StoryEditor
ObalaNOVO LICE ZADRA

Dok Split stoji na mjestu, dalmatinski susjedi pretvaraju se u Monte Carlo: hoteli s 5 zvjezdica, luksuzni stanovi, šetnica duga 2 km, poslovna City Plaza, zona s parkovima...

Piše Ivica Nevešćanin
23. siječnja 2022. - 07:58

Ravnice su početak. Želimo urediti i uvalu Jazine. Preseljenjem trajekata u Gaženicu ona može postati velika nautička marina za megajahte. U donjem dijelu uvale ostali bi komunalni vezovi, kao što su i sada, a od mosta prema Đigi mogle bi se vezivati velike jahte.

Pješački most možda ostane, a možda na istom mjestu bude stakleni, ispod mora, tako da bi cijela uvala mogla biti plovna. Osim toga, na tri lokacije uokolo Jazina prostornim planom predvidjeli smo mogućnost gradnje hotela visoke kategorije: "Maraska", TIZ i kod Trgovinskog centra.

Jedan hotel visoke kategorije predviđen je i na Ravnicama te na mjestu Elektre kod Foše. Kad Jazine još budu spojene morskim kanalom s Ravnicama, odnosno Kolovarama, Zadar, zašto ne, može biti Monte Carlo.

Je li to pretjerivanje?

– Nije. Kada pogledate te gradove na Azurnoj obali, Zadar nema ništa lošije prirodne predispozicije od njih. Naprotiv, mislim da je položajem puno atraktivniji. Ako može u Nici i Cannesu, zašto ne bi moglo u Zadru? Ako tamo hoteli i kongresni centri donose korist i nova radna mjesta, ne trebamo se ni mi bojati.

Zadar, dakle, vidite kao Monte Carlo?

– Da, kao Monte Carlo, kao grad u kojem je užitak živjeti i u koji bi svi željeli doći živjeti.

image
Božidar Kalmeta, bivši ministar i gradonačelnik Zadra
Jure Miskovic/Cropix

Gornji citat dio je razgovora vođenog između Božidara Kalmete i potpisnika ovoga teksta objavljen u Slobodnoj Dalmaciji u travnju 2014., godinu dana nakon što je Kalmeta treći put izabran za zadarskoga gradonačelnika.

Kalmeta je tada govorio o "razvojnoj viziji Zadra", a izravan povod bilo je raspisivanje javnog natječaja za izradu Urbanističkog plana uređenja područja Ravnica, tada prvog konkretnog koraka Grada Zadra prema realizaciji 110 milijuna eura teškog projekta poznatog pod nazivom "Vrata Zadra".

Otada je prošlo skoro osam godina, o stanju projekta "Vrata Zadra" nedavno smo pisali na ovim stranicama, a Kalmetin intervju za "Slobodnu" iz 2014. ostao je zapamćen po sintagmi koja je tada prvi put lansirana u javnost. Nakon već potrošene "metropole Mediterana", zadarski političari (čitaj: HDZ) sada su postavili novo mjerilo svojih razvojnih ciljeva: Zadar kao Monte Carlo.

Kao francuski šminkeraj

Ključ za transformaciju Zadra u Monte Carlo bio je projekt "Vrata Zadra", ali pravo srce te usporedbe s monegaškom kneževinom je kilometar dugačka uvala Jazine, smještena između kopna i povijesnog Poluotoka, koja sada treba postati velika nautička marina okružena hotelima s pet zvjezdica po uzoru na šminkerske francuske gradove s Azurne obale.

Godinu i pol dana nakon lansiranja Kalmetine fraze o Zadru kao nautičkom centru za svjetski jet-set i celebrityje, zadarski poduzetnik Igor Karuc predstavio je konkretan prijedlog transformacije zadarske luke u nautičku marinu, s brojnim novim i atraktivnim sadržajima, među kojima se posebno isticao novi gradski most pretvoren u trg na moru s prostranim šetalištem, podvodnim eskalatorom te opcijom otvaranja za veće brodove.

image
Zadarski poduzetnik Igor Karuc
Luka Gerlanc/Cropix
 

image
ARM
image
ARM

Karuc je tom prilikom, također na stranicama Slobodne Dalmacije, objasnio kako je upravo on zaslužan za Kalmetinu sintagmu o Zadru kao Monte Carlu, jer je prilikom prezentacije svojeg projekta u gradskoj upravi tadašnjem gradonačelniku i njegovim suradnicima prikazao zadarske Jazine u kontekstu Zadru sličnih gradova na Mediteranu, ustvrdivši da po prirodnom položaju i arhitektonskim vizurama Zadar ni po čemu ne zaostaje za tim razvikanim destinacijama, naprotiv, puno je ljepši, atraktivniji i s neusporedivo više prirodnog potencijala, te je samo na nama, Zadranima, odluka želimo li nešto tako napraviti u svome gradu.

Karuc je detaljno elaborirao specifičnosti projekta, podjelu luke od lukobrana (Đige) do mosta, kojim upravlja državna Lučka uprava, na dio za megajahte i nautičke vezove, te na dio uvale od mosta do stare košarkaške dvorane, kojim upravlja Županijska lučka uprava, a koji bi ostao rezerviran za komunalne vezove. Objasnio je kako bi koncesionar gospodario lukom bez ograđivanja pristupa obali, kako bi se gradili niski paviljoni na Branimirovoj obali od mosta prema Veslačkom domu, a od mosta do Tankerkomercove marine ukinuo bi se kolni promet i cijeli potez pretvorio bi se u promenadu.

Iznos cijele investicije, potencijalnog ulaganja koncesionara, uključujući i novi most, zaokružio je na 12 do 15 milijuna eura, što ni onda ni danas ne zvuči preskupo da Zadar u Jazinama, u roku od godinu i pol do dvije godine, kako je rekao, dobije "Monte Carlo".

Karuc je pritom u džepu imao i nekoliko zainteresiranih investitora (vlasnika velikih sustava marina na Mediteranu i građevinskih tvrtki), a Grad Zadar sve je to načelno podržao i najavio skoro raspisivanje natječaja za izradu prostornog plana za novu ulogu opjevane uvale.

Od Kalmetina istupa, međutim, prošlo je osam godina, šest i pol od Karucova prijedloga, nakon Kalmete došao je Branko Dukić, a natječaj za Jazine nikad nije objavljen.

– Za mene se ništa nije promijenilo. Naš je projekt i dalje aktualan i mi smo spremni, ako Grad Zadar donese tu odluku, sutra sudjelovati na natječaju i ponuditi svoju viziju transformacije Jazina u nautički centar. Vrijednost projekta u međuvremenu nije bitno narasla, a interes investitora za takvim sadržajima nikad nije bio veći jer na Jadranu i Mediteranu kronično nedostaje nautičkih vezova – kaže danas Karuc.

image
ARM
image
ARM

– Transformacija Jazina savršeno se uklapa u projekt "Vrata Zadra". Oba projekta imaju dalekosežne posljedice za budućnost Zadra i jasno je da nitko ne želi donijeti ishitrenu odluku.

Mislim da bi tim zahvatima grad dobio puno, a ništa ne bi izgubio. Naprotiv, kao Zadranin, kojemu je stalo do razvoja grada, držim da su ovo ključni iskoraci prema kontroliranom razvoju turizma "više vrijednosti" i odmak od sadašnjeg oblika masovnog turizma, koji doslovno uništava grad.

Najvažnije je politički donijeti takve strateške odluke i krenuti u projekte, jer već sada značajno kasnimo za nekim domaćim sredinama, poput Rijeke, koja je potpuno razvila projekt "Porto Baroš" s Lurssenom, jednom od najvećih jahting kompanija na svijetu, da ne spominjem što se sve drugdje događa na Jadranu i Mediteranu od Crne Gore do Grčke.

Opatija je bila Monte Carlo prije Monte Carla, a ulazak njemačke megakompanije u vlasništvo Liburnia Riviera hotela pokazuje što se i na našem području moglo događati da smo na vrijeme reagirali – poručuje.

Prostor dug 2,5 kilometara

Izradu idejnog rješenja transformacije Jazina u nautičku marinu Karuc je tada povjerio zadarskom arhitektu Peri Marušiću, koji je za suradnike angažirao Lenku Martinović i Davora Popovića, fakultetskog kolegu s milanskom adresom, čiji je projekt uređenja dvojnih bedema, odnosno povezivanja tvrđave Sv. Mihovil i Doca, nekidan prihvaćen u njegovu rodnom Šibeniku. Popović i Marušić zajedno su studirali u Genovi kod profesora Stefana Boerija, kojeg su kao konzultanta uključili u projekt Jazine, a Karuc je preko svojih kontakata pridobio i Santiaga Calatravu, možda najpoznatijeg svjetskog arhitekta za mostove.

image
ARM
image
ARM

U međuvremenu, dok se čeka odluka gradskih otaca, riva u Jazinama, u nadležnosti Županijske lučke uprave, u potpunosti je obnovljena, a krajem prošle godine državna Lučka uprava Zadar započela je i projekt obnove zadarske rive od Mosta do Foše, duž cijelog Poluotoka, vrijedne gotovo 70 milijuna kuna. Drugim riječima, najveći dio obale u uvali Jazine, predviđen za buduće megajahte i nautičare, za nekoliko će mjeseci biti potpuno statički obnovljen i popločan bijelim kamenom.

I tu bi stvar o Jazinama manje-više bila završena da prošle godine prije lokalnih izbora arhitekt Pero Marušić, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Branka Dukića, nije javnosti predstavio urbanističko-arhitektonsku studiju povezivanja Jazina s novom trajektnom lukom u Gaženici.

Svoju ideju o transformaciji uvale Jazine Marušić je na neki način proširio na "pola grada" u smjeru jugoistoka, točnije do uvale Bregdetti na području Arbanasa.

Studija zahvaća prostor dužine oko 2,5 i širine oko pola kilometra, te uključuje gradske kvartove Jazine, Relju, Ričine, Arbanase i Gaženicu.

Glavno je sadašnje obilježje tog prostora njegova podiskorištenost, rijetka naseljenost, neadekvatna prometna povezanost i koridor željezničke pruge koja je odavno zatvorena. Marušić svojom studijom praktički povezuje dvije zadarske rive, onu dovršenu u Jazinama s onom budućom u uvali Bregdetti, gdje se uokolo komunalne lučice planira rezidencijalno stanovanje, a prostor između dviju uvala pretvara u veliki pješački koridor s parkom, javnim sadržajima i novom prometnom infrastrukturom.

image
Arhitekt Pero Marušić 
Jure Miskovic/cropix
image
Studija povezivanja Jazina i Gaženice
Arm

Preduvjet za oba potencijalna zahvata – transformaciju Jazina i povezivanje Jazina i Gaženice – bila je izgradnja Nove luke Zadar u Gaženici, odnosno preseljenje trajektnog prometa iz gradske luke na tu, dva kilometara udaljenu lokaciju prema Bibinjama.

Zadarska povijesna jezgra tako je doživjela dramatično prometno rasterećenje s ciljem gotovo potpunog ukidanja kolnog prometa. Gaženica je osim toga, preko spojene ceste Zadar – Zadar 2, popularne Kalmetine, izravno povezana na autocestu A1, tako da je Zadar svoj centar grada u potpunosti oslobodio od teretnog, a u sezoni i od turističkog prometa prema otocima.

U takvim novostvorenim uvjetima logično je bilo tražiti novu ulogu uvale Jazine, ali i način aktivnog povezivanja skupe infrastrukture u Gaženici s centrom grada kako ne bi ostala "svemirski brod" na periferiji.

Tom funkcionalnom povezivanju "centra i periferije" svakako je pomogla činjenica da u kontaktnoj zoni nove luke u Gaženici, u uvali Bregdetti, postoji veliki interes investitora za ulaganje u rezidencijalno stanovanje, ali i potreba za izgradnjom javnih sadržaja (crkva, škola, vrtić...) i uređenje komunalne lučice za stanovnike Ričina i Arbanasa.

Gašenjem željezničke veze između Zadra i Knina prije nekoliko godina, koridor pruge od Bulevara do Gaženice, praćen rijetkom gradnjom obiteljskih kuća i zapuštenim servisno-skladišnim površinama, prepoznat je kao prostorni resurs za drugačiji pogled na jugoistočni dio grada, koji s novom prometnom regulacijom te s javnim i stambenim sadržajima koje predlaže Marušić – kilometarski park, igrališta, vrtić, škola, rekreativne zone, šetalište... – praktički izgrađuje novo urbano tkivo i podiže kvalitetu života njegovih stanovnika, daleko iznad razine na kojoj se trenutno nalazi.

image
Studija povezivanja Jazina i Gaženice
Arm
image
Studija povezivanja Jazina i Gaženice
Arm

– Riječ je o studiji prostora koja urbanistički redefinira taj veliki i značajan dio grada, koja ustvari povezuje grad s njegovom važnom infrastrukturom, novom trajektnom lukom, kako ne bi ostala izolirana. U tom međuprostoru stvaramo novi urbani scenarij sa sadržajima koji će ga oplemeniti, učiniti funkcionalnim i atraktivnim za aktivno korištenje i stanovanje – kaže Marušić.

Šetnica od rive do rive

Put od uvale Jazine do uvale Bregdetti Marušić rješava čitavim nizom tzv. urbanističkih čvorova. Kako je osnovna ideja da cijeli potez bude jedna ugodna šetnica u dužini od dva kilometra, Marušić je na tom putu "od rive do rive" predložio nekoliko točaka, "landmarka", koji daju urbanu definiciju tom inače prilično bezličnom prostoru. Kreće se, dakle, iz Jazina, odnosno otkopanog kanala kojim počinju "Vrata Zadra", i ide se prema novom Trgu na Relji.

Odatle se skreće prema autobusnom kolodvoru, koji se, kao i željeznica, premješta u Gaženicu, gdje se stvara novi prometni hub (autocesta, trajektna luka, kolodvori...), a na njegovu mjestu gradi se City Plaza, novo poslovno središte Zadra.

Od City Plaze koridor uz Biogradsku ulicu koja vodi do Gaženice, u dužini od nekih 1,2 kilometra, pretvara se u zelenu zonu s parkovima i rekreacijskim sadržajima uz koje se stiže nadomak uvali Bregdetti. Tu, na jednom od "urbanističkih križanja", pješaci susreću objekt nove crkve, školu i sportske terene.

Kad se oni prođu, dolazi se na obalu s rezidencijalnim stambenim sadržajima, zapravo na promenadu identičnu onoj kakvu je Marušić zamislio na Branimirovoj obali u uvali Jazine.

– Ovakve urbane transformacije moguće su u razdoblju od pet do deset godina. One vitaliziraju grad, urbaniziraju prostor, daju mu novu dimenziju i životnost – govori Marušić, koji ključni pokretač za moguće ostvarenje ovakvih prijedloga vidi u realizaciji projekta stambenog naselja u uvali Bregdetti.

image
Studija povezivanja Jazina i Gaženice
Arm
image
Studija povezivanja Jazina i Gaženice
Arm

To bi, kaže, mogao biti generator promjene ne samo u uvali Bregdetti i susjednoj Gaženici, nego i prema drugim važnim elementima, poput nove prometne mreže, koju studija također predlaže za taj dio grada.

Za razliku od uvale Jazine, uvala Bregdetti vrlo je blizu realizaciji.

U izradi su dva plana, jedan za morski dio uvale, koji uključuje komunalnu lučicu s oko 500 vezova, a drugi se tiče kopnenog dijela – od Konzuma, preko bivšeg skladišta Zadranke, do Tankerkomercove praonice rublja – gdje je planirana gradnja novih stambenih jedinica.

Bilo bi to luksuzno stanovanje u zgradama s najviše tri do četiri etaže, s puno zelenila i širokom promenadom prema moru, te s brojnim javnim sadržajima za građane. Bio bi to neki drugi Zadar.

"Zadar kao Monte Carlo za siromašne", rugaju se neki. Prije bismo rekli: Zadar kao grad po mjeri njegovih građana.

image
ARM

Bitka za Tankerkomercovu marinu
Važnu ulogu u pretvaranju Jazina u luku nautičkog turizma ima budućnost Tankerkomercove marine, na samom ulazu u Jazine.
Nekada jedna od najatraktivnijih marina na Jadranu, smještena u samom srcu grada, danas je oronula ljepotica koja vapi za obnovom. Tankerkomercova koncesija postala je predmet beskonačnih sudskih sporova, a vlasništvo nad tvrtkom nedavno je preuzeo Crodux generala Ivana Čermaka.
Ulazak Čermaka poremetio je planove turskoj Dogus grupi, koja je u neposrednoj blizini marine kupila staru zgradu tvornice "Maraska" kako bi od nje napravili prvi zadarski hotel s pet zvjezdica.
Priča kaže da je prilikom kupnje "Maraske" za hotel Tankerkomercova marina bila obećana Turcima, ali obećanje ludom radovanje, a dok ne bude poznata sudbina koncesije za marinu, malo tko vjeruje da će gradnja hotela početi.
Naprotiv, nije isključeno da turska grupa, ako ne dobije koncesiju za marinu, proda projekt hotela te se, nakon već prodanih marina na Boriku i u Sukošanu, potpuno povuče iz Zadra.
Arhitekt Marušić kaže da njegov prijedlog za Jazine po pitanju moguće realizacije ima samo jednu "nesigurnu" točku koju bi eventualno trebalo dorađivati, a to je upravo Tankerkomercova marina, čija je budućnost krajnje neizvjesna.
Naime, nakon preuzimanja Tankerkomerca general Čermak je, pod uvjetom da dobije koncesiju, najavio preuređenje marine i uklanjanje svih sadašnjih objekata (restoran, kockarnica, servisni prostor) te gradnju novih objekata u njezinu sklopu.
Najava rušenja postojeće arhitekture, koja je dobila i strukovna priznanja, izazvala je gnjevnu reakciju autora, arhitekta Ante Uglešića i Zadarskog društva arhitekata, no znalci tvrde da je to bila samo generalova poruka Dogus grupi da neće tek tako odustati od borbe za marinu koja bi se savršeno uklopila u kontekst luksuznog hotela i stambenog naselja na prostoru nekadašnje tvornice pića. Bez obzira na to tko ga bude gradio.

image
ARM

Most se širi, a pješaci prolaze podmorskim tunelom
Najatraktivniji dio predloženog rješenja za transformaciju uvalu Jazine u nautičku marinu predstavlja novi pogled na ulogu, funkciju i izgled gradskog mosta.
Prema prijedlogu arhitekata, most bi ostao na sadašnjem mjestu, ali bi se njegova površina iznad mora proširila sa sadašnjih šest na 30 metara. Most bi tako postao trg s promenadom iznad mora na kojoj bi bili razni ugostiteljski sadržaji, klupe za odmor, sunčalište...
Sredina mosta, u sadašnjoj širini, mogla bi se otvarati za prolaz jedrilica, no pritom se ne bi zaustavljao pješački promet. Naime, predviđeno je da se pješački promet eskalatorom spusti u podmorje kroz pješački tunel, tako da cijelo vrijeme može nesmetano teći. Spuštanje u podmorje projektanti su iskoristili da bi uz eskalatore postavili velike akvarije s ribama koji bi prelazak mosta učinili nezaboravnim iskustvom.

image
ARM

200 nautičkih i 400 komunalnih vezova
Nautička marina u Jazinama imala bi maksimalno 200 komercijalnih vezova: jedrilice do 15 metara imaju 100 vezova, jahte od 20 do 30 metara 28 vezova, jahte od 20 do 40 metara 42 veza, a megajahte do 50 metara 20 vezova.
Smještaj velikih jahti predviđen je u dijelu marine između mosta i Đige, koja je sada pod nadležnošću državne Lučke uprave, u kontaktnoj zoni s ulaskom u Tankerkomercovu marinu.
Na prostoru od mosta do dna uvale predviđa se smještaj 100 vezova za jedrilice te oko 400 komunalnih vezova za brodice. Projektom je također predviđeno da na istom mjestu ostaju i Veslački dom i mali škver za brodice s istezalištem, koje je uređenjem obale u međuvremenu uklonjeno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 23:41