StoryEditor
Obalavrhunski rezultati

Europski novac poslužit će i za novi uzlet maslinarstva u Hrvatskoj, čulo se među ostalim na panelu u organizaciji Slobodne i časopisa Maslina

Piše Sandra Barčot
23. listopada 2021. - 00:30

Sinergija, i struke i politike i maslinara, jedino je rješenje kako bi na valu vrhunskih rezultata koje postižu naša ulja diljem svijeta, nastavili zajedno brendirati i promovirati maslinovo ulje, modernizirati maslinike, ali i pripremiti se za klimatske promjene koji nam već sada dupkom mijenjanju ne samo život, već i cjelokupni pogled na poljoprivredu, odnosno uzgoj hrane, a time i na maslinarstvo.

Te je glavna poruka sa panela „Moderno maslinarstvo i klimatske promjene” u organizaciji „Slobodne Dalmacije” i specijaliziranog časopisa „Maslina”, te suorganizacije Ministarstva poljoprivrede RH i Splitsko-dalmatinske županije, koji se održao u Klisu u prekrasnom okruženju „Stella Croatica”, a koji u svojim njedrima krije i muzej maslina.

Pogođena lokacija, pogođeni panelisti, pogođena tema – prva je bila reakcija publike redom uspješnih i maslinara, i stručnjaka raznih profila koje sve povezuje jedna riječ – maslina, stablo koje spaja nebo i zemlju.

- Punih 18 godina stvaramo specijalizirani časopis „Maslina”, te 100-ti, okrugli broj, ovaj važan jubilej slavimo svečano i radno, na najkorisniji način. I kako smo dva desetljeća pratili razvoj maslinarstva, sada se za treće desetljeće trebamo pripremiti na novi način rada i uzgoja, za nove uvjete uzrokovane klimatskim promjenama – istaknuo je Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije u pozdravnom govoru, dok je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i sam maslinar, naglasio:

- Čeka nas omotnica za povlačenje izuzetno mnogo EU novca te trebamo mladima prepustiti zemlju i OPG-ove, podržati njih u nastojanju razvitka još boljeg maslinarstva. Imamo stručnjake, institucije, znalce i ljude s iskustvom koji nam itekako mogu pomoći, no trebamo iskoristiti i energiju mladih koji znaju kako projektima povući novac.

image
Josko Ponos/Cropix

Podrška maslinarima

A kako se radi o ogromnim sredstvima koje možemo povući iz europske blagajne, istaknula je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je prezentacijom o stanju na tržištu unije što se maslinarstva tiče, kao i mjere koje su poduzete pod domicilnog resornog ministarstava, navela i brojne aktivnosti koje se provodi sve u cilju još bolje podrške poljoprivrednicima, u ovom slučaju maslinara.

- Imamo na raspolaganju preko 5 milijardi eura koje nam itekako mogu pomoći u novom zamašnjaku i revitalizacije starih maslinika, ali i ulaganja u moderne tehnologije prerade. Da dobro, odlično radimo potvrda je i osvojenih 76 zlatnih te 20 srebrnim medalja sa međunarodnih nadmetanja koje su uzeli naši maslinari sa svojim uljima, najviše onih sa oznakom izvornosti – naglasila je prva dama ministarstva koje nam osigurava – hranu!

Nakon uvodnog dijela kojeg je vodila novinarka Sandra Barčot, slijedio je i panel kojeg je moderirala glavna urednica časopisa Maslina Meri Šilović. Kako dalje, bolje i više, posebno u ozračju promjene klime, koja je evidentna, kako pomoći našim maslinarima pri pozicioniranju na zahtjevnom tržištu... tek su neka od pitanja na koja su odgovarali panelisti: Marinko Galiot, voditelj Jedinice za provedbu nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskim vodama, pa Predrag Trope, voditelj Uprave šuma podružnice Buzet - Hrvatske šume, kao i Joze Tomaš, predsjednik HGK – Županijske komore Split, te Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije i Marko Vučetić, dipl. ing. agrometeorolog i stalni kolumnist časopisa Maslina, uz Ivicu Vlatkovića, predsjednika Udruge maslinara Zadarske županije.

image
Josko Ponos/Cropix

- Moramo biti svjesni kako nam budućnost diktira klima, što znači zatopljenje od 2 stupnja, s tim da će na našem području Sredozemlja biti uvećano za dodatnih 20 posto. Znači imat ćemo sve više toplinskih valova, mediteranskih ciklona koje su nedavno otkrivene i koji se stvaraju izvan tropskog područja, ne donose veliki vjetar već velike količine oborina u kratkom vremenu. Zato treba sačuvati tu vodu za sušna razdoblja – upozorio je agrometeorolog Marko Vučetić, objasnivši kako zbog klime i masline sve ranije i ranije cvjetaju, zbog čega im prijeti i zakašnjeli prodor hladnog zraka, nakon čega slijede sve sušnija razdoblja, pa ćemo morati birati sorte koje će se tim novim uvjetima bolje prilagoditi.

Marinko Galiot je iznio detalje Nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV), koji je 2005. godine donesen i definiran kao strateški prioritet Republike Hrvatske.

- Tada smo definirali 9300 hektara koje se moglo navodnjavati, no 15 godina kasnije došli smo na preko 30.000 hektara što je i dalje malo, budući je plan programa bilo navodnjenih 65.000 hektara do 2020. godine, što nismo ostvarili. Problem je krajnjeg korisnika, osoba ili tvrtka, koja je zainteresirana za navodnjavanje jer naši korisnici nisu spremni ulagati u navodnjavanje. Imamo projekte za maslinare, i sada smo na Korčuli pronašli podzemnu vodu u Čarskom polju, gdje je plan navodnjavati 50 posto poljoprivrednih kulturu, među njima i maslinike. Radi se i na sustavima javne vodoopskrbe gdje se voda pohranjuje, što provodimo u Istri, uz naglasak kako su za projekte navodnjavanja zadužene županije.

Upravo taj primjer dobre prakse, kako problem navodnjavanja rješava regionalna uprava pojasnio je pročelnik istarske regije Ezio Pinzan:

- Prije 25 godina smo počeli promišljati o maslinarstvu, te donijeli odluku da zasadimo 1,5 milijuna sadnica, i uz pomoć Hrvatskih voda smo izgradili sustav navodnjavanja realiziran sredstvima iz EU. Ujedno izuzetno mnogo radimo na brendiranju ulja! Tehnologija prerade se dupkom promijenila minulih 15 godina, te sada imamo 39 modernih uljara. Raduje nas i što sve više mladih maslinara rade na revitalizaciji starih maslinika.

Iako im „core biznis” nije proizvodnja maslinovog ulja, i Hrvatske šume imaju svoje maslinike te nagrađivana ulja.

- Na području našeg djelovanja ima dosta zapuštenih maslinika, no potrebno je u prostornim planovima potencijalno neka područja šuma proširiti na maslinike, ako je to od društvene važnosti i odluka proširenja područja pod nasadima maslinama - kazao je Predrag Trope, dok je Ivica Vlatković, opisao o čemu ovisi maslina:

- Dovoljno je pet slova S, na talijanskom jeziku, koja bi na našem značilo: sunce, tišina, voda, kamen te udaljenost od drugog stabla. Maslina voli vlagu, no ne previše vode. Trebamo raditi na revitalizaciji starih maslinika koji daju plod nakon 5 godina, dok se kod novog stabla plod čeka duplo duže.

image
Josko Ponos/Cropix

Zlatne medalje

Referirajući se na Vlatkovićevo izlaganje, ministrica Marija Vučković okupljenima je najavila i po prvi puta natječaj za rasadničare i sjemenake.

Jedna od važnih karika u pomoći maslinarima je svakako i HGK-Županijska komora Split, koja je sufinancirala odlazak maslinara na nadmetanje u New York, s kojega su se vratili ovjenčani brojnim medaljama. Zlatnog sjaja!

- Sufinanciramo i OPG-ove, iako nisu direktne članice HGK-a, budući trebamo biti svi jedna familija, s istim zajedničkim ciljem napretka i razvoja maslinarstva. Upravo u Mostaru radimo centar uljarstva, laboratorij i maslinik u suradnji tri zemlje BiH, Crna Gora i Hrvatska – upoznao je pokupljene Joze Tomaš, predsjednik HGK-Županijske komore Split, ali i predsjednik Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora.

Kako pomoći, barem pri novčanom ulaganju maslinarima iznijela je Mira Krneta, voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, budući su oni važan izvor financiranja i u javnom i u privatnom sektoru.

Za kraj svi su se složili kako moraju i dalje raditi – zajedno – za još veći uzlet maslinarstva, no ostaje problem spore administracije, koji se iz godine u godinu ipak anulira, no još presporo...

Panel je okončan onim uvijek zanimljivim svima iz svijeta maslinarstva – degustacijom ulja i to 13 nagrađenih „zlatnih kaplji” sa međunarodnih nadmetanja.

image
Josko Ponos/Cropix

Na našem području 1910. za vrijeme Austro-Ugarske imali smo evidentiranih 30 milijuna stabala maslina, da bi danas ta brojka stala na 6 milijuna

Imamo stručnjake, institucije, znalce i ljude s iskustvom no trebamo iskoristiti i energiju mladih koji znaju kako projektima povući EU novac, istaknuo je župan Blaženko Boban

Trebamo raditi na revitalizaciji starih maslinika koji daju plod nakon 5 godina, dok se kod novog stabla plod čeka duplo duže, poručio je Ivica Vlatković

Punih 18 godina stvaramo specijalizirani časopis „Maslina” i pratimo razvoj maslinarstva, a sada se trebamo pripremiti na novi način rada i uzgoja, za nove uvjete uzrokovane klimatskim promjenama, istaknuo je Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije

item - id = 1137273
related id = 0 -> 1148332
related id = 1 -> 1143318
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. prosinac 2021 13:58