StoryEditor
ObalaBRAVO NAŠI!

Graditelji pelješkog mosta mogu odahnuti: splitski ronioci otpilili komad pilota koji se zaglavio u stijeni pod morem i omogućili nastavak radova

6. rujna 2020. - 17:49

Graditelji pelješkog mosta mogu odahnuti. Nakon četiri mjeseca muke u pedeset metara dubokoj cijevi, ronioci su otpilili komad pilota koji se "zaglavio“ u tvrdoj vapnenačkoj stijeni zbog čega se iskrivio pa se nije mogao betonirati. Riječ je o čeličnom komadu dužine dva metra i širine 1,30 metara, koji teži više od dvije tone.

Projekt izgradnje mosta zbog toga je danima bio blokiran, no sada se napokon može krenuti dalje. Da ronioci nisu uspješno odradili ovaj zahtjevan posao na stupnom mjestu S12 s pelješke strane, uzalud bi se čelični blokovi dopremali iz Kine jer ih se ne bi imalo gdje postaviti.

Pilot je zapeo u krečnjaku pa je ta kompaktna stijena deformirala kraj cijevi koji se više nije mogao zabijati pneumatskim čekićem, a trebalo ju je "udubiti" u tlo još oko sedam metara. Nisu pomagali nikakvi sofisticirani alati, pa su Kinezi u pomoć pozvali ronioce tvrtke "Stijeg" iz Splita, koji su specijalizirani za podvodne radove. Najprije se krenulo s kumulativnim minama, kojima se pokušavalo ispraviti cijev, a kad su rezultati izostali, ronioci su primijenili novu taktiku; elektrode i hidrauličnu rezalicu, kako bi otpilili i izvukli iskrivljeni dio čelične cijevi.

image
Denis Jerković/Cropix

- Ronili smo s mješavinama helija, kisika i dušika kako bi se smanjio utjecaj pijanstva morskih dubina. Učinili smo više od 200 urona, što prevedeno ispada oko pedeset sati. U cijev je mogao ući samo jedan čovjek jer za dvojicu nema mjesta. Prva ideja je bila da se cijev reže kumulativnim punjenjima, što je polučilo samo djelomičan uspjeh zbog utjecaja povišenog tlaka od šest bara. Nakon toga smo pristupili rezanju cijevi elektrodama i hidrauličnom rezalicom - opisuje nam postupak rada Dalibor Prikaski, šef ronilačkog tima.

Dok su kineski radnici danonoćno izvodili radove na rasponskoj konstrukciji, čime pelješki most dobiva svoje obrise, u podmorju se odvijala prava drama. Spustiti se u metar i pol široku cijev pilota ukupne dužine pedeset metara, odrezati iskrivljeni dio, najprije kumulativnim minama a zatim specijaliziranim rezalicama kako bi se pilot-temelj stupa mosta mogao betonirati, te na sebe primiti nosivu konstrukciju, bio je izuzetno kompliciran i riskantan zadatak.

- Cijev pilota je na sam dan Uskrsa na dubini od 25 metara ispod razine mora zapela u vapnenačkoj stijeni. Ta iznimno čvrsta stopa pilota se deformirala. Problem je nastao kad su ubacili bušač u tu cijev kako bi produbili rupu još sedam metara i dodatno usidrili i učvrstili stup mosta. Kad su radovi zapeli, tim "Stijega" je došao i najprije smo ronili nekoliko dana kako bismo uopće dijagnosticirali problem. Bili su nemogući uvjeti rada, slaba vidljivost i uglavnom opipom smo utvrdili deformacije cijevi - ističe Boran Martić iz tvrtke "Stijeg", koja je bila nositelj ovih zahtjevnih podvodnih radova.

image
Denis Jerković/Cropix

- Na početku smo pokušali s kumulativnim minama, ali nismo uspjeli zbog velikog pritiska u podmorju pa smo od toga odustali. Zatim smo počeli rezati elektrodama uz potporu našeg profesora sa splitskog FESB-a Nikše Krnića, koji je doktorirao na podvodnom rezanju i varenju. On nam je bio stručna podrška u svemu ovome - kaže Martić.

- Rezanje elektrodama povlači za sobom razdvajanje kisika i hidrogena, koji je eksplozivan plin, što je ovaj posao činilo još opasnijim. U normalnim uvjetima rada to nije nikakav problem ali ovdje je ronilac s druge strane imao 25 metara morskog dna, zbog čega plinovi nisu mogli istjecati - objašnjava nam Martić, dodajući da bi se u slučaju problema prelazilo na mehaničko rezanje hidrauličkim alatima.

- Svaki zaron u cijevi je iznimno težak za ronioca. On je imao aktivnih petnaestak minuta za rad u takvim nenormalnim uvjetima. Ovo je jedinstvena operacija u svijetu. Naftne kompanije režu stupove uz pomoć skupih robota pa isušuju pilote i prave suhe komore da bi alati mogli raditi. No to nije bilo moguće na pelješkom mostu, pa smo mi izveli svojevrsni ronilački triler - veli Martić, koji je posebno ponosan što se nikome ništa nije dogodilo, a radilo se u nenormalnim uvjetima u kojima su se upotrebljavale najprije kumulativne eksplozije, pa egzotermne elektrode te na kraju mehanička rezanja hidrauličnim alatima.

image
Denis Jerković/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. srpanj 2022 17:26