanaka kako u HC-u, tako i u nadležnom ministarstvu s državnim tajnikom. Projekt se nije realizirao zbog nedostataka financijskih sredstava, budući da Općina nema dostatna vlastita proračunska sredstva da bi sama izgradila predmetni priključak.

Proveli smo niz aktivnosti u cilju pomoći poslovanja PZ-a. Od prostornoplanske dokumentacije, UPU-a Tunjara te su se stekli uvjeti da PZ proda svoj objekt na plaži i tako osigura sebi novčana sredstva, te je Općina povukla sve tužbe pokrenute od bivše vlasti. Donesen je i DPU luke nautičkog turizma "Agana", također potreban PZ-u.

Zadruga je prodala svoje određene prostore, na što, naravno, imaju pravo, no smatram kako bi bilo korektno da su o tome obavijestili i nas kao vlast da razmotrimo eventualni otkup od strane Općine. Uvijek je bolje da nekretnine ostanu u vlasništvu Općine, na korist zajednice. Budući da PZ rasprodaje svoju imovinu, možemo zaključiti da možda ima financijskih poteškoća, ali napominjem, Općina je svjesna koliko ljudi radi u PZ-u i ističe svu spremnost oko pomoći, ali, nažalost, Općina nema sugovornika s njihove strane, što me osobito žalosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. kolovoz 2022 15:45