Bez škara i bez vrpce, proglašavam ovu izložbu otvorenom – kazao je u prostoriji Stalne izložbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru nadbiskup mons. Želimir Puljić, otvarajući izložbu "Tragom bogate prošlosti", autorice doc. dr. Ane Jordan Knežević, SICU-ove kustosice.
Izložena građa potječe iz više hrvatskih kulturnih ustanova, muzeja i arhiva, pa se na temelju sačuvane fotodokumentacije, arhivskih spisa, tlocrta i novinskih članaka dobiva uvid u niz povijesno-društvenih događaja koji su prethodili utemeljenju Stalne izložbe.
- Davno je veliki književnik Dostojevski pisao da će ljepota spasiti svijet. Crkva je stoljećima surađivala s umjetnicima na različitim područjima ljudskoga duha i stvaralaštva, kako na likovnom, književnom i glazbenom, tako i na graditeljskom planu. Mi smo nemoćni do kraja proniknuti i protumačiti to povijesno pletivo kulta i kulture, religije i čovjekove duše, koja je oblikovala i stvarala brojna umjetnička djela.
No kad s pažnjom i intuicijom promatramo, kadri smo parcijalno doživjeti i osjetiti onaj nevidljivi fluid umjetničkog i vjerničkog nadahnuća koji su nam genijalni graditelji ljepote htjeli priopćiti. Na izložbi je lijepo vidjeti kako je prošlost bila strukturirana i kako je došlo do toga da postoji SICU u Zadru, jedna od četiri kapitalnih kulturnih stvarnosti u Hrvatskoj.
Tako se suvremenom čovjeku prenosi poruka, jeka iz prošlih dana i godina. Naša izložba želi biti živi kapital koji govori o onima koji su ta djela stvarali – kazao je nadbiskup zadarski.
SICU je pravno ustanovljen 29. ožujka 1967. zalaganjem i dogovorom više osnivača, među kojima su najvažniji Nadbiskupija, aamostan benediktinki sv. Marije, tadašnja Skupština općine Zadar, a Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti iz Zagreba je sudjelovala svojom podrškom i supotpisom temeljnog ugovora. Taj datum SICU obilježava kao svoj dan.
Časna majka Anastazija Čizmin, opatica benediktinskog samostana sv. Marije, kazala je da je bogata prošlost Zadra, samostana i Nadbiskupije.
- Na izloženim fotografijama mogu se vidjeti osobe zaslužne za osnivanje SICU-a, posebne i jedinstvene kulturne ustanove. Veliki je doprinos koludrica svete Marije koje su brižno, budno, tajnovito i hrabro čuvale, i očuvale, veliki dio kulturne baštine. U Drugom svjetskom ratu samostan je bio temeljito porušen, a umjetnine i ostale dragocjenosti pohranjene na tajno mjesto.
Ta tajnovitost bila je dugog vijeka i sadržavala je misterij u koji se istodobno i vjerovalo i nije vjerovalo. U nekim oblicima tako je ostalo do danas. Nakon Drugog svjetskog rata, u uvjetima kad su koludrice bile bez svog doma, pristupilo se prikupljanju sačuvanih predmeta.
Koludrice su imale veliku želju da to blago bude skupljeno na jednom mjestu, te izloženo. Oko obnove povijesnog samostana pregovaranja su bila duga i mučna, zapisivao je tadašnji nadbiskup Marijan Oblak. Gradski oci htjeli su izbrisati kompleks samostana svete Marije sa njihovog tisućljetnog prostora. Opatica Benedikta je 1960. uputila je molbu za obnovu samostana, a SICU je otvorena nakon dugih 16 godina pregovaranja, 4. prosinca 1976. godine – istaknula je opatica Čizmin.
- Benediktinkama je tada priznat status čuvarica izložbenog prostora SICU-a i njegovih izložaka, što je najvažnije. A mi smo to zaista i bile, ne samo tada kad se odlučivalo o našoj sudbini, nego i mnogo ranije, kad su se koludrice suprotstavile odluci vlasti da se vrijedne umjetnine odnesu u Italiju.
Uz svoju neospornu materijalnu, kulturnu i umjetničku vrijednost, izlošci su poveznica nas koji smo sada tu sa svima onima koji su tu bili prije nas, znani i neznani, oni koje je vjera nadahnjivala i poticala da nam ostave ono najbolje – poručila je časna majka.
Uz Dinu Bušić, gradsku pročelnicu za kulturu, i autoricu izložbe Anu Jordan Knežević, nazočnima se obratio i dr. Tado Oršolić iz HAZU-ova Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, kazavši da je izložba "Tragom bogate prošlosti" prikaz dugotrajnog procesa nastanka današnjeg postava Stalne izložbe crkvene umjetnosti.
- Postav zadarske sakralne, odnosno crkvene umjetnosti, od neprocjenjive je umjetničke vrijednosti. Očuvanje sakralnog blaga i umjetnina ima se pripisati tadašnjem nadbiskupu Petru Dujmu Munzaniju i sestrama benediktinkama. Munzani je 1943. dao zazidati podzemni i nadzemni bunker podno zvonika crkve svete Marije, gdje su umjetnine sklonjene – podsjetio je dr. Oršolić.
Izložba u SICU-u ostaje otvorena do kraja srpnja iduće godine.
