StoryEditor
ObalaDalmatinska tila

‘Nećete na Gredu, niste ni prije!‘: mještani Cetinske krajine se udružili u obranu lokacije predviđene za kamenolom

Piše Ljubica Vuko SNIMKE DUJE KLARIĆ/HANZA MEDIA
19. prosinca 2019. - 20:44
Glavice, 181219. Prosvjed stanovnika Glavica protiv eksploatacije kamena sa Poljakove grede. Građanska inicijativa 'Ne dajmo Gredu' okupila se s ciljem da zaustavi izgradnju kamenoloma.Duje Klaric/Cropix

Greda je jedinstven i neponovljiv prirodni resurs u kojem imamo pravo uživati, racionalno ga koristiti, ali i obvezu čuvati za ovu i sve sljedeće generacije, ističe Toni Jurić Šolto, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Glavice.

U Cetinskoj krajini ljudi su burno reagirali na planirani kamenolom na Poljakovoj gredi u Glavicama i okupili se u Građansku inicijativu (GI) “Ne dajmo Gredu”, ne gledajući tko je u kojoj političkoj opciji već su svi zajedno s istim ciljem.

– Smatramo da bi realizacija planiranog zahvata uvelike, trajno i nepovratno devastirala prekrasno prirodno okruženje, drastično narušila kvalitetu življenja lokalnog stanovništa na svim razinama te potpuno dokinula potencijal Grede kao prirodnog resursa za ostale gospodarske i turističke djelatnosti u kontekstu održivog razvitka našeg kraja. Vijeće Mjesnog odbora Glavice, na sjednici održanoj 15. studenoga 2019. godine, jednoglasno je donijelo odluku da se oštro protivi navedenom projektu te je na temelju odluke pokrenuta peticija kao izraz nezadovoljstva većine mještana. Peticija je, mogu slobodno reći, samo uvod u našu daljnju borbu. Sljedeći cilj nam je mirno okupljanje svih mještana koji se protive navedenom kamenolomu i daljnja borba da se kamenolom izbriše iz prostornog planiranja – kaže nam Toni Jurić Šolto.

Ispod peticije 3800 potpisa

Građanska inicijativa “Ne dajmo Gredu” osnovana je 1. prosinca 2019. godine, a njezino je osnivanje, kako ističe Jurić Šolto, posljedica vrlo burne reakcije mještana sela Glavice, Jasenska i Ćurlina te ostalih stanovnika Cetinske krajine.

– Građanska inicijativa predstavlja zainteresiranu javnost i okuplja lokalno stanovništvo i sve ljude dobre volje kojima je zajednički i isključivi cilj očuvanje kvalitete okoliša i prekrasnog jedinstvenog krajobraza Grede i okolice, a samim time i očuvanje kvalitete življenja lokalnog stanovništva i svih ljubitelja prirode, kojima je Greda omiljena destinacija za različite vrste rekreacije – govori naš sugovornik, dodajući kako su u ime Građanske inicijative i Mjesnog odbora predali primjedbe na prijedlog III. izmjena i dopuna prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, koji je na raspravi, a u kojem stoji da je Greda eksploatacijsko polje.
Marko Cvrlje, aktivist ove građanske inicijative, naglašava kako je Greda simbol Glavica i Jasenskog te je lokalno stanovništvo snažno emotivno i kulturološki vezano uz nju.

– Na njoj su se odgojile mnoge generacije te je otvoren vrtić i igralište za djecu. Studija utjecaja na okoliš tu ulogu Grede ne uzima u obzir jer se ne može kvantificirati. Nama je baš zbog toga neprocjenjiva te smo je odlučili braniti svim sredstvima. Također, zbog svoje krajobrazne vrijednosti, endemskih vrsta te usluga ekosustava koje pruža, trebala bi biti zaštićeno područje, a ne eksploatacijska zona. Kamenolom bi drastično narušio kvalitetu života mještana, jer bi od najbliže kuće bio udaljen 130 metara, a na samo 900 metara od planiranog je već postojeći. Kamioni bi prolazili nerazvrstanom cestom na tri metra od kuća, što bi bilo izrazito opasno.

Ako želimo gospodarstvo temeljiti na poljoprivredi, ruralnom i pustolovnom turizmu te zadržati mlade na selu, Greda definitivno nije lokacija za kamenolom. Selo treba biti simbol očuvanosti prirode, a Greda oaza i utočište za bijeg od svakodnevnog stresa, buke, zagađenosti i betonizacije te prostor za sport i rekreaciju – veli Cvrlje, dodajući kako je apsurdno i mještanima neprihvatljivo da u Glavicama imaju tri kamenoloma, uz jedan postojeći drugi je planiran na Poljakovoj gredi, a za još jedan je spremna dokumentacija.

Do sada su, kaže, dobili podršku brojnih ekoloških, braniteljskih, sportskih i kulturnih udruga, stručnjaka za zaštitu prirode, planinarskih društava, raznih političkih opcija te skupili 3800 potpisa, što jasno pokazuje stav javnosti prema kamenolomu.

– Ovim putem apeliramo na investitora da našu svetinju ostavi netaknutom, a djeci i budućim generacijama omogući da uživaju u njezinoj ljepoti i očuvanosti, što je neusporedivo važnije od profita. Možda projekt jest u skladu sa zakonom, ali nije nimalo pošten ni ljudski – ističe Marko Cvrlje.

– Brda Poljakovu gredu i Šušnjevaču zbog velike bioraznolikosti vrsta, kao i njihovih staništa, zatim krajobraznih ljepota te geološko pedoloških osobitosti treba očuvati i trajno zaštititi prema Zakonu o zaštiti prirode određenom kategorijom zaštite, kako bi buduće generacije uživale u tom bogatstvu i krajobraznim vrijednostima. Bilo kakva ljudska djelovanja i zahvati bi trajno promijenili staništa i potpuno uništili neke biljne vrste s lica Zemlje. Zato zaštitimo ovaj krajobraz i njegovo bogatstvo – naglašava izv. prof. dr. sc. Mirko Ruščić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Pojašnjava kako područje brda Šušnjevača i Poljakova greda u biogeografskom pogledu pripadaju submediteranskom klimatskom području listopadne vegetacije, pretežito biljnoj zajednici hrasta medunca i bijeloga graba Querco-Carpinetum orientalis, koja nije razvijena u obliku šume već mjestimičnih šikara. Između šikara, osobito na području Poljakove grede razvijeni su i submediteranski kamenjarski suhi travnjaci zajednice Scorzonero-Chrysopogonetalia čija staništa se odlikuju velikim bogatstvom flore.

– Na temelju istraživanja flore područja brda Poljakova greda i Šušnjevača, utvrđena je velika raznolikost biljnih vrsta i staništa. Zastupljeno je oko devet posto endemičnih vrsta. Vrijedno je istaknuti endemičnu vrstu, dalmatinsku tilu Dalmatocytisus dalmaticum, koja je ograničena svojim rasprostranjenjem na kamenjarske travnjake ovih brda. Strogo zaštićenih vrsta je 12,7 posto, u okviru kojih se ističu rijetke vrste orhideja Orchis tridentata, Orchis morio, Orchis coriophora, kao i ilirska gladiola Gladiolus illyricus.

Ugroženih vrsta je oko pet posto, među kojima se ističe biljka jadranska lastavina Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum te primorski vrisak Satureja montana. Na području Poljakove grede utvrđene su vrijedne populacije vrijeska Erica manipuliflora, koje su jedinstvene baš na ovom području jer im jedino odgovara postojeća geološko-pedološka podloga.
Ivan Budinski, dipl. ing. šum. iz Udruge BIOM, kaže da je jedan od najbitnijih principa u zaštiti prirode prepoznavanje važnosti nekog područja, staništa ili vrste iznad razine lokalnog znanja.

Dalmatinska tila

– Stijena na kojoj se planira kamenolom je relativno mekana sedimentna stijena koju Sinjani nazivaju muljika. Muljika je termin bitan u lokalnoj zajednici jer se upotrebljava u antagonizmu s običnim vapnencem (lokalni naziv žestica). Žestica je tvrda, a muljika mekana i blijeda te je i sinonim za nešto slabo ili blijedo (kao djevojka Muljika u priči Dinka Šimunovića). Na području Sinja stijena muljika nije rijetka i nekoliko niskih brežuljaka uz rub Sinjskog polja je na podlozi muljike. Ali to u ostatku hrvatskog krša nije tako i muljika je u stvarnosti rijetka stijena koja je tek lokalno prisutna – kaže nam Budinski.

Reći će i kako je poznato da se na različitim vrstama stijena razvija drugačija vegetacija i zato je vegetacija muljike, koja je zastupljena na Gredi, sasvim drugačija u odnosu na okolna staništa na običnom vapnencu, koja su posvuda na našem kršu.
– Muljika slabo propušta oborine i zato se u podnožjima svih tih brda javljaju mali izvori, a sjeverne padine zauzima vegetacija koja inače raste na većoj nadmorskoj visini gdje je više oborina.

Južne padine su najtoplija staništa u Sinjskoj okolici i tu rastu vrste koje inače ne nalazimo u Zagori već puno bliže moru. A jedna vrsta, dalmatinska tila, raste samo na ogoljeloj muljici, na samo tri brežuljka od Sinja do Hana. Ta vrsta je i pronađena još u devetnaestom stoljeću baš na Poljakovoj gredi i trebalo je proći više od stoljeća da bi se ponovno pronašla. Čak ni prvi nalaznik nije prepoznao koliko je muljika specifična i površno je zapisao u lokalitet nalaza ‘’Dalmacija’’.

Danas, kada je vrsta nanovo pronađena, i kada znamo da raste samo tu, znamo je prepoznati jer takvo stanište ne postoji nigdje više u Dalmaciji, a i šire. O neprepoznavanju važnosti tog staništa najbolje govori podatak da je većina staništa dalmatinske tile već uništena pošumljavanjem crnim borom na ta tri brežuljka. Tila ne raste u sjeni borova i tako je pošumljavanje, nekada tako popularan alat u zaštiti prirode, tu pokazalo i svoje negativne strane – navodi Budinski i dodaje kako, nažalost, legislativa jako kasni za znanjem; potrebne su godine da bi se znanstveno prepoznata važnost nekog područja prenijela u legislativu. Poljakova greda je upravo jedan od primjera.

Uredit ćemo penjalište

– Prava je sreća da lokalno stanovništvo ipak, intuitivno, osjeća da je Poljakova greda nešto posebno. Nažalost, žalosno je što se to nije prepoznalo prilikom prostornog planiranja te se dopustilo postojanje kamenoloma na tako specifičnom i značajnom staništu. Ne želim komentirati Studiju utjecaja na okoliš koja tek treba biti javno dostupna u siječnju. Ali sam siguran da ću se uključiti u komentiranje te studije, kao i stanovnici koji žive u neposrednoj blizini. I nadam se da će ovakve građanske inicijative rezultirati boljim i ranijim aktiviranjem građana u bitne odluke. Da je ovakva građanska inicijativa organizirana još pri donošenjima prostornih planova ne bi se sada našli u situaciji da se građani bune protiv investitora koji je, u stvarnosti, radio po zakonu. Bilo bi lakše i građanima, a investitor ne bi ulagao resurse u očito kontroverzan projekt – naglašava Budinski.

Monika Vrgoč, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice grada Sinja, ističe kako su ove godine odlučili urediti penjalište GREDA koje se nalazi na tom atraktivnom položaju, tik uz prometnicu Sinj – Han – Bili brig (GP) – Livno (BiH), u naselju Gornje Glavice.

– Zbog atraktivnog izgleda prirodne stijene te njezine vidljivosti, odlučili smo je urediti kao penjalište za sve uzraste i ponuditi kao dodatni sadržaj turistima koji borave na našem području. Inače, stijena povremeno služi članovima brojnih planinarskih društva i HGSS-u za provođenje edukacija na temu planinarenja. Želja nam je urediti pristupni put, odmorište, odrediti smjerove penjanja s hvatištima i postaviti nekoliko putokaza. Ove aktivnosti bi provodili u suradnji s Hrvatskim šumama, ispostavom u Sinju i HGSS-om, ispostava Sinj. Uređeno penjalište GREDA služilo bi kao prirodna turistička atrakcija posjetiteljima/turistima koji traže upravo ovakve sadržaje za sve izražajniji i popularniji hiking i climbing, priča nam Monika Vrgoč i nastavlja:

– Greda je udaljena svega petnaest minuta vožnje od centra grada pa može biti i mjesto educiranja djece školskog uzrasta o važnosti očuvanja prirode (npr. na Svjetski dan planeta Zemlje 22. travnja ili Svjetski dan voda 22. ožujka), ali i kao šetnica, pa bi zasigurno i ovim sve popularnijim oblikom rekreacije pridonijela kvaliteti života. Na zapadnom dijelu šetnice smjerom prema naseljima Jasensko i Čitluk, nalazi se arheološki lokalitet Aequum, na kojem su arheolozi i povjesničari još šezdesetih godina XIX. stoljeća pronašli iznimno važne antičke artefakte.

Oni se danas nalaze u Zbirci Franjevačkog samostana u Sinju, Muzeju Cetinske krajine u Sinju te Arheološkom muzeju u Splitu. Na Čitluku se u antičko vrijeme nalazio potpuno novi grad – Aequum, izgrađen za potrebe veterana VII. rimske legije, čiji se vojni logor Tilurium nalazio u Gardunu iznad Trilja. Valja istaknuti kako se “Iza grede” uz rub Sinjskog polja kod Poljakovih kuća nalazi nekoliko starohrvatskih grobnih položaja s vrijednim nalazima, koja su istraživali stručnjaci Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Muzeja Cetinske krajine u Sinju 1997. godine – kaže Monika Vrgoč.

Očekuje kako će projekt uređenja penjališta Greda u budućnosti zasigurno pridonijeti promociji cetinskog dijela Dalmatinske zagore s ciljem unaprjeđenja ukupne turističko-ugostiteljske ponude, te će svojom atraktivnošću dodatno pozicionirati Dalmatinsku zagoru kao izuzetno poželjnu destinaciju koja ima najveći potencijal razvoja sve popularnijih oblika outdoor turizma, upravo zbog bogate prirodne baštine.

Treba nam sloga i zajedništvo

I Planinarsko društvo “NOPD Koćari” obratilo se pozivom na potpisivanje peticije “mještanima cetinskog kraja, svekolikom pučanstvu, kao i političkoj eliti povodom najave eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na tzv. predjelu Poljakova greda, investitora ‘Beton-Hrvace’ iz Hrvaca, u trajanju koncesije od 39 godina”.

– Upravo na lokalitetu gdje je previđena eksploatacija kamena, članovi našeg planinarskog društva, u suradnji s članovima brojnih planinarskih društava napravili su penjalište, koje iz dana u dan privlači sve više sportaša i rekreativaca, od kojih je daleko najveći broj mladih i djece, ali i turista željnih adrenalinskog iskustva ovog tipa. Na spomenutom lokalitetu planinarska društva iz naše županije, kao i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja, redovito održavaju vježbe i planinarske škole, a na proljeće će se upravo tu održati i “Dječja planinarska škola” u organizaciji “NOPD Koćari”.

Ovaj lokalitet od iznimnog je značenja za sve nas ljubitelje prirode i sporta, a samim tim i za najmlađe na koje svojim volonterskim radom i velikim iskustvom neprestano prenosimo znanje i usađujemo ljubav prema prirodi i sportu – navodi Ante Romac, predsjednik “NOPD Koćari”, apelirajući na slogu i zajedništvo svih onih kojima je u cilju očuvanje cetinskih prirodnih znamenitosti i vrijednosti, kao što je Greda, te pozivajući političke elite “neka barem u ovom slučaju stave opće interese ispred privatnih, ako zbog ničeg drugog, onda barem zbog svoje vlastite djece i generacija koje dolaze”.

– Greda je idealna za vježbe – kaže i alpinist Mirko Gaurina, a članovi GI “Ne dajmo Gredu” s kojima smo se našli u Glavicama proveli su nas i putovima kojima bi trebali prolaziti kamioni.

– Vidite, kuće su skroz do puta, nema šanse da tu prolaze veći kamioni, zakačit će i balkone, dica mogu izletiti, sve je ugroženo – govori Božo Poljak, dok Mate Bikić dodaje kako je Studija utjecaja na okoliš manjkava, pogotovo što se tiče prolaska nerazvrstanim cestama, a da se ne govori o buci, prašini, ispušnim plinovima i svemu što ugrožava prirodu i život u Glavicama.
– Ni jedan kamen s Grede ne smije pasti, jedino meni kamen sa srca kad odustanu od ovog projekta – poručio je Dujo Šimić, dok smo napuštali Glavice pozdravljajući se s ljudima koji su odlučni u obrani Grede, radi njihove baštine i budućnosti.

Izdvojeno

12. kolovoz 2020 22:13