StoryEditor
ObalaRadionica Splitsko-dalmatinske županije

Koncesionari (na)učili kako spriječiti onečišćenje mora u lukama posebne namjene

Piše Tanja Giovanelli/sponzorirani sadržaj
14. svibnja 2022. - 10:00

Ususret koncesionarima na pomorskom dobru, a s ciljem povećanja njihove ekološke i društvene odgovornosti, Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ-a, u okviru kampanje Pomorsko je dobro, održao je edukativnu radionicu na temu poboljšanja ekoloških standarda u lukama posebne namjene.

Polaznike radionice, mahom koncesionare, uvodno je pozdravila Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ-a, te lučki kapetan Željko Kuštera, iz Lučke kapetanije Split, koji je, pored važnosti usklađenosti u smislu oprema i operative, istaknuo važnost educiranosti koncesionara.

image

Matea Dorčić pročelnica Upravnog odjela za pomorstvo i turizam.
 

Paun Paunovic/Cropix

Konkretno, radi se o 15 koncesionara luka posebne namjene sidrišta, četiri koncesionara luka posebne namjene privezišta, zatim pet luka nautičkog turizma, 13 sportskih luka, te njih osam iz posebnih kategorija (benzinske, istezališta…) koji su obuhvaćeni ovim projektom podizanja ekološkog standarda.

Koncesionarima su tom prigodom prezentirani načini primjene ekoloških standarda, i to kroz tematske prezentacije koje su ponudile jasnije razumijevanje regulativa vezanih za onečišćenja, sigurnosne protokole i zbrinjavanje otpada.

Prijava Lučkoj kapetaniji

Iz ˝Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora – ATRAC˝ o načinima reakcije na onečišćenja u lukama govorio je Vedran Martinić, koji je istaknuo da se, iako je u lukama u pravilu riječ o manjim onečišćenjima, ona zbog vidljivosti i pritiska javnosti smatraju velikim incidentima.

image

Vedran Martinić ravnatelj ATRAC-a.
 

Paun Paunovic/Cropix

- Opcije reagiranja podrazumijevanju sprječavanje širenja onečišćenja, zatim zaštitu osjetljivog područja koje se eventualno nalazi u neposrednoj blizini luke, te mehaničko skupljanje ulja, ako je riječ o prolijevanju, što je najčešće slučaj. Da bi intervencija bila uspješna ona mora biti brza, primjerena i učinkovita, te mora postojati organizacija, obučeno osoblje, adekvatna oprema i dogovorena strategija – kazao je ovaj stručnjak, ističući važnost nekorištenja kemijskih sredstava, niti paljenja ulja, odnosno, kako je rekao - nečinjenja veće štete od već nastale.

Uoče li onečišćenje, korisnici lučice, dodao je Martinić, isto bi trebali prijaviti Lučkoj kapetaniji, a građanima je na raspolaganju i dežuran broj telefona pri ATRAC-u; 091/15 44 100.

O sigurnosnim protokolima u nastavku radionice govorio je Dragan Ćurin iz splitske tvrtke ˝Harmony trade˝, specijalizirane za vještačenje u pomorskim nesrećama, osvrnuvši se na utjecaj promjena Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama na potrebe opreme za koncesionare.

image

Dragan Ćurin direktor tvrtke Harmony trade.
 

Paun Paunovic/Cropix

- Budući da sada svi brodovi duži od sedam metara moraju imati crni tank, tako se luke moraju pobrinuti da osiguraju adekvatno zbrinjavanje za očekivanu količinu fekalnog otpada, ne bi li se smanjile mogućnosti onečišćenja kod prihvata. Postoji i oprema za rani monitoring i otkrivanje onečišćenja, koja isto u području lučice detektira kroz nekoliko minuta, a preporuka je i da se unutar luka propiše kolektivni standard koji se odnosi na opremu i postupanje. Važna je svijest da se procijene i identificiraju potencijalni rizici od onečišćenja i počne sustavno razmišljati kako prevenirati štetu – poručio je Ćurin.

Iako konkretne smjernice koje bi koncesionarima u ovom smislu olakšale posao zakonodavac još nije učinio dostupnima, osvješteniji su koncesionari, naveo je Ćurin, već implementirali neke od očekivanih preporuka.

Kao primjer dobre prakse istaknuo je remontno brodogradilište ˝Adria docks˝ iz Trogira, koje, kako je kazao, želi biti prepoznato kao ozbiljna destinacija za popravak vrlo skupih jahti, te je sukladno tome prilagodilo svoje ponašanje.

Posljednju prezentaciju ove radionice organizirane u okviru pilot-projekta ˝Podizanje ekološkog standarda u lukama posebne namjene˝, usmjerenog ka poticanju koncesionara na podizanje kvalitete kroz održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom, pred koncesionare je donijela Ivana Marović, inspektorica Lučke kapetanije Split, otvorivši teme otpada s brodova i reda u lukama.

image
Paun Paunovic/Cropix

Pozivajući se na aktualne pravilnike, govorila je o izmjenama koje koncesionare obavezuju na opremanje luke odgovarajućom opremom, pritom istaknuvši i problematiku ispravnog razdvajanja otpada koji se, prema međunarodnoj konvenciji MARPOL, na području luka razlikuje od poznatog komunalnog reda.

Godišnji izvještaji

- Koncesionar za svaku vrstu otpada mora sklopiti ugovor za prihvat s ovlaštenim poduzećem, dok svaki brod koji pristaje u luku mora predati sav otpad prije isplovljavanja i pritom od koncesionara dobiva potvrdu koju je obavezan čuvati dvije godine. Koncesionari će potom na kraju svake godine slati izvještaje o prikupljenoj količini i vrsti otpada kako bismo dobili uvid u ove važne podatke, koji će nam pomoći u planiranju daljnjih aktivnosti, projekata i zakona – rekla je Marović.

Koncesionarima je preporučila savjetovanja s korisnicima koja bi im omogućila kreiranje obaveznog Plana za prihvat i rukovanje otpada s plovnih objekata i ostataka tereta s plovnih objekata, a naglasila je i obavezu osnivanja Lučkog povjerenstva koje odlučuje o prigovorima. U slučaju da je nezadovoljan odlukom povjerenstva, korisnik, dodala je, može podnijeti prigovor nadležnom ministarstvu.

image
Paun Paunovic/Cropix

Na okruglom stolu koji je po završenim prezentacijama moderirao Marko Bertolino, predsjednik Jedriličarskog kluba Split koji upravlja istoimenom lučicom, koncesionari koji su se u velikom broju odazvali na radionicu otvorili su neka, po njima nedorečena pitanja. Kao jedno od njih osvrnuli su se na nedostatak jasnih odredbi glede nužne minimalne opreme za intervencije, a interesirali su se i za načine financiranja ulaganja u obaveznu opremu i infrastrukturu. Na problem mahom zastarjele infrastrukture u većini luka osvrnuo se i Bertolino, skrenuvši pažnju na različitosti u pogledu kapacitiranosti i namjene pojedinih luka, koje su pred zakonom svedene na iste obaveze.

Zastarjela infrastruktura

- Što se tiče ovih novih obaveza, mi smo u načelu dosta toga već implementirali, ali sva ta dodatna papirologija zahtijeva dosta rada. Budući da mi nismo firma, već neprofitna udruga građana koja se financira od toga da ljudi plaćaju nekakvu članarinu koja se kasnije na to troši; sada će ta članarina radi svih ovih uvjeta doći do nekakve cijene koja neće biti prihvatljiva. Mi imamo jedno 70 posto brodica koje su kraće od 8 metara, kod nas nema čartera. Mislim da je zakon pisan općenito za sve, a trebalo bi uzeti u obzir i neke skupine koje luke na drukčiji način koriste i za njih napraviti nešto jednostavnije – kazao je Bertolino.

Pohvalivši radionicu koja je, kako je naveo, ostvarila mogućnosti susreta dionika te zajedničko razmatranje novih zakona, ali i eventualnih sugestija koje mogu odvesti do izmjena, kazao je i da bi slična druženja trebalo organizirati nekoliko puta godišnje kako bi koncesionari bili u toku i povezani.

Da je to i u planu potvrdila je Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, koja se na radionicu osvrnula ističući da je riječ o dobrom početku pilot-projekta koji, kako je kazala, treba gurati i dalje.

- Mislim da je to održivi projekt koji će se ponavljati iz godine u godinu. Naravno da će se mijenjati krajnji korisnici i ciljane skupine, ali važno je da nastavimo raditi na pružanju informacija, jer kao što smo danas mogli vidjeti - ljudima nedostaje informacija, ali i tumačenja zakonskih obaveza. Mislim da je i prijedlog da nastavimo s edukacijama, da ih spustimo na neke niže razine, prema samim korisnicima lučica također pravi smjer za dostizanje ekoloških standarda. Svi smo svjesni manjkavosti prijašnjih zakona, kao i onog što šteka na terenu, te mislim da su koncesionari izloženi nizu problema i primjenama različitih tumačenja zakona i da im je stoga svaka pomoć s naše strane koju možemo osigurati potrebna. Ne samo financijska, iako u tom smislu isto namjeravamo napraviti koliko možemo, što kroz vlastita sredstva, što kroz EU fondove – kazala je pročelnica Dorčić. •

Da bi intervencija bila uspješna, ona mora biti brza, primjerena i učinkovita, te mora postojati organizacija, obučeno osoblje, adekvatna oprema i dogovorena strategija – kazao je Vedran Martinić, ističući važnost nekorištenja kemijskih sredstava, niti paljenja ulja, odnosno, kako je rekao - nečinjenja veće štete od već nastale

Uoče li onečišćenje, korisnici lučice, dodao je Martinić, isto bi trebali prijaviti Lučkoj kapetaniji, a građanima je na raspolaganju i dežuran broj telefona pri ATRAC-u; 091/15 44 100.

Ovo je održivi projekt koji će se ponavljati iz godine u godinu. Naravno da će se mijenjati krajnji korisnici i ciljane skupine, ali važno je da nastavimo raditi na pružanju informacija, jer kao što smo danas mogli vidjeti - ljudima nedostaje informacija, ali i tumačenja zakonskih obaveza - kazala je pročelnica Dorčić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. svibanj 2022 10:35