StoryEditor
Obalaoznaka izvornosti

Malostonska kamenica uskoro pod zaštitom EU-a: školjka koju gurmani obožavaju konačno dobiva ‘putovnicu‘ za europsko tržište

14. rujna 2020. - 13:20
Tonči Plazibat/Cropix

Meso malostonske kamenice je na ugriz masne teksture, mekano i sočno te ima specifičan slatko-slani uravnotežen okus, u kojemu prevladava aroma joda koja se zadržava na nepcu.

Tako je Europska komisija opisala malostonsku kamenicu – Ostrea edulis u službenom listu Europske unije i na svim jezicima zemalja članica, u kojem je i službeno objavljena zaštita imena "malostonske kamenice".

Ako se u idućem tjednu, točnije do 18. rujna nitko ne bude žalio ni prigovarao na odluku Europske komisije, malostonska kamenica će dobiti oznaku izvornosti na EU razini. Drugim riječima dobit će putovnicu za EU tržište.

Dvije faze uzgoja

Međutim, to zahtijeva i obveze proizvođača, pa tako Europska komisija navodi da prva faza uzgoja obuhvaća postupke sakupljanja mlađi "malostonske kamenice", a sastoji se od pripreme i postavljanja kolektora za njezin prihvat te razrjeđivanja i sortiranja prihvaćene mlađi.

Druga faza obuhvaća uzgoj mlađi na uzgojnim instalacijama do komercijalne dužine i karakteriziraju je dvije metode uzgoja, koje se često kombiniraju, uzgoj u kašetama i mrežama te cementiranje. Uzgoj "malostonske kamenice" odvija se na plutajućim instalacijama.

Sve navedene faze proizvodnje "malostonske kamenice" do izlova za tržište, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja akvatorija Malostonskog zaljeva.

Malostonska kamenica postaje tako prvi proizvod ribarstva Republike Hrvatske s oznakom izvornosti, te ujedno prva europska plosnata kamenica (Ostrea edulis) iz uzgoja zaštićena oznakom izvornosti na cijelom Starom kontinentu.

Objavom jedinstvenog dokumenta o malostonskoj kamenici u službenom listu Europske unije, Europska komisija je prihvatila dokumentaciju na kojoj se temelji "titula" najpoznatije hrvatske školjke.

Europska komisija je cijenila to što tradicija školjkarstva u Malostonskom zaljevu potječe još od vremena Rimskog Carstva (Plinije – Historiae naturalis) i Dubrovačke Republike (Odredba stonskog kneza iz 1641. godine).

Prvi dostupni arhivski zapis o načinu sakupljanja kamenice s prirodnih rastilišta i poluuzgoju u Malostonskom zaljevu datira iz 1573. godine. Uzgoj je u XVI. stoljeću bio već uhodan i u rukama predstavnika Dubrovačke Republike u Stonu.

U uvali Sutvid pokraj Drača 1889. godine kapetan Stijepo Bjelovučić osnovao je "Prvo dalmatinsko racionalno gojilište kamenica i klapavica" i značajno unaprijedio tehnologiju uzgoja kamenice na ovim prostorima.

image
Denis Jerković/Cropix

Čišćenje obraštaja

Višestoljetna tradicija uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu rezultirala je akumulacijom niza specifičnih znanja i vještina lokalnih školjkara. Naime, uzgajivači su s vremenom upoznavali karakteristike uzgojnog područja te su permanentno prilagođavali i unaprjeđivali uzgojne prakse kako bi povećali kvantitetu i kvalitetu uzgojenih kamenica.

Jedan od uzgojnih postupaka povezan je s visokom planktonskom produkcijom Malostonskog zaljeva koja pozitivno utječe na rast i kondiciju kamenica, ali istodobno onemogućuje intenzivniji rast obraštaja koji usporava njihov razvoj. Zbog toga lokalni uzgajivači provode učestalije čišćenje obraštaja prilikom kojeg vrše i selekciju kamenica tako da za nastavak uzgoja izabiru samo najbolje jedinke.

S obzirom na to da su u ranim fazama kamenice vrlo osjetljive, čišćenje obraštaja se provodi ručno, što podrazumijeva pojedinačni pregled te obradu i selekciju svake pojedine jedinke. U cilju uzgoja što kvalitetnijih kamenica, opisani postupak se provodi od tri do pet puta tijekom jednog uzgojnog ciklusa, što stonsku kamenicu čini drukčijom od kamenica proizvedenih u drugim uzgojnim područjima.

Začetnik i voditelj projekta zaštite malostonske kamenice je poznati stonski školjkar Vedran Kunica, koji je iznimno zadovoljan zaštitom stonske kamenice na EU razini, u što je sa suradnicima i članovima Udruge Stonski školjkari utrošio pune četiri godine truda i rada.

image
Vedran Kunica
Tonči Plazibat/Cropix

– Nakon isteka službenog roka za prigovore, osigurat ćemo oznaku izvornosti koja predstavlja temelj za svaku daljnju promidžbu malostonske kamenice kao visokovrijednog i posebnog proizvoda. U budućnosti nas čeka još dosta posla oko promocije i stvaranja priče o kamenici, čiji uzgoj ima najdulju povijest u Europi.

Ova oznaka ujedno će nam biti podloga za unaprjeđenje proizvodnje, podizanje cijene i prezentaciju potrošačima zaokruženog brenda – izjavio je Vedran Kunica i napomenuo kako je Malostonski zaljev na EU tržištu poseban i po tome što nije mjesto masovne već planske proizvodnje kamenica s posebnim karakteristikama.

Sprječavanje zlouporabe

Inače, u Malostonskom zaljevu evidentirano je 77 školjkara, te čak 86 posto cjelokupne proizvodnje školjaka u Hrvatskoj. Upravo je Malostonski zaljev jedna od posljednjih lokacija u Europi gdje postoji stabilna populacija i reproduktivni ciklus ove vrste školjkaša.

Prije EU razine, Ministarstvo poljoprivrede RH je na prijedlog Udruge Stonski školjkari Ostrei edulis dodijelilo nacionalnu oznaku zaštićene izvornosti. Bio je to početni korak u procesu vrednovanja tradicije i kvalitete ovog proizvoda. Dotad je priča o malostonskoj kamenici živjela kroz trud školjkara i lokalnih ugostitelja koji su javnost upoznali s poviješću i kvalitetom proizvoda.

– Želimo stvoriti brend ekskluzivnog proizvoda koji ne ide u smjeru masovne proizvodnje, već u smjeru održavanja tradicije i kvalitete. Osim što zaštita ima za cilj utjecati na potražnju i ugled proizvoda, ona istovremeno predstavlja i zaštitu od zlouporabe i narušavanja ugleda izvornog proizvoda. Specifikacija i plan kontrole vezan za zaštitu onemogućuju manipulacije te daju osnovu nadležnoj inspekciji za postupanje u slučaju zloupotrebe – kazao je tada Kunica.

Značaj oznake izvornosti je i u očuvanju zdravlja europske plosnate kamenice koju je proteklih godina ugrozila "uvezena" pacifička rođakinja.

image
Tonči Plazibat/Cropix

Certifikat kvalitete

Zadovoljstvo dobivanjem EU oznaku izvornosti istaknula je i predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić. Napomenuvši kako je lani već 17 malostonskih školjkara osiguralo certifikat kvalitete, izrazila je nadu da će i ostali kolege slijediti njihov primjer.

Zahvalila je Dubrovačko-neretvanskoj županiji na financiranju troškova certificiranja uzgajivačima koji su se prošle godine suočili sa štetnim posljedicama norovirusa.

– Naša udruga zajedničkim radom i trudom dolazi do ispunjenja ciljeva. Tako je bilo i u pogledu oznake izvornosti. Jako smo time zadovoljni i ponosni. To nam je baš kruna rada. Čekamo konačnu potvrdu Europske komisije.

Nakon isteka rok za prigovor, imat ćemo zaštićeni hrvatski proizvod na razini EU. Nakon toga kroz jelovnike i u dogovoru s ugostiteljima ​malostonsku kamenicu treba približiti krajnjim potrošačima u zemlji i inozemstvu – smatra Radić.

Tako će stonska kamenica stati uz bok krčkom pršutu, poljičkom soparniku, ogulinskom kupusu, baranjskom kulenu, istarskom pršutu, paškoj janjetini... i drugim proizvodima čije je kvalitete Europa prepoznala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

14. rujan 2020 13:21