- Život mi je uništen! Već sam četiri mjeseca na terapiji i ne osjećam se puno bolje. Ali, borit ću se, iako me strah da mi terapija neće ništa pomoći. Znam da ću morati i na privatni tretman, ali sam sad u jako lošoj financijskoj situaciji i ne znam kako. Zbog lošeg zdravlja ne mogu ništa raditi, nego doma samo ležim ili sam na putu na bolničku terapiju. Teško dišem, brzo se umaram, uz skaline ne mogu sam ali kako ih izbjeći kad živim u Gradu? Hodam kao 90-godišnji starac, ne mogu se sam otuširati ili obući, za sve trebam pomoć roditelja.
Na monstruozan me način pokušao ubiti, bacivši me kao vreću s visine samo stoga što nije dobio led na Porporeli jer ga nisam imao. Zbog svega se u mene duboko uvukao strah, bojim se da ga ne sretnem vani, teško mi je, imamo noćne...