StoryEditor
Obalalegenda o ilegalnom

Godine prolaze, oduzeta mu je koncesija, ali Latković i dalje gradi u zaštićenoj uvali Vruja. Ivan Barišić: Kako ne posumnjati da drži sve u šaci?!

16. lipnja 2020. - 12:58
Joško Ponoš/HANZA MEDIA

Lijepe i strašne su legende u vezi s čudesnim izvorišnim sustavom Vruja, smještenim kod Piska i Brela. Romantizirana nacionalna povijest priča kako su Hrvati baš ovdje, spustivši se s Karpata, pa pregazivši Panoniju i Dinaride na Dubcima prvi put ugledali more, a lokalno vjerovanje svjedoči kako je onda potopljeno cijelo jedno selo pod imenom Pelegrin.

I kako litice koje se zabijaju stotinjak metara u more, gdje iz mračnih dubina kuljaju i vriju najveće količine vode na Jadranu, a toče čak iz imotskog krasa, tjeraju strah u kosti promatrača, tako već dvadesetak godina traje devastacija samog "prizemlja" ovog kraškog fenomena.

Nenadane gradnje, cesta, ekskluzivni apartmani što ih gradi poduzetnik Stipe Latković, pa onda koncesije poništene i neponištene, prosvjedi aktivista i mještana, beskrajni inspekcijski procesi, doveli su do totalne zbrke.

Samo jedno je kristalno: ovdje nešto ne valja! Kao da su oni prahrvati izbivši na more nakon hiljada prejahanih kilometara upravo na Vruji udarili pečat onome što su njihovi potomci napravili čitavoj jadranskog obali i otocima – nered, kaos devastaciju i bezakonje.

Na dnu uskog lijevka nastalog sudarom planine Biokovo i masiva Dovnja, šljunčane su plaže kojima se nekoć moglo samo morskim putem iz Piska ili Brela, poznate kao Veliko i Malo žalo, te Lovčuša, uvala koja je u jugoslavenskoj državi pala pod skute velikog splitskog poduzeća "Dalma", točnije podružnici "Dalmahoteli" koja je "osamdesetih" angažirala splitskog arhitekta Dinka Kovačića da ondje osmisli ugostiteljski objekt.

Stipe Mesića kum

Pažljiv prema ambijentu kakav jest, Kovačić je zaključio kako se "u toj ljepoti ne može ništa graditi", pa je osmislio prostor s nadstrešnicama i terasama s kominima na otvorenom za svačije veselje.

U hrvatskoj državi pripala je "Agrokoru", a potom Latkoviću, uz kojeg se nekoć, poput nadimka vezivala titula "kum​ Stipe Mesića".

Latković je u uvali, zaštićenoj kao rezervat prirodnog predjela, izgradio luksuzni resort, probio je do Vruje i prvu cestu kako bogati gosti ne bi ovisili o morskoj cesti koja je desetljećima ovom mjestu osiguravala status nepristupačne misterije.

Građevinske inspekcije obilazile su nelegalne objekte, ali ništa se nije​ dogodilo​ Vruja Resortu, kako je koncesionar Latković nazvao nešto više od deset hektara negrađevinske zone koja je postala smještaj za goste najdubljeg džepa.

image
Joško Ponoš/HANZA MEDIA

Od 2002. do danas na spomenutom mjestu nikla su dva lukobrana, nekoliko objekata, tvrđava, vodosprema, bazen, probijeni put... Tragikomična je, i opet podsjeća na dolazak Hrvata na more, činjenica kako je lukobran prostorno dio Žeževice, koja je dio općine Šestanovac, lokalitet na kojem su smještajni objekti i put gradu Omišu, a bazen je u općini Zadvarje. Tako je i s plažom dugom tridesetak metara.

Županija je Latkovićevoj tvrtki "Point" 2009. dodijelila 20.000 kvadrata plaže i mora u koncesiju na deset godina, za iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i pedalina, što su do danas "nevidljivi sadržaji", a 2014. Državni zavod za zaštitu prirode napisao je upozoravajuće rješenje u svrhu Latkovićeva projekta sanacije obale i rekonstrukciju zaštitnih gatova, no u Ministarstvu zaštite okoliša naveli su kako s tim nemaju ništa jer područje – nije zaštićeno.

Za Latkovićevih 13 apartmana Ministarstvo turizma uvažilo je građevinsku dozvolu iz 1983., uporabnu iz 1984. godine, te je priložilo potvrdu da nema inspekcijskih postupaka protiv njega.

Nakon toga, građevinske inspekcije, spomenuli smo već, ipak su dolazile i odlazile. Izvijestili su kako je u inspekcijskom postupku izgradnje lukobrana doneseno rješenje o uklanjanju, a drugostupanjsko rješenje je poništeno rješenjem Upravnog suda, te je u tijeku ponovni postupak.

U inspekcijskom postupku izgradnje suterenske građevine, vodospreme i armiranobetonskog zida 2017. godine je doneseno rješenje o uklanjanju. U postupku izgradnje cesta, šumskog protupožarnog puta i armiranobetonskih potpornih zidova u tijeku je donošenje rješenja.

Investitor nije uklonio bespravne građevine, a prisilno uklanjanje će biti planirano i organizirano sukladno zakonskim procedurama Državnog inspektorata. Ništa nije srušeno, naravno.

Inspekcija zaštite prirode je 2014. podnijela optužni prijedlog protiv investitora zbog gradnje lukobrana, dva podvodna pregradna zida i bazena uz obalu bez prethodno pribavljene ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu u uvali Vrulja. Iz Prekršajnog suda do danas nije zaprimljena povratna informacija u vezi optužnog prijedloga.

Kako to ide kad krene u proceduru vidi se i iz slijeda postupaka Građevinske inspekcije: u travnju 2011. doneseno je rješenje o uklanjanju, investitor se žalio, prvostupanjsko rješenje o uklanjanju je poništeno i vraćeno na ponovni postupak.

image
Ivo Ravlić/HANZA MEDIA

Trebalo odmah rušiti

U srpnju 2013. doneseno je novo rješenje o uklanjanju na koje je ponovno uložena žalba i pokrenut upravni spor. Ponovljeno prvostupanjsko rješenje o uklanjanju je u rujnu 2016. poništeno i vraćeno na ponovno postupanje drugostupanjskim rješenjem. Postupak je u tijeku.

U rujnu 2014. doneseno je rješenje o uklanjanju. Pokrenut je upravni spor. U lipnju 2017. doneseno je rješenje o uklanjanju. Pokrenut je upravni spor. U svibnju 2019. doneseno je Rješenje o uklanjanju. Investitor je pokrenuo upravni spor i 17. siječnja 2020. je dostavljena presuda kojom se tužba odbija kao neosnovana.

Uoči isteka desetogodišnje koncesije, u prosincu 2018. svih 36 nazočnih vijećnika na Županijskoj skupštini diglo je ruke da se Stipi Latkoviću oduzme koncesija za pomorsko dobro na Vruji, no to ne znači ništa, osim da ne treba plaćati naknadu za pomorsko dobro.

Kako onda, tako i danas, pa i nakon posljednjeg prosvjeda aktivista i građana koji je organizirao nezavisni županijski vijećnik Ivan Barišić.

– Jedanaest državnih institucija nadležne su na ovome prostoru i oni jesu napravili neke radnje, međutim to je sve nedovoljno. Investitor i dalje gradi kao što vidite iz priloženog, oduzeta mu je koncesija, ali on i dalje gradi – kazao je Ivan Barišić.

– Uz poznatu učinkovitost hrvatske birokracije, tko ima dovoljno para i dobre odvjetnike može sve postupke voditi u nedogled. A rješenje je bilo jednostavno, kad je po Zakonu o legalizaciji završena legalizacija, sve što je nakon toga građeno trebalo je odmah rušiti. Ali i dalje se bespravno gradi i očekuje da se i to jednom legalizira. Kako ne posumnjati da vlasnik 'Pointa' drži sve u šaci, budući da je odradio puno poslova za Split i Županiju – zaključuje Barišić.

Čogelja: Župan i ja dajemo sve od sebe


Upravo o problematici ilegalne izgradnje Vruje na predstavljanju Plana upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije govorio je u ponedjeljak Stipe Čogelja, pročelnik upravnog odjela za pomorstvo i turizam.

– Što se tiče Vrulje, Županija je napravila sve što je mogla unutar svojih okvira, međutim nećemo tu stati. Nismo jedinica regionalne samouprave koja se miri sa situacijom da ne možemo ništa napraviti, ako nije unutar naše nadležnosti.

Župan i ja dat ćemo sve od sebe da se provedu sva rješenja koja se tiču tog prostora i da se koncesija koja je oduzeta na Županijskoj skupštini napokon riješi na drugom stupnju u Ministarstvu mora, kako bi krenuli u preuzimanje posjeda.

Poslali smo već pet požurnica prema Ministarstvu mora za rješavanje predmeta te sam siguran da će se nešto riješiti – naveo je pročelnik Čogelja, ističući kako će inzistirati da se u suradnji s Ministarstvom mora donese zakon o inspekciji na pomorskom dobru.

– Sada imate situaciju da pet inspekcijskih službi, pet tijela ima nekakvu nadležnost na pomorskom dobru. Naravno tu dolazi do sukoba nadležnosti. Zakonom o devastaciji na pomorskom dobru tražili bismo da Županije dobiju inspekcijske ovlasti, pogotovo u hidrograđevnom dijelu, smatram da bi tako bili puno operativniji, mobilniji, puno brže bi rješavali slučajeve – odgovorio je Čogelja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. studeni 2020 17:05